Koja je Vaša uloga kao voditeljice projekta Dubrovnik Smart City, te koje su to aktivnosti koje se provode u gradu?

Smisao određivanja koordinatora u projektu je da se brine za sve, od samog početka i izrade ponuda i provedbe postupka pa na kraju do kontrole postupka i implementacije na terenu. Kasnije se preuzima potpuna briga o održavanju i prezentacije rezultata. Što se tiče konkretno Smart Streeta u Gružu, tu je bilo obuhvaćeno više segmenata. Najbitnije je bilo na jednome mjestu napraviti jedan projekt koji će obuhvatiti upravljanje prometom, bežični internet, upravljanje i kontrolu javne rasvjete, potrošnju energije, kako bi vidjeli kako bi to mogli implementirati na cijeli grad. Gruž je crna točka što se tiče prometa, od nepropisnog zaustavljanja pored place, krkljanca dok se traži parkirno mjesto i tako dalje, tako da nam je to stvarno bio prioritet. Također, tu je i video nadzor koji će kontrolirati nepropisne radnje u prometu, bilo to parkiranje, kretanje u suprotnom smjeru, prekomjerne brzine. Tu smo radili i zaštitu okoliša, poput detekcije čestica u zraku koje tu ne bi smjele biti. Bio je to dosta kompliciran projekt s kojim smo se prvi put sreli, taj projekt je ujedno i prvi u Hrvatskoj. U njemu je sudjelovalo dosta partnera, od Hrvatskog Telekoma kao našeg tehnološkog partnera, do raznih tvrtki koje su svojim tehnologijama pridonijele projektu.

Što je pilot projekt pokazao na primjeru javne rasvjete, a što na primjeru parkinga?

Pomoću aplikacije možemo upravljati rasvjetom i intenzitetom, očitavati potrošnju energije, te detektirati kvar. Ako se neka svjetiljka pokvari dolazi obavijest da svjetiljka nije u funkciji, što bi kasnije, ako bi se to primijenilo na cijeli sustav javne rasvjete, olakšalo održavanje i skratio bi se postupak prijave. Što se parkinga tiče, ugradnjom senzora na potezu od place s unutrašnje strane parka Luja Šoletića pa do Jadrolinije, su postavljeni senzori koji detektiraju automobile kada dođu na parking mjesto, po oslobađanju se detektira slobodno mjesto te izbaciva obavijesti na dva načina. Jedan je na aplikaciji preko mobitela koja se može skinuti za iOS i Android, te preko panela koji se nalaze u blizini Jadrolinije i place. Tako se vidi je li ima mjesta i isplati li se uopće kružiti i raditi gužvu ako mjesta nema. Obično se poredaju u voznu traku i čekaju da se oslobodi mjesto. Također smo gledali mogućnost umrežavanja više parkirnih jedinica unutar grada, pa je predviđeno i detektiranje praznih mjesta u Javnoj garaži. U budućnosti se nadam da će i privatni parkinzi biti zainteresirani za postavljanje svojih obavijesti, kako bi se u budućnosti smanjile gužve, jer je parking najveći problem u Dubrovniku. Danas imate kućanstva koja imaju po tri automobila, i to je najveći problem gužvi, nije sam grad po sebi problem.

Na koje načine se građani mogu uključiti u aktivnosti pametnog Grada?

Nama su najbitnije povratne informacije građana. Živim u Gružu i znam koji su tamo problemi, u Lapad idem nekada ali ne znam koji su tamo sve problemi. Tako da su povratne informacije građana svakako dobrodošle, te će se na temelju njih raditi rješenja što se tiče rasvjete, parkinga i tako dalje.

Po Gradu vidimo dosta kamera, sigurno je instalirano još puno senzora. Koliko je sve to sigurno i kako se Grad može zaštiti od zlouporabe tih podataka? Ima li uopće sigurnosti tu?

