Arhitekt Vlaho Alamat vrlo je dobro poznat dubrovačkoj javnosti. Među ostalim, projektirao je Hotel Sheraton u Župi koji se fenomenalno uklopio u prostor. Mnogi se sigurno sjećaju i njegovih sjajnih ideja u vezi šoping centra DOC, te zgrade Terminala u Gružu koji, nažalost, (još) nisu ugledali svjetla dana. Alamat čitavu svoju karijeru sa strane crtkara razne projekte za koje smatra kako bi poboljšali kvalitetu života Dubrovčana. Još u prvom desetljeću ovog stoljeća spominjao je projekt Gruške rive po uzoru na Split gdje bi se, izmještanjem sadašnje trase prometnice, dobila fenomenalna pješačka zona okrenuta ka južnoj strani što hoće reći da bi i tijekom zimskih mjeseci bila osunčana. Čak je ta njegova ideja dobro bila prihvaćena u ondašnjoj politici, no recesija krajem desetljeća zaustavila je sve slične projekte. Bez obzira na to Alamat je i dalje promišljao i crtao u svoje slobodno vrijeme, i sada je odlučio svoje ideje podijeliti s javnošću.

-Nikad se nisam bavio politikom, ali nekako je sazrelo vrijeme da javnosti predstavim svoja razmišljanja. Stoga sam s mojim prijateljem Markom Dragičevićem odlučio izaći na ovogodišnje lokalne izbore, te u sklopu nezavisne liste Hoćemo Grad predstaviti projekte za koje smatram kako bi itekako poboljšali kvalitetu života građanima te se nadam da ćemo ih sprovesti u djelo. Svi su ti projekti objedinjeni pod nazivom Đirata – novi gradski đir. Dubrovački đir ne znači samo šetnju, to je doživljaj, druženje, stil života. Tako i naša Đirata donosi jedan novi doživljaj Dubrovnika, nove prilike za druženje i mogućnosti za kvalitetniji život svih građana – govori Alamat.

Na Stanici Lapad između Jugovog bazena i zgrade Atlantske plovidbe ne bi prometovali automobili

Prekrcajna Stanica Lapad

Naravno, promet je prioritet broj jedan. Arhitekt smatra kako je izuzetno važno maknuti fokus s Pila odnosno riješiti gužve u Zagrebačkoj ulici. Na ovaj način autobusi više ne bi dolazili u grad.

-Kako to izvesti? Uvođenjem linije trambusa koja bi prometovala s Pila do Stanice Lapad svake tri minute. Stanica Lapad nalazila bi se između zgrade Atlantske plovidbe i Jugovog bazena, i od Pila bi spomenuta linija dolazila Vukovarskom ulicom, a nakon okreta bi se vraćala ulicom Ante Starčevića. Ona bi bila prekrcajna, tu bi također drugim prometnim krakom dolazili i trambusi javnog prijevoza s druge strane grada, iz pravca Lapada, te Gruža, pa bi se na tom mjestu putnici mogli dalje prekrcavati za grad. Na ovaj način bi u grad mogli dolaziti i putnici s kruzera, umjesto da se autobusima Zagrebačkom ulicom zagušuje promet sve do Pila. Tu mogu stizati i izletnici autobusima, pa također dalje linijom javnog prijevoza koja ide do Pila. Ta prekrcajna Stanica Lapad služila bi isključivo za autobuse, po njoj ne bi prometovala osobna vozila. Trambus je inače električni autobus koji izgleda poput tramvaja i za prometovanje mu ne trebaju šine – ističe Alamat, te dodaje da bi se unutar vozila mogla napraviti zgodna rekonstrukcija ondašnjeg prometovanja dubrovačkim tramvajem što bi turistima zasigurno bila atrakcija.

Prekrcajna Stanica Lapad i kružni tok pored zgrade Atlantske plovidbe

Da bi prekrcajna Stanica Lapad oslobođena automobila dobila funkciju, naglašava Alamat, potrebno je izgraditi kružni tok pokraj zgrade Atlantske plovidbe.

- Kružnim tokom ispred Atlantske plovidbe smo ukinuli nepotrebni broj kolnih traka, te povećali pješačke površine odnosno dobili mogućnost uvođenja drvoreda i općenito zelenih površina u Vukovarskoj ulici. Izračunao sam gabarite, i za gradnju kružnog toka na toj lokaciji ima dovoljno prostora. Odmah blizu kružnog toka napraviti bi trg i spomenik braniteljima. Benzinska pumpa koja je sada tamo bi se maknula. Zamislite samo da napravite đir po Stradunu pa na Pilama uđete u trambus koji vas ugodnom vožnjom odveze do Lapad stanice, pa nastavite u đir po Gruškoj rivi nalik onoj u Splitu, a koju također nosimo u našem programu – govori Alamat.

Kulturni centar i prometni terminal

Ovo je tek dio prometnog rješenja. Pravi posao, smatra Alamat, je gradnja Kulturnog terminala na prostoru Pod Dubom gdje su danas Gradska čistoća i Konzum. Taj bi projekt bio, ustvari, recepcija Dubrovnika.

