“Socijaldemokrati su u Europi pokrenuli pitanje rješavanja stambene krize”, rekla je uvodno Bonačić Obradović, nakon čega je riječ preuzeo Vešligaj.

“U Hrvatskoj 70 posto mladih kaže da si ne može priuštiti kupnju stana, niti si može priuštiti najam. To nas mora pozvati na alarm i djelovanje, a kao Hrvatska već kasnimo iako smo sada konačno napravili nacionalnu stambenu strategiju“, izjavio je pa govorio više o europskoj perspektivi.

„Mi smo nedavno u Europskom parlamentu izglasali europski plan za priuštivo stanovanje, a sad se čeka da Komisija predstavi svoj plan pa da dođemo do konačnog plana. Ja sam bio suzdržan zbog nekoliko stvari koje mi se ne sviđaju i smatram ih neprihvatljivima. U izvješće nije ušlo ono što smo mi tražili, da stanovanje bude temeljno ljudsko pravo. Pozicija desnoga centra je bila takva da treba isključivo štititi pravo na privatno vlasništvo, pa rješenja vide u privatnom kapitalu kojega žele što više subvencionirati, pa da on gradi stanove. Tako se ništa neće riješiti, naša pozicija je da smo trebali osigurati više sredstva za stanogradnju i osnovati fond iz kojega bi lokalne jedinice crpile sredstva jer u njima vidimo rješenje, gradovima, općinama i županijama“, izjavio je Vešligaj dodajući kako trenutačni plan ne daje dovoljnu širinu djelovanja i sredstava jedinicama lokalne samouprave.

Europski registar nekretnina

Vešligaj smatra kako bi trebalo omogućiti gradovima, poput Dubrovnika, da 'povuče' sredstva, gradi stanove i njima upravlja. Na plan za europsko priuštivo stanovanje je dao 200 amandmana.

„Među ostalim, tražio sam da se uvede europski registar nekretnina. U Hrvatskoj imamo situaciju da se 7 od 10 nekretnina kupuje gotovim novcem, znači ne postoji transparentnost. Nismo uspjeli, i bez tog fonda nećemo uspjeti preokrenuti ovaj trend“, izjavio je.

Naveo je podatak kako bi kućanstva na stanovanje trebala trošiti 30 posto kućnog budžeta, a u Hrvatskoj se troši 40-ak posto.

„Kroz izgradnju javnih stanova bi mogli utjecati da nemamo takav rast cijena nekretnina“, izjavio je Vešligaj i dodao kako rješenja koja se nude kroz nove zakone nisu zadovoljavajuća.

„Nismo osigurali dovoljno sredstava za gradnju društvenih stanova, stanova za najam, a ne rješavamo ni problem praznih stanova. U Hrvatskoj bi trebali aktivirati, prema nekim procjenama, čak 600 tisuća praznih stanova. Dakle, trebali bismo naći način da te prazne stanove aktiviramo, a tu je uvijek stvar i porezne politike da se ti stanovi ili obiteljske kuće aktiviraju“, rekao je i dodao kako bi i lokalna uprava trebala biti proaktivnija.

'Dubrovnik može koristiti sredstva Europske investicijske banke'

„Postoje sredstva Europske investicijske banke koja planira uložiti u naredne dvije godine oko 200 milijardi eura u priuštivo stanovanje, a to mogu koristiti lokalne samouprave. To je jedan od alata gdje bi veći gradovi ili gradovi s većim fiskalnim kapacitetom, kao što je Dubrovnik, uključiti se i na taj način iskoristiti sredstva“, naveo je i zaključio kako su zbog svega tražili direktniji pristup fondovima za jedinice lokalne samouprave, kako bi se zaobišla 'troma državna uprava'.  

Anita Bonačić Obradović složila se kako lokalna samouprava treba lakše dolaziti do sredstava.

„U fokusu treba biti javni sektor, a ne privatni kao što je bilo do sada i Grad treba biti proaktivniji“, rekla je i dodala kako je Hrvatska u MMF-ovom izvještaju dobila 'packu' kako država javni novac upumpava u tržište nekretnina i na taj način izaziva divljanje cijena. Govorila je i o praksi Agencije za promet nekretninama (APN).

„HNB je otvoreno rekao kako svakim ciklusom APN-ovih kredita, cijene nekretnina rastu otprilike 10 posto i nikad se više ne vrate. Što je država htjela pomoći APN-om, nije uspjela, a sada opet u novom Zakonu o priuštivom stanovanju opet daje veliku moć APN-u. APN je zapravo samo uprihodovao novac bankama jer sve subvencije idu na kamate i banke profitiraju, a cijene nekretnina rastu“, izjavila je.

'Dubrovnik je žrtva vlastitog turističkog uspjeha'

Što se tiče Dubrovnika u kontekstu stanogradnje, rekla je kako je grad žrtva vlastitog turističkog uspjeha.

„Turistički uspjeh moramo konačno iskoristiti za građane. U posljednjih osam godina je Dubrovnik imao proračuna milijardu eura, dakle novca ima. Godinama tražimo da od golemih prihoda od turizma preusmjerimo u fond gradskih stanova, a sluha nije bilo. Kombinacijom europskog novca, državnog i turističkog, lokalnog novca, sigurno smo mogli nešto do sada izgraditi“, poručila je Bonačić Obradović.

„Tako bi turizam, koji napumpava cijene na tržištu nekretnina, direktno gradio krov nad glavom Dubrovčanima. To bi bila pozitivna poluga turizma“, rekla je Bonačić Obradović, pa navela primjer Osijeka kojim upravlja HDZ.

„Oni će dobiti 30 milijuna od države da gradi 206 POS stanova. Grad će sudjelovati samo sa 3,5 milijuna eura, a sve ostalo će dati država“, rekla je Bonačić Obradović i dodala kako Osijek ima jednaki proračun kao Dubrovnik, a duplo više stanovnika, pa i duplo veći pritisak na proračun.

'Može se, ali je HDZ nesposoban'

„Oni su uspjeli pronaći način kako izgraditi za svoje građane 206 stanova, pa nije pitanje može li se ili ne, nego je li netko sposoban i voljan. Nažalost, HDZ u Dubrovniku pokazuje da je nesposoban i nevoljan to odraditi“, rekla je pa kritizirala mjeru 30x30 jer se javni novac daje privatnim osobama.

„Dubrovnik od 2012. godine nije ništa izgradio, nego su samo kupljeni stanovi od Ministarstva branitelja“, rekla je pa se osvrnula na projekt u Solitudu.

„O stanogradnji u Solitudu je gradonačelnik 2018. rekao da će biti izgrađeni stanovi u roku tri godine. Zatim je 2023. godine rekao da čeka sredstva od države, 2024. godine je rekao da čeka financijsko rješenje od Europe. Sad smo u 2026. i jučer smo saznali da se ne mogu izgraditi stanovi jer se prvo treba napraviti infrastruktura Solituda što iziskuje i vrijeme i financije“, zaključila je Anita Bonačić Obradović, predsjednica dubrovačkog SDP-a.