'PROMETNA RENESANSA' Arhitekt Alamat ima projekt trećeg ulaza u grad: „Bez semafora i gužvi, Mokošica i Pobrežje bliži nego Babin kuk!“
Nakon što je tijekom izborne kampanje, kao kandidat na nezavisnoj listi "Hoćemo Grad" Marka Dragičevića, arhitekt Vlaho Alamat predstavio niz prometnih rješenja i viziju razvoja ključnih gradskih projekata, sada zaokružuje svoju prometnu strategiju ambicioznim projektom. Riječ je o novoj brzoj gradskoj cesti koja bi povezivala Pobrežje i Šumet, uključujući izgradnju tunela Dubrovnik te novog gradskog ulaza na Remizi.
Za projekt poručuje kako Dubrovniku donosi ono što grad godinama čeka - prometnu renesansu.
„Riječ je o novom, trećem ulazu u grad preko tunela Dubrovnik, koji Dubrovnik izravno povezuje s autocestom i Zračnom lukom preko nove brze gradske ceste“, objašnjava Alamat i dodaje kako sva naselja uz cestru promatra kao dio jedinstvenog gradskog područja, pa i cestu zato naziva brza gradska cesta.
„Ona nije tranzitna prometnica, već gradska prometna kralježnica koja spaja različite dijelove Dubrovnika brzo, sigurno i bez gužvi“, ističe.
Kao ključne prednosti ovog rješenja vidi na prvom mjestu rasterećenje Ilijine glavice, Kantafiga i cijele Jadranske magistrale, s obzirom na to da nova brza gradska cesta funkcionira neovisno o magistrali, odnosno ne spaja se na nju.
MOKOŠICA I POBREŽJE BLIŽI NEGO BABIN KUK I ZLATNI POTOK
„Tunelom i vijaduktom Dubrovnik, doći ćete od Gruža do Mokošice brže nego do Babinog kuka, a do Pobrežja brže nego do Zlatnog potoka. Građani Nove Mokošice i budućih naselja na Pobrežju dobit će brz, izravan i siguran ulaz u grad. Novi ulaz neće imati niti jedan semafor, što jamči protočnost. Ta naselja time postaju znatno atraktivnija za život, osobito jer planiramo i funkcionalan centar na Radeljeviću: parkiralište, tržnicu, vrtić, školu i manji trgovački centar; sve dostupno u pet minuta“, govori Alamat i poručuje kako to onda drastično mijenja svakodnevicu i podiže kvalitetu života.
Izlaz iz tunela predviđen je ispod Radeljevića, gdje se spaja na podzemnu garažu, a zatim vodi prema Remizi i kružnom toku na lokaciji današnje benzinske postaje Lukoil, ispred zgrade Atlantske plovidbe.
Kružni tok omogućava nastavak prema Gružu, Lapadu ili Boninovu, dok Ilijina glavica i Kantafig ostaju u funkciji kao i do sad, ali značajno rasterećeni.
„Sve je to dio šireg prostorno-prometnog koncepta „Dubrovački Ypsilon“, usklađenog s novim sustavom javnog prijevoza Đirata - brzim električnim trambusima, s linijama i prema Mokošici i Pobrežju“, govori Alamat.
Osvrnuo se i na ekološke izazove i zaštitu izvorišta rijeke Ombla, u kontekstu realizacije nove prometnice.
„Ovo rješenje uvažava sve prigovore na prethodnu trasu brze ceste. Cesta neće dodatno opterećivati naselja, a istovremeno će imati minimalan utjecaj na okoliš. Brza gradska cesta ide sjevernom stranom Srđa, čime se štiti izvorište Omble, ekološki osjetljiva zona i ne presijecaju atraktivne sadašnje i buduće stambene zone na južnim padinama iznad Mokošice i Komolca do Šumeta s kojima se povezuje na tri čvorišta, što omogućuje razvoj grada na tim područjima“, govori Alamat i pojašnjava kako ovo novo rješenje donosi i viziju razvoja prostora Radeljević i Remize s potpuno drugačijim pristupom nego do sad.