To je projekt koji je vodio Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, znanost i šport. Ono što je najbitnije kod svih 'pametnih' rješenja jest sigurnost. Svakako je dobro u svakom projektu imati partnera koji će osigurati sigurnost sustava protiv hakerskih napada. Sigurnost je definitivno prioritet, i prije nego započnete s nekim projektom morate imati cilj i odlučiti koga ćete uzeti. Konkretno, nama je partner u projektu bio CISCO, jedna od najjačih tehnoloških tvrtki na svijetu.

Jesu li provedeni piloti pokazali u čemu je ključ sigurnosti?

Za sada nije bilo nikakvih napada na nas, tako da što se tiče sigurnosti, stvarno smatram da smo na svjetskom nivou. Jednog dana kada se, nakon svih projekata, implementira i platforma koja će služiti za povezivanje svih mogućih pametnih rješenja, to je ključ da bude sigurno rješenje, uz dobrog partnera. To još uvijek nije provedeno jer nemamo dovoljno kapaciteta, ali kada se bude radilo jedno veliko rješenje, svakako ćemo onda poraditi i na tome.

Surađujete i s Dubrovačkom razvojnom agencijom. Koje sve pilote je provela DURA?

Nikša Vlahušić iz DURA-e je član povjerenstva. DURA radi fantastične projekte, također 'Smart city-a', parkinga na Pelinama, namjeravaju raditi kontrolu gužvi, te razne druge projekte.

U Barceloni je prošli mjesec održan i Smart City World Expo, jedan od najprestižnijih svjetskih događaja s tematikom Smart City, gdje je premijerno predstavljena najsigurnija platforma pametnog grada, a ona se već nalazi u Dubrovniku.

Europa dosta radi na tome i to odavno, i uvidjeli su da imaju neka zastarjela i neefikasna rješenja, ali radi se na tome. Kopenhagen prednjači po ovom pitanju, a Dubrovnik kao mali grad s ograničenim budžetom se svakako ističe. Što je najbitnije, imamo poticaj od strane gradonačelnika Vlahušića.

Kad smo već kod budžeta, koliko su sveukupno ti piloti koštali Grad Dubrovnik?

Što se tiče pilot projekta mog odjela, njegova realna vrijednost je milijun i 200 tisuća kuna. To je cijena pilota uz softverska i hardverska rješenja, međutim uz partnere smo dobili cijenu od 170 tisuća kuna bez PDV-a. To je bilo poticanje od strane velikih partnera upravi gradova da počnu koristiti ovakve tehnologije. Tako da su s ovim pilot projektom krenuli i drugi gradovi, nakon što su vidjeli da je Dubrovnik to napravio i implementirao pametna rješenja.

U srpnju prošle godine na Gradskom vijeću je usvojena strategija pametnog grada. Koji su prioriteti strategije i što je do sada učinjeno po pitanju njezine realizacije?

Kada nešto usvojite na Gradskom vijeću morate sukladno tome i postupati. Strategija je svakako ići u smjeru pametnog grada koristeći i tehnologije i tako dalje. Nakon usvajanja strategije odmah je uslijedila implementacija projekta pametnog grada, što je rezultat vidljiv u Gružu. Dalje je plan to razvijati, pogotovo ljudstvo, jer je puno teže osvijestiti ljude da je nama to prijeko potrebno, nisu dovoljno informatički pismeni. Svakako planiramo slijediti dalje smjernice, od otvaranja ureda koji će se posebno baviti pametnim gradom, vidjet ćemo što dalje, tek smo na početku.

Koliko to sve znači za Dubrovnik?

