Prije nekoliko godina napokon je uređena šetnica Nika i Meda Pucića, kako joj i priliči. No, u posve drugom je stanju sada zapušteno područje popularno nazvano 'Sunset Beach' zbog peripetija oko koncesionara.

Svijetla točka projekt je tvrtke Proto-Arch u vlasništvu dubrovačke arhitektice Lee Đurović Ruso koja predviđa drugačija rješenja za prostor ispod 'Kompasa'. Riječ je o projektu koji je već predstavljen javnosti, a sada je vizual tvrtka ponovno podijelila na društvenim mrežama. Stoga smo odlučili poslati upit Gradu Dubrovniku u kojoj je fazi projekt i kad bi trebao biti realiziran.

PROJEKT JE IZMIJENJEN, ALI UVRŠTEN U NOVI GUP

Kako podsjećaju iz Grada Dubrovnika, za uređenje dijela Uvale Lapad, ispod hotela Kompas, početkom 2023. godine izrađeno je idejno rješenje kojim je bila predviđena gradnja privezišta za prihvat komunalnih plovila, sanacija postojećeg obalnog zida te izgradnja terasa prema moru kao proširenje javne površine uz hortikulturno uređenje. Nakon toga nastavljeno je s izradom projektne dokumentacije, izrađen je elaborat zaštite okoliša te je pribavljena suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

No, od pristaništa se odustalo. Kako navode iz Grada Dubrovnika, odluka je donesena nakon konzultacija s Pomorskim odjelom Sveučilišta u Dubrovniku, a zbog nepovoljnih maritimnih uvjeta.

U međuvremenu je izmijenjen Zakon o prostornom uređenju. Njime je propisano da se za područje pomorskog dobra donose urbanistički planovi uređenja (UPU) s idejnim rješenjima koja detaljno određuju položaj i oblik pojedinih prostornih elemenata, uključujući mulove, lukobrane, šetnice i sunčališta.

„Grad Dubrovnik trenutačno provodi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana, u koje će biti uvršteno korigirano idejno rješenje bez pristaništa. Po njihovom stupanju na snagu, bit će moguće podnijeti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Napominjemo da je već izrađen idejni projekt te novi elaborat zaštite okoliša (bez pristaništa), a na njega uskoro očekujemo suglasnost“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

SKALINADA KAO MJESTO OPUŠTANJA UZ ZALAZAK

Dakle, projekt bi trebao biti realiziran onako kako ga je osmislila tvrtka Proto-Arch, ali bez pristaništa. Međutim, ono što ovaj projekt čini jedinstvenim je skalinada koja se otvara prema moru, a koja bi šetačima pružila neometano uživanje u zalascima i pogledu na more.

Kako su već objašnjavali autori ovog rješenja, Šetnica kralja Zvonimira završava uskim dijelom, prije same šetnice Nika i Meda Pucića, gdje se u ljetnim mjesecima nalaze i ugostiteljske površine. Detektirano je kako građani uopće ne mogu ostvariti kontakt s morem na tom dijelu. Stoga je područje ovim rješenjem zamišljeno kao amfiteatralni prostor u kojem bi građani uživali. 

Kako navode iz tvrtke Proto-Arch, projektom se predviđa sanacija obalnog zida koji je u derutnom stanju te stvaranje novog javnog gradskog prostora koji će omogućiti bolju fluktuaciju pješaka, a ujedno i pružiti novu atrakciju Uvale Lapad.

„Amfiteatralnom intervencijom u zatečeni kontekst, s skalinima koji se spuštaju do morske razine, stvara se novi, bogatiji doživljaj javnog prostora. Stvaranje nove gradske javne površine s hortikulturnim uređenjem ostvaruje se korištenjem niza mediteranskih motiva sjedanja uz more, promatranjem zalaska sunca, amfiteatralnosti, temom prijelaza i kontaktom s morem. Konceptualno, spuštanjem prema morskoj razini, dodatno je naglašena promjena prostornih okolnosti, u kojima šetalište postaje plato, a šetač promatrač,“ opisuju iz Proto-Archa.

 EKOLOŠKI ASPEKT S PELJEŠKIM POTPISOM

Kako su nedavno iz Proto-Archa naveli na društvenim mrežama, projekt ima i ekološki aspekt.

„Terase se planiraju prekriti dekorativnim betonom s agregatom od malostonskih školjaka, čime bi se smanjila ogromna količina otpada koja se svake godine baca natrag u more. Na ovaj način, kružnom ekonomijom, otpad školjki bi se reciklirao te iskoristio kao agregat za dekorativni beton kojim bi se obložile nove terase prema moru. Agregat od školjki dao bi poseban sedefasti odsjaj betona, ujedno koristeći lokalno dostupnu sirovinu“, navode autori ovog rješenja.

U osnovnu strukturu prostora uklopljeno je i pet stabala bora, pinus pinea u formi stablašica, koja svojim prepoznatljivim krošnjama u obliku kišobrana unose vertikalni akcent i stvaraju blagu sjenu u prostoru.

„Područje ispod stabala oplemenjuje se trodijelnim biljnim slojem koji naglašava kontraste u formi, teksturi i boji. Odabrane biljne vrste izuzetno su prilagođene uvjetima blizine mora – otporne su na posolicu, vjetar i sušu, ne zahtijevaju intenzivno održavanje, a vizualno odgovaraju karakteru mediteranskog ambijenta“, navode iz Proto-Archa.

Ovo rješenje sasvim sigurno će postići da područje postane novo okupljalište sugrađana, ali i stranaca, koji bi u prikladnijem ambijentu, za koju će se pobrinuti čovjek, uživali u ljepoti, za koju se već pobrinula priroda.