Prijedlog proračuna za 2021. je optimističan. Smanjenje je očekivano, ali opet su tu planirani brojni projekti.  Je li to realno? Kako ste vi i vaši suradnici došli do ovakvog prijedloga proračuna koji je predstavljen i koji će se naći pred gradskim vijećnicima?

- Mi smo pokušali napraviti jedan realan proračun.  Bazirali smo se, naravno, i na ovogodišnjim pokazateljima i na tome kako se punio proračun,  sukladno čemu smo i odlučili da nećemo ići na brojku koju ćemo realizirati u ovoj godini, a to je nešto više od 600 milijuna kuna. I te smo predikcije smanjili na 579 milijuna kuna, što je jasan pokazatelj  kako taj proračun može istovremeno imati i svoju razvojnu komponentnu, ali i socijalnu, koja je također vrlo bitna. Svi prethodno ugovoreni programi, projekti nastavljaju redovno funkcionirati. U proračun su uključeni i svi proračunski korisnici, što je isto tako vrlo važno za reći. Mi smo praktički cijelu ovu godinu financirali sve proračunske korisnike, a to su muzeji, ustanove u kulturi i sve one institucije koje nisu imale svojih prihoda. Oni su ove godine u potpunosti izostali, a  Grad je svojim proračunom stao iza njih. Grad je uspio to isfinancirati i ostati stabilan, unatoč padu proračuna od čak 200 milijuna kuna. 

Nastavlja se projekt gradnje ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana prema Pobrežju, za kojega se izdvajaju sredstva. Neki su građani kritični, smatraju kako nije trenutak za kapitalne projekte, s obzirom na to da je kriza. 

- Tek će se u budućnosti pokazati koliko je Pobrežje bio važan i bitan projekt. To će biti mjesto novog života gdje će brojni naši sugrađani izgraditi svoje kuće, gdje će brojni gospodarski subjekti pronaći lokacije za svoje gospodarske obrtničke i poduzetničke zone, gdje će Grad realizirati sustav Park'n'ride koji će u budućnosti smanjiti bilo kakvu mogućnost zagušenja prometa. Također, ono što donosi izgradnja ove ceste je činjenica da se ona nastavlja dalje na realizaciju ceste od Osojnika prema Ljupču što će u budućnosti dovesti dvotračnu cestu na Gornja sela. Samim time se Grad doslovce proširio i omogućio mladim ljudima realizaciju i gradnju obiteljskih kuća i na Gornjim selima, kao i povratak, jer će to sve tada  biti na 15 minuta udaljeno od centra. Znamo da je poveznica Grada i Gornjih sela trenutno jedna vrlo uska cesta kroz Orašac, a u budućnosti će se dvotračnom cestom, bez problema, vrlo brzo moći doći na Pobrežje, odnosno na par minuta od samog Grada. Grad se nema gdje širiti, idealno područje za to je upravo Pobrežje prema Osojniku i dalje prema Gornjim selima. Tu imamo dovoljno površine, zemljišta i to je izvrsno područje za širenje Grada i siguran sam da će to u budućnosti biti itekako važna zona. 

Sigurno je da se radi o kapitalnom projektu i dobro je što ga korona nije zaustavila, ali jesu li opravdane kritike da je iznos prevelik?

- Korona radove nije zaustavila iz nekoliko razloga. Projekt se financira većim dijelom kreditnim sredstvima, a manjim dijelom vlastitim. Često se u posljednje vrijeme pokušalo u javnom prostoru nametnuti je li projekt preskup ili nije. Dakle, kad smo dobili građevinsku dozvolu mi smo raspisali javnu nabavu, dobili izvođača. Na projektu imamo i projektni nadzor, nadzor gradilišta, voditelje projekta, sve odgovorne osobe, inženjere, svaku bilo kakvu sumnju možemo otkloniti egzaktnim dokumentima. A taj projekt je također simboličan u tome što je Grad prvi put proveo izvlaštenje. Nedavno su mi suradnici rekli kako će to biti prva cesta ikada u Gradu Dubrovniku koja je u potpunosti napravljena od početka do kraja onako kako bi trebalo biti, legalizirana, da ima uporabnu dozvolu i da iza nje neće ostati ni jednog jedinog repa. 