Reći ću što znači za mene, za javnu rasvjetu. Konkretno znači smanjenje troškova održavanja, smanjenje troškova plaćanja računa. Vidi se razlika, samo u energiji na potezu u Gružu gdje je 28 svjetiljki negdje oko 60 posto. Mijenjali smo tehnologiju s natrija na led, smanjivala se snaga s 250 vati na 40 vati, tako da se već tu vidi ogromna promjena. Održavanja još nije ni bilo jer se led teško kvari, nema izmjene žarulja ni ostalih prespojnih naprava. Održavanje nam je 100 posto jer ga uopće nema. Što se konkretno tiče Sanitata i parkinga, za svako nepropisno parkiranje i zaustavljanje, ciljano ide pauk služba i policija na naplaćivanje kazne. Što se tiče parkinga, a to je prvi put u svijetu napravljeno upravo kod nas, jest da se koriste uređaji poput ENC, kao za autoceste. Čim dođete na parkirno mjesto vama s vašega računa, detektira vaše vozilo, odnosno uređaj i automatski pokreće naplatu od trenutka kad ste se parkirali do trenutka kad odlazite s tog mjesta. Ako niste platili, a zauzeto je već neko vrijeme, odmah stiže službenik. Nema više šetanja, pogotovo što se tiče pauk službe i kruženja po gradu.

Koji su dalje planovi Grada za nastavak realizacije i provedbu Strategije?

Svakako ići dalje što se tiče pametnih rješenja. Kod javne rasvjete svakako koristiti tehnologije koje su dostupne na tržištu i koje će nam omogućiti i detekciju kvarova, radi održavanja, smanjenja intenziteta rasvjete što će kasnije rezultirati manjim računima za električnu energiju. Svakako koristiti tehnologiju koja nam je raspoloživa za uređenje stanja prometa, bilo to videonadzora ili drugih detektora. Danas je svakako popularna i zaštita okoliša i u tom smjeru se moramo kretati. Sada idemo u jedan veliki projekt rekonstrukcije javne rasvjete koji će koristiti jednu takvu tehnologiju.

Nakon Gruža i vidljivih velikih ušteda na javnoj rasvjeti, u koje dijelove grada bi se trebala postaviti pametna rješenja poput štedljive javne rasvjete?

U sve dijelove, redukcije su od 60 do 80 posto, a ušteda na održavanju je 100 postotna. To nam je sljedeći veliki kora što se tiče ove strategije.

Koji sve partneri su sudjelovali u pilot projektu?

Partneri su vanjski, od HT-a, tvrtke RAO koja već radi za Sanitat. Poanta ovog pilot projekta je bilo uzimanje svih lokalnih partnera, tako je Elektroteam vrši zamjenu svjetiljki, RAO je radio povezanost s postojećim sustavom naplate Sanitata, tvrtka Mobilisis, CISCO.. Unutar grada je DURA, te razni startupi i njihova pametna rješenja, a što se tiče gradske uprave sam samo ja.

Spomenuli ste i posebnu brigu o zaštiti okoliša, tu surađujete s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo?

Tako je, suradnja bi bila kod postavljanja detektora čestica i tako dalje u zraku, a koja njima može koristiti. I što se tiče kruzera, peluda, pješčanih kiša. Baš smo imali jednu situaciju s time, kada je bila pješčana kiša bila su luda očitanja, tako da i tu ta detekcija pomaže.

I, kakva su očitanja čestica, ima li zagađenja?

Nema, sve je u redu. Vide se male oscilacije kada je proljeće jer je tamo park.
Zanimljivo je kako na jednom ekranu ustvari pratite sve, od okoliša, rasvjete do prometa.
Vidi se sve, od temperature, vlage i svih stanja u zraku, prometa, rasvjete, potrošnje. To je cilj mini platforme, da je sve dostupno na jednome mjestu, i da se ima kontrola nad tim. Mogu se izlistavati izvještaji i kroz godinu se može vidjeti kakvo je bilo kretanje prometa, zauzetosti parkinga, stanje u javnoj rasvjeti.

Nema još ni godina dana da je Smart street pušten u Dubrovniku, ali rezultati su svakako tu?

Rezultati su bili fantastični nakon dva-tri mjeseca. To je definitivno budućnost.