Porezne izmjene su izazvale buru među obrtnicima i iznajmljivačima. Spominje se i mogućnost prosvjeda, pa smo razgovarali s nekoliko dubrovačkih samozaposlenih poduzetnika, odnosno obrtnika.
Vlada je predstavila porezne izmjene nazvane 'antiinflacijski paket mjera', koje će stupiti na snagu 2027. godine, a velikom broju samozaposlenih rastu razni nameti, uz objašnjenje kako je to potrebno da bi se zaustavio državni deficit i inflacija spustila na 2 posto. U tom 'antiinflacijskom paketu' više je različitih mjera, među kojima se najveća rasprava razvila o većem oporezivanju paušalnih obrtnika i malih iznajmljivača. Kako je kazao ministar financija Tomislav Ćorić, broj paušalnih obrta raste velikom brzinom uz opasku kako veliki broj njih zapravo kroz obrt prikriva nesamostalni rad. Zato će od iduće godine veliki broj obrtnika plaćati veći porez. Najviše će to osjetiti oni u najvišem poreznom razredu, koji godišnje kroz obrt 'provuku' 50 do 60 tisuća eura; za njih će porezna davanja rasti čak 82 posto. Umjesto dosadašnjih 4571 eura godišnje, iduće će godine plaćati 8324 eura poreza. Oni u jednom poreznom razredu ispod, koji prihoduju od 40 do 50 tisuća eura, plaćat će 49 posto više poreza, razred ispod toga 24 posto više, a još jedan razred niže dobit će 7 posto više poreza. Ipak, najveći broj obrtnika u Hrvatskoj je u najnižem poreznom razredu, prihoduju godišnje do 20 tisuća eura i za njih se ništa ne mijenja što se tiče poreza.
Porezne izmjene tiču se i malih iznajmljivača kojima se podiže donja granica paušala, i to po stupnju razvijenosti destinacije. Vlasnici apartmana će tako u najrazvijenijim područjima plaćati minimalno 150 eura paušala, umjesto dosadašnjih 100, dok će oni u drugoj kategoriji razvijenosti plaćati najmanje 100 eura, umjesto dosadašnjih 70. Kod treće i četvrte kategorije manje razvijenih destinacija, ništa se ne mijenja.
Porezne izmjene su izazvale buru među obrtnicima i iznajmljivačima. Obrtnici su upozorili kako je kontradiktorno nazivati mjeru antiinflacijskom, ako će uzrokovati rast cijena proizvoda i usluga, a iznajmljivači su čak i zaprijetili kako će onemogućiti rezervacije. Spominje se i mogućnost prosvjeda, pa smo razgovarali s nekoliko dubrovačkih samozaposlenih poduzetnika, odnosno obrtnika.
'Ljudi koji vode državu nisu svjesni stvarnog stanja u privatnom sektoru'
Poreznim izmjenama je ogorčen Rafael Barkiđija, vozač i medijski djelatnik koji radi kroz vlastiti obrt.
„Najavljeno povećanje oporezivanja samo je nastavak sve lošijeg odnosa države prema poduzetnicima i obrtnicima. Kada sam prije nekoliko godina otvorio obrt, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno bili su otprilike 190 eura mjesečno. Godinu nakon 230, pa 260, sada su 290, a sljedeće godine će sigurno biti 320 eura, ako ne i više... Dakle, već nekoliko godina doprinosi za mirovinsko i zdravstveno rapidno rastu. Sada tome dodajemo i paušalni porez, čime su muke obrtnika udvostručene. Ne bi bio problem da za nekoliko eura ili nekoliko desetina eura narastu iznosi, ali ovdje govorimo o pomalo nerealnim i neracionalnim željama države“, govori Barkiđija.
'Cijene bi trebalo udvostručiti, ali...'
Dao je i konkretan primjer, s vrlo egzaktnim brojkama.
„Zaradio sam u mjesecu, na primjer, 1500 eura. Solidan izvor za preživjeti mjesec. Ali, državi moram dati 290 eura za mirovinsko i zdravstveno, stotinjak eura za paušalni porez u mom poreznom razredu. Gotovo 400 eura, a tu još dodajemo i druge doprinose, poput članarine HOK-u ili Turističkoj zajednici. Ostane jedva tisuću eura. Zaradiš od samostalnog rada 1500 eura, država ti skine skoro 500?!“, govori Barkiđija i dodaje kako je jedino rješenje za obrtnike da podignu cijene usluga, ali to baš i ne ide tako jednostavno.
„Najavljena porezna terećenja su toliko velika, da bi cijene usluga trebale biti udvostručene. A to u praksi ipak nije moguće jer u isto vrijeme riskiraš da izgubiš klijenta i posao zbog podizanja cijena. Obrtnici su stvarno stjerani u kut. Sumnjam da je itko na tim javnim funkcijama svjestan stanja u privatnom sektoru i da mi ne možemo tako olako podizati cijene u nebesa, kao što može država doprinose i porez“, ističe i navodi kako se nada da će Hrvatska obrtnička komora, kojoj obrtnici obvezno plaćaju članarinu, sada odraditi svoj dio posla, ali i ostale organizacije.
'Ovo dovodi do propasti poduzetništva'
„Sve više ljudi spominje prosvjed. Nekako se nadam da će HOK i svi ostali, stvarno stati iza leđa obrtnika i Vladi nekako za stolom ukazati da ovo dovodi do propasti poduzetništva. Nadam se da će doći do rješenja i bez prosvjeda, ali ako treba na ulice, potpuna podrška, jer ovo je stvarno udar na ono što bi trebao biti temelj, a to je poduzetništvo“, govori Barkiđija koji smatra kako će, ako ostanu na snazi najavljena povećanja paušalnog poreza, obrti postati neisplativi, a bujati rad na crno.
„Tako ćemo dobiti još više neprijavljenog rada nego prije, a uz to možda iseliti još Hrvata u inozemstvo. Nisam ekonomist, ali nekako ne vjerujem da će povećanja poreza dovesti do smanjenja inflacije, kako nam je komunicirano. Više mi se čini, a to mnogi stručnjaci govore, kako je država u velikoj krizi, većoj negoli mislimo. A udarac su doživjeli oni koji su mogli biti nositelji ekonomije u budućnosti. Čini mi se da ljudi nisu bijesni, koliko su tužni i razočarani u državu“, zaključuje Barkiđija.