Od razvojnih projekata najavljena je i rekonstrukcija Lapadske obale, no ona nije vezana uz gradske prihode. Kojom dinamikom će se tu razvijati situacija, što i kada građani mogu očekivati?

- Niti jedna jedina lipa iz gradskog proračuna neće ići na financiranje projekta Lapadske obale sukladno potpisanom ugovoru i prethodno u Dubrovniku održanoj sjednici Vlade na kojoj je donesena ta odluka. Lapadska obala se najvećim dijelom financira iz fondova Europske unije i manjim dijelom iz nacionalnih sredstava Vlade. Projekt ide u dobrom smjeru, raspisana je javna nabava, očekujemo da će biti gotova do kraja godine te da će se donijeti odluka o najpovoljnijem izvođaču. S obzirom na visoku vrijednost nabave očekujemo kako bi moglo biti žalbi i slično, ali da bi se to sve moglo riješiti do proljeća kada očekujemo početak prvih radova i realizaciju projekta za kojeg smo dobili sve potrebne dozvole, kao i za drugu, treću i četvrtu fazu. Sve pravomoćne građevinske dozvole imamo, kao i sredstva tako da nemamo baš ni jednu smetnju u realizaciji ovog projekta. 

U ovakvom financijski zahtjevnom trenutku sigurno su dobrodošla sredstva europskih fondova. Kakvi su daljnji planovi po tom pitanju?

- EU fondovi su veliki dio komponente proračuna Grada Dubrovnika. Ako projekt Recovery and Resilience započne u 2021. godini, a ja vjerujemo da hoće, ovaj će proračun Grada u budućnosti samo rasti, budućim rebalansima. Mi imamo pripremljen cijeli niz projekata koji bi trebali dobiti građevinske dozvole u prvoj polovici 2021. godine i koji će biti spremni za financiranje iz fondova. Vrijednost tih projekta je preko 600 milijuna kuna, a neki od njih su azil za životinje, dom za beskućnike, škola u Mokošici, vrtić Pčelica u Mokošici, cesta Tamarić, Dom umirovljenika ispod Opće bolnice, sportska dvorana u Gospinom polju. To su sve projekti koji bi trebali početkom godine dobiti građevinske dozvole, a samim time su prihvatljivi za projekt Recovery and Resilience. Grad je do sada povukao preko 400 milijuna kuna sredstava iz EU fondova i do kraja mandata bi taj iznos trebao ići na preko milijardu kuna što znači da smo mi, kad ogolite proračun, čak dva proračuna grada Dubrovnika povukli iz europskih sredstava. Većina tih sredstava se odnosi na gotovo stopostotno financiranje i naši sugrađani mislim da već sad jasno vide brojne projekte koji se realiziraju isključivo zahvaljujući europskim sredstvima i mislim da naša bliska budućnost donosi to da ćemo gradska sredstva trošiti za povećanja standarda naših sugrađana, a investicije bi trebali u budućnosti financirati isključivo europskim sredstvima. Zašto svi naši sugrađani ne bi imali besplatan autobus?  A 2021. je godina u kojoj se otvara nova europska financijska perspektiva, koja traje sedam godina. Ako budemo spremni  i ako budemo imali dovoljno dobre projekte sve se to može financirati iz EU fondova. 

Rade li vaši suradnici sada na tim projektima?

- Apsolutno rade, samo u ovom trenutku imamo preko 20 ljudi koji su zaposleni temeljem projekata Europske unije i čije se plaće financiraju tim sredstvima. Primjerice, za  Lapadsku obalu imamo projektni tim od devet ljudi  i sve se njihove plaće financiraju iz sredstava  tog projekta. I na taj način se može uvijek osigurati jedan dio sredstava za financiranje plaća zaposlenika gradske uprave.

