Prve točke dnevnog reda odnose se na Izvršenje i Relanas Proračuna. Riječ je o točkama Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2023. godinu, Prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2023. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2024. godinu i Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu, koje su usvojene većinom glasova vijećnika. 

IZVRŠENJE PRORAČUNA

„U odnosu na osnovni prvotno planirani proračun, rezultat je doživio značajne izmjene nabolje, ostvarili smo bolje rezultate i možemo biti zadovoljni s 2023. godinom. Mislim kako je dobro što smo donijeli odluku o izvršenju kupoprodaje određenih nekretnina te nismo došli do proračunskih suficita. Moramo voditi računa kako ne dolaziti do suficita nego ih mudro preraspoređivati na kraju godine kako bismo završili na pozitivnoj nuli“, izjavio je uvodno gradonačelnik Mato Franković.

„Šteta je što nemamo brojki. Proračun je slika i prilika rada gradske uprave kroz proteklu godinu, to je 94 milijuna eura prihoda i rashoda. Ostalo je malo i viška, ali od tih brojki 15 milijuna eura su sredstva proračunskih korisnika, dakle prelijevanje iz šupljeg u prazno, a 18 milijuna su pomoći. Znači to je 70 milijuna eura prihoda, najveći dolazi od poreza na dohodak, a to je 32 milijuna eura. Plaćaju ga ljudi koji su prijavljeni u Dubrovniku. Koliki broj ljudi radi u Gradu, a ne živi u Gradu? Što činimo da brojni zaposlenici ostanu u Gradu i plaćaju porez na dohodak? U nas je to 40 posto, u Zagrebu 45 posto, u Splitu 60 posto. U Dubrovniku ne čini taj iznos radi prihoda od imovine. Do prije pet godina nismo imali strane radnike, gdje oni plaćaju porez na dohodak? Gdje su prijavljeni. Jesu li svi prijavljeni ovdje ili u Čakovcu recimo? Gdje ga plaćaju ljudi iz Trebinja koji tu rade?“, upitao je gradski vijećnik Andro Vlahušić.

"Porez od imovine iznosi 24 milijuna eura, najviše od nefinancijske imovine, od DuPassa i od zidina, to je 15 milijuna eura. To nije mali novac. Koliko možemo zaraditi od ta dva izvora? Vidjet će se uskoro kako DPDS rade vrijedan posao, ali u biti izmuzu kravu, da 10 litara mlijeka, lupne nogom i prelijemo pola. Gubimo puno novca", dodao je Vlahušić.

"Vidimo da su rashodi za zaposlene porasli u odnosu na prethodnu godinu, koliko je novih zaposlenja?", upitala je Anita Bonačić Obradović (SDP).  

Maro Kristić (nezavisni) dao je opservaciju na raspodjeli viška rezultata poslovanja.

„U zadnje vrijeme, hvala Bogu, govorimo o suficitima. Slažem se kad raspored viška vršimo tako što se ulaže u nekretnine i imovinu, međutim nisam za to da se uvijek nužno sav višak rasporedi tako da se kupi nekretnina ili uloži u projekte. Bilo bi dobro osnovati fond za 'šparanje' određenih sredstava u slučaju kriznih situacija“, izjavio je.

REBALANS PRORAČUNA

„UO za izgradnju, mijenja se izvor sredstava od 1,4 milijuna eura. Budući Dom umirovljenika – znate da smo sklopili ugovor s izvođačem osigurali smo sredstva, a naša je obveza u dogovoru s HEP-om platiti dio izmještanja kabelskog raspleta. Park and Ride, treba napraviti dodatnu dokumentaciju, to je 40 tisuća eura. Šipan i Suđurađ – dobili smo pola sredstava za nastavak izgradnje igrališta, preostali iznos moramo osigurati mi. Dobili smo i značajan iznos za drvorede, krenuli bismo u listopadu, treba osigurati dio sredstava, to je 100 tisuća eura. Za boćarski dom treba osigurati dodatnih 50 tisuća eura. Vanjsko igralište u Gospinom polju – dobili smo značajan iznos, mi moramo financirati 100 tisuća eura. Dio treba osigurati Zavodu za obnovu, 22 tisuće eura“, izjavio je Franković.

„Zašto gradimo Pobrežje, a ne gradimo Park and Ride u Župi?“, upitao je Vlahušić.

„ITU Mehanizam, do 2027. godine ga treba iskoristiti. Zašto riješiti samo park Gradac, zašto ne i park Sveučilišta, Čingrije, i u Pilama, i uz Posat da ga lijepo riješimo, s fontanama, ko u Barceloni? Onda bismo imali šetnicu od Čingrije do Grada. Volio bih kad bi naši umirovljenici znali koliko će ih koštati dom u Gružu“, kazao je.

„U kojoj smo fazi s projektom izgradnje atletske staze? Može li se tamo gdje su barake na Babinom kuku izgraditi garaža? Nedavno je asfaltiran dio Gornjeg konala, preostali dio ima betonsku podlogu, a u dijelu je preoran. Postoji li mogućnost da se i to sredi?“, upitao je Kristić.

„Dolazi do obnavljanja igrališta u Gospinom polju, apeliram da se vodi računa o zidovima oko igrališta, da budu propisno udaljeni od out linije. Cesta prema Mandraču, može li doći do proširenja? U Ulici Vatroslava Lisinskog predlažem ležeće policajce gdje automobili jure. U mjestu Dol na Šipanu nema struje, vode ni ceste, može li se išta učiniti po tom pitanju, bez obzira što se tu radi o sedam obitelji. Gornji put u Sustjepanu, postoji li mogućnost proširenja? Nema ni rasvjete“, upitala je Bonačić Obradović.  

„Zašto se u stavci Plan upravljanja smanjuje iznos? Brzo se približava 2025. godine kad se on treba izvršiti, a dokument služi samo za hvaljenje. Stvari oko nas se odvijaju nagore, imali smo alarmantnih situacija. Što se tiče prometnice vezane za projekt Gravosa u Gružu, zašto razmatramo izgradnju u duljini 2/3 umjesto u punoj cjelini? Nama je potreban spoj između Gruža i Ulice Andrije Hebranga. Što se tiče GP na Ivanici, građanima se brani proći s kućnim ljubimcima, možete li poduzeti nešto?“ kazao je Đuro Capor (SJG).

„Danas je 27. lipnja, na hotelu Argentina se izvode zemljani radovi što je u suprotnosti s pravilima. Susjedi su iscrpljeni, dom im je pun prašine od radova, neki su našli drugi privremeni dom kako bi izbjegli tu torturu. Ovo je opasan presedan, izgleda kako investitori mogu raditi što ih volja, dok imaju novca za platiti kazne. Dokad će oni moći maltretirati cijelo susjedstvo?“, kazala je Petra Marčinko (SJG).