Franković: Štetnost kruzera je minimalna, ne zaboravimo kakvi su nam brodovi dolazili i što se iskrcavalo
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Grada Dubrovnika za 2021. godinu i Prijedlog zaključka o donošenju Programa zaštite okoliša Grada Dubrovnika za razdoblje od 2023. do 2026. s integriranim Programom zaštite zraka Grada Dubrovnika za razdoblje od 2023. do 2026. i Programom ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Dubrovnika za razdoblje od 2023. do 2026. točke su dnevnog reda današnje sjednice Gradskog vijeća.
Mario Mesarić iz IRES ekologije održao je prezentaciju o Izvješću i Programu.
„Što se tiče Programa, postavljeno je 10 ciljeva te su raspisane mjere zaštite okoliša: očuvati 1. kategoriju kvalitete zraka, nastaviti ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, održivo gospodariti otpadom, štititi zdravlje i dobrobit lokalnog stanovništva, postići zadovoljavajuće stanje površinskih i podzemnih voda, smanjiti vjerojatnosti pojavljivanja ekoloških rizika i nekontroliranih događaja, unaprjeđivati bioraznolikost i krajobrazne vrijednosti, održivo upravljati prirodnim resursima, unaprijediti stanje i upravljanje baštinom, razvijati svijest o važnosti očuvanja okoliša. Tek kroz protek vremena se mogu vidjeti rezultati“, izjavio je.
Anita Bonačić Obradović (SDP) osvrnula se na pitanje odvajanja otpada u Dubrovniku, a posebno je istaknula očuvanje zraka u smislu kruzera koji uplovljavaju u dubrovački akvatorij.
„Što se tiče zraka, ovdje imamo rečenicu kako trenutno u gradu ne postoji nijedna mjerna postaja. Što se dogodilo s onom u Luci Dubrovnik?“, upitala je vijećnica Petra Marčinko (Srđ je Grad), a osvrnula se i na to kako ne postoji katastar zelenila. Dodala je kako CGO Lučino razdolje ne može biti strateški cilj, kako je u Programu to klasificirano.
„Javio sam se zbog netočne informacije kako u Dubrovniku nema mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka. Lučka uprava je instalirala eko mjernu stanicu te je postavljen početkom 2019. godine od strane HT-a. Taj uređaj postoji, on mjeri i svatko se može informirati“, izjavio je gradonačelnik Mato Franković.
Istaknuo je i kako je planiran projekt elektrifikacije na području Lučke uprave koja će biti obvezujuća kruzerima te će morati ugasiti svoje motore i spajati se na struju s kopna.
„Nemojmo zaboraviti da je štetnost kruzera minimalna u odnosu na neka plovila koja su desetljećima uplovljavali u Dubrovnik. Nemojmo zaboraviti da se tamo iskrcavao ugljen, kakvi su brodovi dolazili i kako se iskrcavalo“, izjavio je.
„Postoji mjerna postaja, međutim nije dio nacionalne mjerne postaje“, odgovorio je Mesarić na pitanje Marčinko. Franković je kazao kako je ideja da se osiguraju proračunska sredstva te da se ona kupi.
Maro Kristić (nezavisni) se dotaknuo teme brze ceste za koju kaže kako je Program još jedna potvrda kako trasa ne bi trebala ići sjevernim dijelom Rijeke dubrovačke.
„Osim Deklaracije koju smo donijeli na GV, i ovaj Dokument ističe jako puno teza koji su u prilog našoj tvrdnji, dakle dodatni režim zaštite samog izvora, sanitarnih zona, ali i još nekih koji još nisu zaštićeni“, izjavio je Kristić.
Teo Grbić (HDZ) se kao kapetan osvrnuo na kruzere.
„Kad brod dođe u porat, on radi samo na jedan dizel generator. To je motor kao i svaki drugi i samo jedan radi. Iz mog iskustva, nema sigurno zlonamjerne uporabe“, izjavio je te dodao kako je tu priča vrlo striktna.
„Prije korone, gdje god je bilo šporko more, bili su krivi kruzeri. U koroni, šporko amo, šporko tamo, a nije bilo kruzera. Tko je onda bio kriv?“, nadovezao se Željko Raguž (Dustra).