Predsjednik SDP-a Jadran Barač za ovaj je prijedlog proračuna rekao kako je 'predizborni pamflet', dok je Andro Vlahušić kritizirao visoki iznos koji ide na plaće te je rekao kako se tako ne može planirati proračun. 

- Svi proračuni dosad koje smo mi planirali od 2017. do danas su bili vrlo realni, jasni i svi do jednog su bili razvojni. Da nisu bili takvi, ne bi iza nas  bilo gotovo više od 100 projekata. Završenih, okončanih, bez ikakvih problema. Iza nas stoji uistinu jedan veliki rad, koji je vidljiv prostom oku. Naravno, oporba je tu da kritizira, ja to pozdravljam jer uvijek je potrebno da oporba bude zdrava. Ja bih volio da je snažnija i konstruktivnija, volio bih vidjeti cijeli niz amandmana na proračun jer možda oporba u određenim stvarima ima bolje sugestije, prijedloge. Najlakše je kritizirati, ali dajte, umjesto kritike ubacite malo i ono što biste vi napravili da ste vladajući, a to se radi obično amandmanima. Mi smo, ponavljam, ovim proračunom unatoč teškim financijskim vremenima, ne samo za Grad, nego za hrvatsko i svjetsko gospodarstvo, uspjeli sve popratiti i pomoći kome trebamo. Svi imamo ozbiljne financijske probleme i samo čovjek koji ne želi vidjeti ne vidi taj problem. Ali unatoč svemu tome smo uspjeli pomoći svima kojima smo mogli, od gospodarstvenika pa dalje, zadržati sve socijalne programe i sva društva održati likvidnima i stabilnima. Nije to bilo nimalo jednostavno, ali u konačnici, kad podvučete crtu Grad i dalje držimo jako financijski stabilnima, zajedno sa svim društvima koje posluju u okviru Grada Dubrovnika. 

Maro Kristić iz Mosta je bio zahtijevao tematsku sjednicu o financijskim problemima gradskih društava, ali vi navodite kako je situacija stabilna. 

- On je, naravno, kao i uvijek svojim pokušajem populističkih nastupa pozivao da se posebnom tematskom sjednicu raspravlja o stanju u društvima, ali je najveći apsurd što se kad se krenulo na gradskoj sjednici o njima raspravljati, negdje oko 20:30 digao i pošao doma. Dakle, nije imao strpljenja pričekati i raspravljati o društvima, nego bi on posebnu sjednicu, u vrijeme kad njemu možda najviše odgovara. Mi smo o društvima raspravljali, drugi oporbeni vijećnici su sudjelovali  u tome, ali gospodin Kristić je imao važnijih stvari. 

Kad smo kod trgovačkih društva u vlasništvu Grada, Libertas je stabilan, ali građani nisu zadovoljni režimom koji je nastupio zbog korone. Žale se građani. Može li to bolje, kad će se promet vratiti u normalu? 

- Libertas je cijelo ovo vrijeme poštivao sve Odluke i mjere Stožera, ali važno je naglasiti kako prioritetni razlog smanjenja linija nije samo financijski već činjenica da se tim linijama ljudi ne koriste, stoga je upravo iz tog razloga došlo do smanjenja broja polazaka.

Tako se na primjer u suradnji s mjesnim odborima gdje je na jednoj liniji značajno smanjen broj putnika postojeći vozni red izmijenio. Vozni red će se i dalje mijenjati, sve u dogovoru s mjesnim odborima i gradskim kotarevima i sukladno potrebama građana. 

Što sada radite na planu priprema nadolazeće turističke sezone? Kakva su vaša očekivanja, hoće li se globalni turizam s proljeća vratiti u normalu i što može očekivati Dubrovnik?