RADELJEVIĆ I REMIZA KLJUČNI GRADSKI CENTAR
„Lokacije Radeljević i Remiza u ovom prometnom konceptu postaju ključni gradski centar, osmišljen kao višefunkcionalna zona od koje će koristi imati svi građani Dubrovnika. Na ovom području planiramo veliki javni parking, Garažu koja omogućava jednostavan pristup i parkiranje bez gužvi, što je posebno važno za one koji dolaze s Pobrežja, Mokošice, Komolca i ostalih dijelova šireg gradskog područja“, navodi i dodaje kako bi uz garažu bila izgrađena veća i pristupačnija gradska tržnica.
„To smatramo vrlo bitnim! Mjesto gdje svi građani mogu svakodnevno kupovati svježe, lokalne proizvode, što direktno potiče lokalno gospodarstvo i obogaćuje društveni život grada“, govori Alamat.
Na istoj lokaciji Alamat vidi i novi dječji vrtić i osnovnu školu, kako bi obiteljima svakodnevni život postao praktičniji i ugodniji. Roditelji koji dolaze automobilom ili autobusom, prema Alamatovim projektima, mogli bi lako dovesti djecu u školu ili vrtić, obaviti kupovinu, ili jednostavno nastaviti dalje prema svojim radnim mjestima od kojih se mnoga nalaze i u neposrednoj blizini.
„Dodatno, predviđa i manji trgovački centar koji bi omogućio svakodnevnu nabavu i shopping bez potrebe odlaska u udaljenije dijelove grada, što dodatno rasterećuje promet i smanjuje pritisak na ostale gradske prometnice.
„Posebna važnost ovog centra je njegova povezanost s novim sustavom javnog prijevoza Đirata. Stanica Đirate bila bi u neposrednoj blizini, omogućujući jednostavno, brzo i ekološko povezivanje s povijesnom jezgrom, Gružem, Lapadom i ostalim ključnim gradskim zonama“, govori i iznosi kako bi Grad Dubrovnik ovim konceptom dobio novi, atraktivan centar gradskog života u kojem bi građani svakodnevne obaveze mogli obaviti unutar pet minuta vožnje iz svih dijelova užeg i šireg gradskog područja. Time ova lokacija postaje simbol praktičnosti, efikasnosti i visoke kvalitete života koju Dubrovnik kao grad budućnosti zaslužuje.
IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI NISU PREPREKA
No, zemljište Radeljevića i Remize je u privatnom vlasništvu. Alamat to pak ne vidi kao prepreku, nego kao nešto što se mora rješavati razumno i u interesu svih.
„Grad mora planirati svoj prostor u skladu s potrebama građana, ne isključivo prema vlasničkoj strukturi. Privatno vlasništvo se, naravno, mora poštovati, ali isto tako, vlasnici zemljišta mogu i trebaju prepoznati svoj interes u razvoju grada. Ako dogovor nije moguć, tada Grad ima odgovornost otkupiti zemljište po fer i tržišnoj cijeni. To je civiliziran način kako se uređuju odnosi u svakom modernom europskom gradu“, govori Alamat.
Ipak, lista 'Hoćemo Grad', čiji je Alamat bio kandidat, nije ušla u Gradsko vijeće. Bez obzira na taj rezultat, on poručuje kako će nastaviti djelovavti odgovorno i konstruktivno.
„Vjerujemo da Dubrovnik može i mora bolje. Poštujemo dobre poteze aktualne gradske uprave, ali smatramo da nedostaje ono najvažnije – vizija, planiranje i organizacija. Dubrovnik može biti najbolji grad za život u Europi. Znamo da nekima to zvuči neskromno, ali mi to vidimo kao realan cilj, ako odmah počnemo raditi na tome“, poručuje.
Za prijedloge koje je iznosio, pa i ovaj o novom ulazu u grad, kažu da ne mijenjaju grad odjednom, ali predstavljaju promjenu pristupa – načina života, prometne logike i odnosa prema prostoru.
„S našim prijedlozima grad bi ušao u novu eru sustavnog i modernog planiranja, bolje povezanosti, dostupnosti i usmjerenost na kvalitetu života. I što je najvažnije, ne moramo čekati pet ili deset godina. S Điratom možemo početi djelovati već sutra“, zaključuje arhitekt Vlaho Alamat.
Za one koji nisu do sad čitali o prometnom rješanjima arhitekta Vlaha Alamata i viziji razvoja ključnih gradskih lokacija:
