I najveći skeptici priznaju kako su se uvođenjem zone posebnog prometnog režima smanjile gužve oko Grada. Spominje se brojka od 2500 vozila dnevno manje u prolazu preko Ilijine glavice kroz Zagrebačku ulicu, je li to i dalje tako?
 
Jest, otprilike, i to je dobro. Istina, Zona posebnog prometnog režima je jedan veliki izazov za Grad i ona će sigurno doživljavati svoje izmjene i dopune u mjesecima i godinama pred nama, morat ćemo se prilagođavati različitim izazovima. Prvi smo grad u Republici Hrvatskoj koji je krenuo s nečim takvim i zbog toga će tu sigurno biti i pogrešaka, ali ono što je sada najvažnije jest to da je uvođenje Zone, formalno – pravno, u potpunosti ispravno. Vidimo kako neki postavljaju pitanje ustavnosti, prolaza, kretanja i slično, ali to nema smisla. Dakle, zona posebnog prometnog režima, nastavljena je na Zakon o sigurnosti prometa na cestama i to je temeljni, krovni zakon koji je omogućio Gradu Dubrovniku uvođenje ove zone. Za to smo prethodno trebali dobiti suglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva prometa i Ministarstva kulture. Dakle, tri različita ministarstva su morala dati suglasnost za ovu zonu. Naravno, i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je dala svoje određene sugestije koje smo mi ispoštovali. Dakle, svatko tko misli da zakonski može na bilo koji način oboriti zonu, u dubokoj je zabludi jer je ona uistinu temeljena na zakonskim aktima koji su u potpunosti ispravni i sigurno je da će ona dobro funkcionirati. Podsjetit ću također kako brojni drugi gradovi u Europi imaju vrlo slične zone posebnog prometnog režima koje imaju isti cilj, a to je smanjenje prometa u područjima u kojima je potrebno zaštiti kulturno – povijesnu baštinu, povećati kvalitetu života građana koji gravitiraju toj zoni, kao i sigurnost. Hitna pomoć i vatrogasci moraju se moći probiti kroz tu zonu, a što je još prošle godine bila nemoguća misija.  
 
Istovremeno vidimo kako je krenulo i kažnjavanje prekršitelja, ali naši ljudi imaju još vremena za prilagodbu. 
 
Da, to radimo zasad nasumično pregledavajući vozila koja ulaze u zonu i ta je kontrola velik posao za naše službenike. Međutim, u onom trenutku kad istekne onaj period od dva mjeseca prilagodbe za naše sugrađane, pustit ćemo sustav da automatizirano radi, da automatski sam ispisuje kazne i šalje ih u sustav, i to više neće biti ovisno o ljudskom faktoru.
 
Važno je istaknuti i pozvati još jednom sve naše sugrađane da uistinu za jednu vrlo nisku cijenu kupe povlaštenu parkirališnu karticu (PPK), da to naprave navrijeme, da ne čekaju zadnji dan, jer će dva mjeseca ovog perioda prilagodbe brzo proći, ako znamo da je novi sustav krenuo od 2. lipnja. Postoji rješenje i za sva ona česta pitanja naših sugrađana, primjerice, ako netko nema PPK, a mora u ljekarnu, moći će to regulirati u roku od tri dana i obavijestiti Službu zone posebnog prometnog režima uz dokaz o tome kako je bio u ljekarni i neće biti nikakvih problema, dakle neće im se pisati kazna. Također, svi vlasnici nekretnina u zoni posebnog prometnog režima, imaju posebne propusnice, svi oni koji iznajmljuju, a imaju svoja parking mjesta, oni također imaju posebne propusnice i mogućnost ukucavati tablice onima koji dolaze. 
 
Dakle, sve je riješeno, puno toga je predviđeno, nikad nije idealno na početku, trebat će nam vremena, ali sigurno smo pioniri i u ovoj priči, jer nakon što smo uveli održivost u povijesnu jezgru po pitanju brojke istovremenih gostiju, sad rješavamo i pitanje automobila. Dakle, preteča smo u Republici Hrvatskoj, ako ne i šire, po brojnim alatima za postizanje održivog turizma koje uvodimo. 
 
REAKCIJE TAKSISTA I PLATFORMI
 
 
Kakva je situacija s taksistima? Vidimo da su neki već dobili kazne, neki agregatori su se povukli zbog novonastale situacije, dok neki i dalje na raznorazne načine pokušavaju zaobilaziti zakone. Kakve su reakcije Ubera i Bolta? Je li uvođenje Zone obeshrabrilo određeni broj vozača iz drugih sredina za dolaskom u Dubrovnik?  
 