- Iduća godina će biti vrlo zahtjevna. U trenutcima kada smo vidjeli da neće biti nekih značajnijih dolazaka i turističke sezone u ovoj godini, sve naše aktivnosti usmjerili smo prema 2021. godini i ključnim emitivnim tržištima Velike Britanije i SAD-a. Mislim da ni jedan grad nije imao tako snažnu promociju kao Dubrovnik. Imali smo javljanja za ABC News tri dana uživo iz Dubrovnika, a CNN, BBC, Telegraph i mnogi drugi prenosili su pozitivne priče o Gradu. Prije par dana u Dubrovnik je došao i poznati američki novinar i dobitnik Emmyja Peter Greenberg, koji će kroz svoju iznimno popularnu emisiju Travel Detective ispričati pozitivnu priču o Gradu. Također, sva ova filmska snimanja koja smo imali proteklih dva mjeseca gdje zasigurno dolazak Nicolasa Cagea predstavlja još dodatni marketing Dubrovnika, posebno na UK i USA tržištima. Dakle, ako zdravstvene prilike dopuste povratak turističkih aktivnosti  uvjeren sam  kako će Dubrovnik sigurno biti jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija, jer interes za našim gradom je uistinu iznimno velik.

Što se tiče cruise turizma, kao što znate prije dvije godine uspostavili smo partnerske odnose s CLIA-om, globalnom organizacijom čije su članice sve velike cruise kompanije. Upravo zahvaljujući tom odnosu vjerujemo da će Dubrovnik igrati vrlo važnu ulogu prilikom reaktivacije putovanja. Kompanija Viking Cruises ovaj tjedan je javnosti predstavila prvi laboratorij za korona virus na brodu i upravo ta kompanija će vrlo skoro najaviti početak putovanja s home portom iz Dubrovnika.  Prvi polazak iz Dubrovnika trebao bi biti 8. siječnja 2021.,  naravno uz uvjet da se epidemiološka situacija u našem Gradu i Republici Hrvatskoj popravi.

Zasad su samo Jadran Barač i Andro Vlahušić otvoreno najavili kandidature za gradonačelnika na lokalnim izborima.  Očekujete li još protukandidata?

- Ja podržavam i pozdravljam kandidaturu, i gospodina Vlahušića, i gospodina Barača te očekujem kako će se  svaki onaj koji ima ideje kako i na koji način voditi Grad, kako i na koji način promišljati Grad u budućnosti, da će se kandidirati. Izborni proces je otvoren za sve, osim naravno za one koji su pravomoćno osuđeni i izdržavaju svoju kaznu, svi se ostali mogu slobodno javiti i ja očekujem značajan broj kandidata, dobre i kvalitetne programe i u konačnici očekujem pobjedu, ako ne u prvom, onda u drugom krugu sigurno. 

Što kažete na Srđevce? Oni sad postaju politička stranka. Sad su ravnopravni akter budućih političkih procesa kao i svi drugi. 

- Pravo pitanje koje bi trebalo u budućnosti postavljati Srđevcima je kako će oni sad biti nadnaravno tijelo kad su odjednom postali obični ljudi ili obični političari. Sada su pravila za njih ista kao i za sve druge, ne mogu nam više soljenkom soliti pamet. Nama je drago da su se oni politički organizirali, da vidimo da su i odabrali politički spektar u kojem će ići, a to je krajnja ljevica, s obzirom na to da su u dobrim odnosima s Radničkom frontom i Možemo. Želimo im puno sreće. Oni su znali nekada biti jako konstruktivni, ali isto tako su najbolji u tome da su jako destruktivni, tako da evo, želimo im što više destrukcije i u budućnosti, a mi ćemo ih kao i uvijek voditi na pravi put, znali smo i to par puta napraviti. 

Kako idu pripreme za izmjene GUP-a? 

