Za nevelike novce, itekako se može poboljšati kvaliteta života u Dubrovniku
O Općoj bolnici Dubrovnik, kandidati za gradonačelnika Dubrovnika ne govore previše iz jednostavnog razloga što Bolnica spada pod Dubrovačko-neretvansku županiju. Uglavnom, veza između Bolnice i Grada Dubrovnika je otprilike ovakva – godišnje se iz proračuna Grada izdvoji ponešto za potrebe Bolnice (doduše ove godine ništa, jer je proračun srušen) – nekad više, nekad manje – ali po našem mišljenju ta bi veza trebala biti čvršća, bez obzira koje stranke upravljaju Gradom, a koje Županijom.
Dubrovački dnevnik više je puta pisao kako bi adekvatan bazen jako poboljšao kvalitetu života osobama (posebno djece) s invaliditetom i drugim poteškoćama u razvoju. Njima za aktivnosti, koje bi provodila naša proslavljena olimpijka Ana Sršen ne treba preveliki bazen, ali problem s Jugovim bazenom je tehničke prirode.
-Nama za rad treba temperatura bazena od tridesetak stupnjeva. Ako se poveća temperatura malog Jugovog bazena, automatski se poveća i temperatura velikog bazena, pa je vaterpolistima i plivačima nemoguće trenirati. Što se pak hotela u Dubrovnika tiče, pokušali smo razgovarati s njima, ali nismo našli rješenje u vezi njihovih bazena – kaže nam Sršen, koja dodaje da je Grad Dubrovnik, s kojima je također razgovarala, spreman financirati trenere, koji bi s osobama s poteškoćama radili po uspješnoj Halliwick metodi.
E pa po našem skromnom mišljenju, rješenje ove situacije bi mogao biti bazen u dubrovačkoj bolnici. Taj bazen veličine 20 puta 6 metara godinama propada i ne koristi se. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić nam je kazao da bi njegova obnova koštala oko 60 tisuća eura, ali nažalost Bolnica nema ta sredstva.
-Mi smo otvoreni za svaku suradnju bilo s javnim ili privatnim partnerom. Naša načelna ideja je pretvoriti šesti kat Bolnice u zdravstveno-turističke svrhe. Treba pričekati izbore, pa ćemo pokušati sjesti za stol – kaže nam Bekić.
Osim obnove bazena, koji bi jako poboljšao kvalitetu života najranjivijim skupinama, Grad Dubrovnik bi također trebao razmisliti o gradnji stanova za doktore, kojih jako manjka u Bolnici, a rijetki žele doći raditi na krajnji jug Hrvatske, jer im je stanovanje izrazito skupo i komplicirano.
Također Grad Dubrovnik bi mogao porazgovarati s Općom bolnicom Dubrovnik o financiranju lokomata, stroja koji daje odlične rezultate u oporavku osoba s invaliditetom, a kojeg već posjeduje Poliklinika Glavić, o čemu smo također više puta pisali. Taj stroj bi mogao biti uvod u jačanje zdravstvenog turizma u Dubrovniku.
Kada bi se na šestom katu Bolnice izgradili i smještajni kapaciteti za takve vrste pacijenata, dobili bismo zaokruženu priču, gdje bismo itekako poboljšali život osobama s invaliditetom, njihovo liječenje, a Bolnici i Gradu Dubrovniku neka bi se sredstva čak i vraćala, jer bi brojni pacijenti iz Zapadne Europe dolazili u Dubrovnik na liječenje lokomatom, jer je jeftinije nego u njihovoj zemlji.
Ako je za početak previše da se kreće u veće projekte, Grad Dubrovnik bez velikih problema može omogućiti obnovu bazena, a s tim projektom bi se također puno učinilo.
Kao što vidimo, brojne su mogućnosti suradnje između Bolnice i Grada Dubrovnika, čiji proračun je premašio pola milijarde kuna, pa nimalo ne sumnjamo da se dobar dio novca može prenamijeniti za poboljšanje života najslabijim i najranjivijim skupinama.
Jer kvaliteta života na nekom području, odnosno stupanj civilizacije mjeri se upravo po tome koliko društvo brine za svoje najranjivije skupine.
Maro Marušić