Kulturni terminal na lokaciji Čistoće i Konzuma pod Dubom

- Terminal kulture je multifunkcionalni koncept koji integrira kulturni centar i prometni terminal (podzemno). U prvoj fazi bio bi smješten na prostoru današnje Čistoće i Konzuma, a u sljedećim razvojnim fazama dalje budućnosti obuhvatio bi cijeli prostor između Nazorove, Puta Republike i Splitskog puta. Projekt jasno stavlja kulturu u prvi plan kao temelj kvalitete života i pokretač razvoja Grada. U Dubrovniku, koji ima izuzetno bogato kulturno nasljeđe, Terminal kulture bio bi i produžetak tradicije i imao bi jedinstvenu ulogu u gradskom kontekstu: bio bi simbol otvorenosti, povezanosti, kulturne razmjene i inovacije – mjesto koje potiče nove ideje i kreativnost, odražavajući živost i suvremen duh Dubrovnika – kaže Alamat.

Kulturni centar zamišljen je kao dinamičan prostor za stvaranje, učenje i susrete. Uključivao bi višenamjensku dvoranu za koncerte, ples, tribine i konferencije, malu scenu za nezavisne produkcije i nove umjetničke forme poput performansa i improvizacija, te gradsku i sveučilišnu knjižnicu s prostorima za civilne inicijative i radionice. Tu bi bili i kreativni laboratoriji (makerspace + artlabs) te inkubator za kulturne i kreativne industrije.

-Ovo posljednje je posebno važno jer želimo stvarati ekonomiju oko kulture. U sklopu Centra nalazio bi se i izložbeni prostor i galerija s fokusom na suvremenu umjetnost i mlade autore, uz mogućnosti međunarodnih suradnji i umjetničkih rezidencija. Integrirani prigradski prijevoz omogućio bi dostupnost tih sadržaja cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji – ističe svoju viziju arhitekt.

Prometni dio Terminala kulture bio bi smješten podzemno, uz Trg dobrodošlice i trgovački centar na površini. Tu bi bio i Autobusni kolodvor odnosno centralna gradska prometna točka povezana sa svim vrstama prijevoza - dolazili bi građani i turisti, bez obzira stižu li u Dubrovnik avionom, automobilom ili autobusom (za autobuse bi bilo 18 terminala). Terminal bi bio povezan konceptom trambusa, sustava održive gradske mobilnosti.

Park 'n' ride sustav

-Zahvaljujući lokaciji u prometnom srcu Dubrovnika, terminal bi bio lako dostupan i osobnim vozilima i javnom prijevozu. U terminal bi bio integriran park'n'ride sustav (s 800 parkirnih mjesta) s posebnom drop-off zonom za sve turiste gdje svi posjetitelji mogu ostaviti vozilo i/ili prtljagu, registriraju se (kao na aerodromu), dobiti Dubrovnik Pass sa QR kod za javni prijevoz tijekom boravka i ostvariti pristup kulturnim sadržajima i raznim drugim pogodnostima. Slobodno bi se kretali bez tereta, istraživali kulturni centar: multimedijalnu izložbu o Dubrovniku; umjetničke i zabavne sadržaje; suvremeni info-centar s personaliziranim preporukama te trgovačke, gastronomske i edukativne sadržaje – objašnjava Alamat svoje zamisli.

Etaže Terminala kulture

Kako ostvariti ovaj projekt? Na koji način? Koliko bi koštao? U čijem je vlasništvu zemljište?

-Prostor Čistoće je u javnom vlasništvu, a Konzum i parking okolo u njihovom. Njima bi se itekako isplatilo da imaju trgovački centar na takvom mjestu što mi je Todorić potvrdio još prije puno godina. Tek u kasnijim razvojnim fazama dalje budućnosti bi se našlo rješenje za privatne vlasnike u Kongu, ali za gradnju Terminala kulture taj dio nije bitan. Zanimljivo, kako je prije rata na istom ovom mjestu bio rađen UPU za prometni centar Dubrovnika. Naravno, cijeli ovaj projekt bio bi rađen javno-privatnim partnerstvom. Javni dio bio bi kulturni, a privatni šoping centar. Ako dobijemo na izborima, među ostalim, osnovali bi Dubrovački investicijski fond gdje bi Dubrovčani ulagali novce pa bi faktički oni bili vlasnici svega u što se ulaže. Čim imaš participaciju građana u vlasništvu automatski dobiješ više sredstava iz EU. Inače, EU fondovi bi bez problema financirali ovaj projekt, jer su glavne značajke kultura, ali i rješavanje prometa – zaključuje arhitekt Đirate Vlaho Alamat.

U sljedećim nastavku bit će više govora o Gruškoj rivi, kružnom toku kod Doma zdravlja (vidljivom na nacrtu Terminala kulture), Ilijinoj glavici i mnogim drugim zamislima.