- Izmjene idu odlično, završene su sve potrebne ciljane Izmjene i dopune. Vrlo brzo će to biti predstavljeno javnosti na javnoj raspravi.  Posebno bih se tu zahvalio naravno svim upravnim odjelima, ali i Društvu arhitekata Dubrovnik. Oni su bili jako proaktivni u cijeloj priči i zajedno su se s našim upravnim odjelima uhvatili u koštac s ciljanim izmjenama kako bi taj tekstualni dio GUP-a bio što konkretniji i kako ne bi ostavljao prostor za neke široke rasprave i mogućnosti liberalnijeg tumačenja odredbi GUP-a. Očekujem do kraja godine izglasavanje ciljanih izmjena koje će puno stvari dovesti u red, a odmah u idućoj godini nas očekuju i generalne izmjene GUP-a i prostornog plana uređenja koji će onda biti 'točka na I' i koji će završiti priču devastacije javnog prostora. Naši će sugrađani, naravno,  i dalje u skoroj budućnosti iskazivati nezadovoljstvo s nekim projektima s obzirom na to da su oni započeli prije ovih ciljanih izmjena. To nažalost ne možemo spriječiti, ali je sigurno da sadašnji upravni odjel itekako vodi računa o tome da se GUP tumači točno onako kako piše. 

Možda biste mogli malo konkretnije građanima objasniti ovo 'liberalnije' tumačenje GUP-a, kao i najavljene izmjene, na konkretnim primjerima. 

- Jedan od problema je bio što se od strane Upravnog odjela  za izdavanje dozvola GUP tumačio preliberalno pa su se događale razne čudnovate građevine koje su nicale po cijelom Gradu. Poznata je zgrada na Gimanu, kuće na Babinom kuku koje su srušile pola brda, pa zgrada na Pločama. Imamo tu par čudnovatih zgrada koje su izrasle na čuđenje i očaj brojnih stanovnika Grada Dubrovnika, a na veselje investitora. 

Je li istina da su brojni investitori zato što se boje izmjena naglo zatražili građevinske dozvole za svoje projekte?

Istina je, ali ako nisu pritom imali svu potrebnu dokumentaciju, onda ih se isto tako naglo odbilo. 

Što se događa konkretno s Hotelom Sumratin, tu će se po svemu sudeći izgraditi mastodont na samoj šetnici, visinom na razini hotela Park? 

- Nažalost da. GUP je tu dozvolio gradnju jednog mastodonta od 22 metra, što je uistinu problematično, međutim GUP je to dozvolio. Investitor se unatoč brojnim upozorenjima Grada Dubrovnika želio još malo proširiti, pojačati, na kraju mi to nismo dozvolili. Vidjeli smo cijeli jedan niz iskaza nezadovoljstva radom gradskih upravnih odjela, za promet i prostorno-plansku dokumentaciju. U konačnici se investitor žalio Upravnom odjelu za urbanizam, tražio detaljnije tumačenje GUP-a, ali Upravni odjel je zauzeo stav da su resorni odjeli za izdavanje prostorno-planske dokumentacije i promet dali točne uvjete i da se tome treba prilagoditi. Projekt se u konačnici prilagodio što mu je omogućilo dobivanje lokacijske dozvole, međutim put do građevinske ipak nije brz i tu ćemo naravno mi na svaki mogući način gledati zaštiti javni interes, ali istovremeno naravno ne sprječavajući investitora u realizaciji projekta, ali projekta koji treba poštivati Grad i ono što to područje zahtjeva. 

To je najbolji primjer koliko sve te izmjene GUP-a zvuče apstraktno, dok se manje govori o konkretnim primjerima, da ljudi razumiju što je bilo i što se mijenja.  Kolike će se zgrade na kojem području moći graditi? Kakve više neće moći tek tako nicati na opće zgražanje građana? Kako ćete to spriječiti?

- Ono što smo mi sada odlučili, a vjerujem i da u budućnosti to nitko neće promijeniti je da se na području Grada Dubrovnika općenito više ne smije graditi zgrade više od 22 metra. Tu smo imali i područje Gruža, kao i praktički cijeloga Grada gdje su se mogle graditi tako velike zgrade. Onda se UPU-ovima i posebnim planovima  na određenim područjima zgrade i katnost smanjuju, međutim generalno u Gradu Dubrovniku zgrade više od 22 metar se ne bi smjele graditi. Da građani imaju viziju o kojim se građevinama radi, to su zgrade poput Atlantske, Robne kuće Srđ, Minčeta, Grawe.. To je taj maksimum, s tim da smo još jednom dodatno pojasnili pitanje garaža. U budućnosti se  garaža više neće smatrati nadzemnom građevinom. Garaža je ono što je pod zemljom. Tu se igralo puno priča oko toga pa se u nekim situacijama računalo da zgrada ima garažu pa plus 22 metra. Ne! Od kote zemlje do vrha zgrade mogu biti 22 metra i to je to, tako da će se tu također smanjiti katnost budućim izmjenama GUP-a. Smanjit će se i moguća iskoristivost parcele jer smo mi novom definicijom maksimalno smanjili iskoristivost, a sve kako bi u prostoru dobili kulturne građevine koje poštuju prostor. 

