Uz prisutnost predsjednika UN Habitata Joana Closa, voditelja programa održivog turizma centara svjetske baštine UNESCO-a Petera Debrinea te oko dvjesto predstavnika država članica, Dubrovnik i Venecija predstavili su svoje uspješne modele očuvanja i održivog razvoja gradova.

Vlahušić o uspješnoj obnovi nakon potresa i rata

Gradonačelnik Vlahušić u svojoj je prezentaciji izložio uspješne modele očuvanja povijesne baštine naglasivši kako je Dubrovnik jedini povijesni grad koji se u manje od 30 godina uspješno oporavio i od potresa i od rata te danas predstavlja mjesto uspjeha, tolerancije i održivog razvoja.

Također, prikazao je urbanističko širenje i rast Dubrovnika kroz povijest.

Predstavnici Venecije predstavili su projekt Mose, projektiran kao zaštita venecijanske lagune od poplava.

Joan Clos, predsjednik UN-ove agencije za urbani razvoj „UN Habitat“ i bivši gradonačelnik Barcelone  zaključio je kako su Venecija i Dubrovnik ne samo prelijepi spomenici ljudskoj kreativnosti, nego i živi, pulsirajući gradovi koji se razvijaju i unapređuju. „Mnogi povijesni gradovi napušteni su i u njima nema života jer su prestale gospodarske aktivnosti koje su ih stvorile“, kazao je Clos naglasivši da to nije slučaj Dubrovnika i Venecije jer su ti gradovi  našli kompromis između gospodarskog razvoja i očuvanja povijensog nasljeđa. 

Stalni napori koje ulažu Dubrovnik i Venecija pokazuju da se i prirodne sile i ratovi mogu nadvladati kako bi se povijesni gradovi održali živim, zaključio je Joan Clos.

Debrine (UNESCO): Dubrovnik i Venecija imaju uspješne modele održivog razvoja

Peter Debrine, voditelj programa održivog turizma u centrima svjetske baštine pri UNESCO-u kazao je kako oba grada predstavljaju uspješne modele brige i trajnog kkretanja u smjeru održivog razvoja. Dodao je da će UNESCO i dalje zajedno raditi na zajedničkom pristupu s Dubrovnikom i Venecijom, ali i svim drugim zaštićenim gradovima, tražeći održive modele turističkog razvoja i očuvanja baštine kako bi upravo turisti bili doprinos, a ne prijetnja očuvanju graditeljske i nematerijalne baštine.

Predstavnik Venecije, veleposlanik Antonio Armellini rekao je kako kruzeri čine važan segment gospodarstva Venecije te da su za život Venecije itekako važna radna mjesta koja stvaraju. Ipak, donijeli smo nekoliko mjera koje promet velikih brodova čine sigurnijim i održivijim.

Na pitanje predsjedavajućeg, veleposlanika Vladimira Drobnjaka, Gradonačelnik Vlahušić dodao je kako je izazov tog vida turizma u sposobnosti grada domaćina da rasprši interes posjetitelja van povijesnih centara prema neotkrivenim djelovima kulturne i nematerijalne baštine, razvojem ruralnog turizma i turističkih sadržaja na periferijama gradova.

Joan Clos zaključio je zasijedanje riječima: „Kako bi izgledao svijet bez Venecije i Dubrovnika? Vlastitim naporima, uz interes cijelog svijeta ti su gradovi sačuvali svoj identitet, građenjem održivog gospodarskog rasta i time očuvali i grad i život u njemu i na tome im valja čestitati generacijama Dubrovčana i Venecijanaca.“

'UNESCO-ov cilj je smanjti opterećenje povijesnih centara'

Gradonačelnik Vlahušić i zamjenica ministrice kulture Sanja Šaban sastali su se također na marginama skupa ECOSOC-a s voditeljem programa za razvoj održivog turizma pri UNESCO-u Peterom Debrineom.

Debrine je kazao da je glavna smjernica UNESCO-a smanjiti opterećenje povijesnih centara masovnim turizmom izgradnjom turističkih sadržaja i smještajnih kapaciteta na periferiji.

Gradonačelnik se složio s Debrinom te predstavio plan uvođenja pješačke zone od Pila do Ćingrije, obnovu ljetnikovaca Rijeke Dubrovačke, golf na Srđu i razvoj ruralnog turizma kao dubrovački doprinos tome cilju.

Debine je najavio svoj dolazak u Dubrovnik te nastavak suradnje UNESCO-a i Dubrovnika, grada koji u mnogočemu može biti uzor drugim centrima svjetske baštine.

Civilne udruge iz Dubrovnika opet protiv Grada

Informacije koje stižu iz New Yorka gdje predstavnici  gradske uprave prezentiraju Dubrovnik, bitno se razlikuju od onih koje su posljednjih dana zastupljene u medijima o tome kako će Dubrovnik izgubiti svoj status svjetske baštine. Kako doznajemo, vodstvo civilnih udruga iz Dubrovnika, koji su pisali UNESCO-u kako razvoj dubrovačkog turizma i planirani projekti devastiraju Grad, također su nakon objavljenih informacija iz New Yorka zvali  predstavništvo u SAD-u i pitali je su li istinite informacije koje su objavili iz Grada Dubrovnika. Tako su, još jednom, zapravo oblatili svoj Grad pred UNESCO-om.

Prezentaciju gradonačelnika Vlahušića možete poslušati na sljedećem video zapisu (36:10-47:00):