Porezne izmjene su izazvale buru među obrtnicima i iznajmljivačima. Spominje se i mogućnost prosvjeda, pa smo razgovarali s dubrovačkim poduzetnicima.
Vlada je predstavila porezne izmjene nazvane 'antiinflacijski paket mjera', koje će stupiti na snagu 2027. godine, a velikom broju samozaposlenih rastu razni nameti, uz objašnjenje kako je to potrebno da bi se zaustavio državni deficit i inflacija spustila na 2 posto. U tom 'antiinflacijskom paketu' više je različitih mjera, među kojima se najveća rasprava razvila o većem oporezivanju paušalnih obrtnika i malih iznajmljivača. Kako je kazao ministar financija Tomislav Ćorić, broj paušalnih obrta raste velikom brzinom uz opasku kako veliki broj njih zapravo kroz obrt prikriva nesamostalni rad. Zato će od iduće godine veliki broj obrtnika plaćati veći porez. Najviše će to osjetiti oni u najvišem poreznom razredu, koji godišnje kroz obrt 'provuku' 50 do 60 tisuća eura; za njih će porezna davanja rasti čak 82 posto. Umjesto dosadašnjih 4571 eura godišnje, iduće će godine plaćati 8324 eura poreza. Oni u jednom poreznom razredu ispod, koji prihoduju od 40 do 50 tisuća eura, plaćat će 49 posto više poreza, razred ispod toga 24 posto više, a još jedan razred niže dobit će 7 posto više poreza. Ipak, najveći broj obrtnika u Hrvatskoj je u najnižem poreznom razredu, prihoduju godišnje do 20 tisuća eura i za njih se ništa ne mijenja što se tiče poreza.
Porezne izmjene tiču se i malih iznajmljivača kojima se podiže donja granica paušala, i to po stupnju razvijenosti destinacije. Vlasnici apartmana će tako u najrazvijenijim područjima plaćati minimalno 150 eura paušala, umjesto dosadašnjih 100, dok će oni u drugoj kategoriji razvijenosti plaćati najmanje 100 eura, umjesto dosadašnjih 70. Kod treće i četvrte kategorije manje razvijenih destinacija, ništa se ne mijenja.
Porezne izmjene su izazvale buru među obrtnicima i iznajmljivačima. Obrtnici su upozorili kako je kontradiktorno nazivati mjeru antiinflacijskom, ako će uzrokovati rast cijena proizvoda i usluga, a iznajmljivači su čak i zaprijetili kako će onemogućiti rezervacije. Spominje se i mogućnost prosvjeda.
'Država diže plaće onima koje može zamijeniti jednostavan AI alat'
Nakon što smo o ovoj temi pričali s više dubrovačkih obrtnika, raspitali smo se i što o svemu misle oni koji ne posluju preko obrta, nego kroz dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću?
Dubrovački obrtnik o poreznim izmjenama: "Ovo dovodi do propasti poduzetništva, bujat će rad na crno
Oni plaćaju veće poreze, kao i PDV, što kod paušalaca nije slučaj, pa je zanimljivo čuti i njihov komentar o poreznim izmjenama za 'kolege' poduzetnike, koji imaju nešto manja primanja pa ne upadaju u PDV. Komentar smo zato zatražili od Slavice Grkeš, vlasnice agencije Dominium Travel koja se bavi upravljanjem turističkim objektima.
„Standardno ne podržavam nikakav rast prisilnih nameta, pogotovo u vremenu gdje inflacija luduje i gdje zaposleni u javnom sektoru dobivaju povećanje plaća, a nikako se ne gleda privatni sektor, niti se gleda gdje je stvarno deficit i gdje treba povećavati plaće: medicinskom osoblju, doktorima, prosvjeti, policiji i onima bez kojih ne možemo, a ne 'đuture' svima, pa i onima koji rade birokratske, lako zamjenjive poslove najjednostavnijim verzijama umjetne inteligencije“, govori Grkeš.
Što se tiče 'skrivenih zapošljavanja' što je govorio ministar Ćorić, Grkeš objašnjava kako njena tvrtka posluje s vodičima, vozačima, servisima za čišćenje i obrtima koji nude aktivnosti, kaže kako su to sve redom ljudi koji su riskirali sigurne poslove i živote da bi osigurali svoje radno vrijeme; neki da se prilagode djeci, neki da mogu ljeti više zaraditi, neki jer se brinu o starijim članovima obitelji i ne mogu raditi poslove sa striktnim radnim vremenom, a neki jer jednostavno tako žele i bitna im je sloboda.
'Neka država ukine milijun općina i turističkih zajednica'
„Svaki put kad rastu nameti neopravdano, što jest neopravdano u ovom slučaju, mi se osjećamo kao da smo dobili šamarčinu. U tvrtkama imamo porez na dobit 10 posto i 18 posto za nas koji više radimo, dakle u ovoj Hrvatskoj se kažnjava rad i potiče nerad. Onda krenu s pričama da živimo od rentijerstva, a ne od rada, pa je moje pitanje, od čijeg rada živi ova država?“, rezolutna je Grkeš i dodaje kako Hrvatska ima drugi najveći PDV u Europi i stotine fiskalnih i parafiskalnih nameta.
„Samo uzimanje, uzimanje, uzimanje, a mi svi redom idemo kod privatnih doktora, na mirovine ne računamo, pola dana gubimo na birokratske budalaštine i pola radimo. Umjesto stalnog dizanja nameta, neka se ukine milijun općina, turističkih zajednica, i svih rupa bez dna“, poručila je Slavica Grkeš.