Zbog prostora ste javno govorili o prijetnjama, više puta ponovili da vam prijeti građevinska mafija koja želi spriječiti izmjene GUP-a. Što se događa s tim?

- Prijetnje su bile vrlo aktivne i ljudi su me pokušavali upozoriti na neke stvari i one su se u konačnici realizirale. Koliko god netko tvrdio da jesam ili nisam govorio istinu, sve ono što sam ja najavio, uz činjenicu da će se putem određenih medija pokušati oblatiti mene, umanjiti važnost projekata, skrenuti pitanje Grada Dubrovnika u  nekom drugom smjerom, želeći na taj načini izmijeniti, odnosno zaustaviti izmjene GUP-a, sve se to realiziralo. Od prvog do zadnjeg, sve što sam rekao. 

Stojite li još pri tome da će Petka ostati zelena zona?

- Apsolutno. Mi moramo poštivati prostor u kojem se nalazimo i moramo poštivati Grad u kojem se nalazimo. Svatko tko kupi određeni prostor kao zelenu zonu ne može očekivati da će mu Grad to pretvarati u građevinsko zemljište jer znamo što to znači. To je onda apsolutno politička korupcija.

Što će biti sa zgradom na zemljištu Zaklade Mihanović kraj Vile Palme? 

- Ona će se u budućnosti morati prilagoditi prostorno-planskim uvjetima i kad se prilagodi vjerujem da će se onda podnijeti svi zahtjevi za izdavanje građevinske dozvole, a to ćemo  još vidjeti. Trenutno o tome ne razmišljamo jer nemamo nikakve zahtjeve vezano uz tu zgradu. 

Pred vama su i unutarstranački izbori, kandidatura je podnesena. Jedan predsjednik, jedan kandidat, sad se promijenio i statut. 

- S obzirom na to da će mandat ovog Gradskog odbora trajati samo osam mjeseci, dakle do završetka lokalnih izbora, odlučili smo da ne ćemo raditi nikakve promjene već da nastavljamo s istom ekipom. Praktički ćemo preslikati cijeli isti Gradski odbor tako da bi se onda nakon lokalnih izbora održali novi unutarstranački izbori i eventualno se dogovorili kako i na koji način ćemo tada ići. Više sam puta istaknuo kako ću ja naravno odraditi ovaj mandat do kraja, i na čelu predsjednika Gradskog odbora, a u budućnosti mislim da Gradski odbor treba širiti i prepuštati nekim novim ljudima, da unesu nove ideje i na taj način preuzmu HDZ. Nitko nije do vijeka, milijardu puta sam dosad to ponovio, a ponovit ću opet da mislim da čovjek u dva mandata na mjestu gradonačelnika može dati svoj maksimum. Treći mandat to već postaje podgrijana juha i za takvim nečim nemam potrebe. Dva mandata da, više od toga bilo gdje nema potrebe biti. 

Bit će nekih rošada za osam mjeseci, što se tiče Gradskog odbora, sigurno. Osvježit ćemo stranku, to nam je cilj u budućnosti. Naravno ako pobijedimo na Lokalnim izborima, a ja vjerujem da hoćemo. Uvijek treba osvježavati stranku i ljude te na taj način dati priliku nekim novim idejama i promišljanjima ljudi da rade za grad, odnosno za stranku.

Razgovor je objavljen u Tiskanom izdranju Dubrovački dnevnik Petkom od 13. studenog.