U kontaktu smo s predstavnicima Ubera i Bolta, i jedni, i drugi su tražili od svojih vozača da im dostave dozvole za ulazak u zonu. Direktorica Ubera mi je rekla kako je zadovoljna brojem njihovih korisnika koji mogu prolaziti i da je to njima dovoljno za zadovoljiti tržište. Vidimo po kaznama kako i dalje ima vozača iz drugih gradova, iako ih je sigurno dio i odustao, a najviše kazni zabilježila je jedna tvrtka, agregator. Sada imamo oko 600 vozila koja obavljaju autotaksi djelatnosti i koja mogu proći kroz zonu posebnog prometnog režima, a ima ih sigurno još stotinjak koji krše zakon, ali i unatoč tome je oko Grada prohodno i manje su gužve. A oni koji krše zakon, koliko god puta prođu bez dozvole, toliko će im narasti kazna koju će morati platiti jer su ovo prekršajne kazne i sudovi to vrlo brzo rješavaju i donesu pravorijek. 
 
Prije pola godina svi su govorili o tome kako Franković ''nema šanse''. Zamjerio se taksistima i građanima sa zonom, zamjerio se privatnim iznajmljivačima s ograničavanjem apartmana. Govorilo se da ljudi ne vole zabrane pa su onda te ''zabrane'' honorirali dosad najboljim rezultatom na izborima, kako to?
 
 Pa ja vjerujem da su ljudi shvatili odnosno da će shvatiti korak po korak, ako želimo imati dugoročni turizam koji je održiv, koji će biti na nekakvim čvrstim temeljima, da je važno imati, ne zabrane, nego određene limite u brojci određenih vrsta djelatnosti jer svega je trenutno previše. I kad pričamo o tome kakva nam je sezona, uspoređujući je s prošlom godinom, onda moramo znati kako ostvarene brojke dijelimo na puno veći broj apartmana nego što je bilo prošle godine, puno veći broj restorana, taksi vozila ili glisera nego što ih je bilo prošle godine. Dakle, u nas je jednostavno hiperinflacija svih tih aktivnosti koje su vezane uz turizam, ali to je problem i drugih turističkih gradova u svijetu i mi moramo regulirati određenu vrstu djelatnosti kako bismo u konačnici postigli održivost, jer u suprotnom ćemo imati problem. On se već sada reflektira na drugoj strani, a to je nedostatak radne snage. Naši ljudi zapravo više ne žele raditi za nekoga drugoga, žele raditi sami za sebe i onda multipliciraju broj, i tvrtki, i društava, i obrta, i tako dalje. Problem je što u konačnici svi skupa režemo granu na kojoj sjedimo.Vrlo često smo skloni komentirati na Facebooku i društvenim mrežama je li nam gužva, smeta li nam ovo ili ono, sve nam nešto smeta, a sami smo generator svega toga što nam smeta.

 
 
STANJE U TURIZMU I TRŽIŠNI IZAZOVI
 
 
Iako u Dubrovniku koji je statistički u plusu to ne izgleda baš tako, opet nacionalni mediji govore o turističkoj katastrofi i lošoj sezoni, velikom padu, smanjenju broja njemačkih turista i slično. Ne bi se baš reklo kako je u Dubrovniku primjetna neka katastrofa.
 
Uspoređujući s prošlom godinom, mi smo na istom rezultatu, odnosno indeks u broju noćenja je 101, a znamo da smo tada imali rekordan rast u predsezoni. Nikad ne gledam brojke dolazaka turista, jer po mom mišljenju one nisu mjerodavne,  nego me više interesiraju noćenja jer to znači da ljudi ovdje borave više vremena. Dolaskom Ryanaira prošlogodišnja je predsezona buknula, imali smo tada dvoznamenkasti rast, što znači da smo mi zapravo i ove godine u jednoj savršenoj poziciji i možemo biti zadovoljni sadašnjim rezultatima. Istina je da je njemačko tržište značajno palo, prema našim rezultatima 20 posto, ali je isto tako 27 posto više Amerikanaca, 13 posto više Britanaca, 38 posto više Poljaka. To su tržišta koja rastu, a njemačko je u padu, a razloga je više. 
 
Njemačko tržište je palo zbog više razloga na koje ne možemo utjecati, no ono na što lokalno možemo su cijene, ako su one uzrok. 
 
Cijene u Dubrovniku su drugačije nego drugdje i one su više, ali mi smo i takva destinacija i takav grad, i svatko tko dolazi u Dubrovnik, može to i platiti jer je svjestan da dobiva i kvalitetu za novac koji je platio. U suprotnom ne bismo imali ovako stabilne brojke. Neke druge destinacije u Republici Hrvatskoj uistinu imaju problem, pratio sam to, ali vjerujem da će turistički stručnjaci, odnosno ljudi u turizmu, korigirati cijene ondje gdje je to potrebno i, ako je to alat, privući goste. 
 
Dubrovnik ih privlači na jedan drugi način, a to je kvaliteta, izvrsnost usluge, pa i sva ona održivost koju propagiramo. Ja mislim da je ovo formula uspjeha, imamo dovoljno letova, tržište je potpuno drugčije nego bilo gdje drugo u Republici Hrvatskoj, imamo tu specifičnost, a kritičara je bilo i bit će. Ono što je zanimljivo, kada je turistička sezona dobra i rekordna, onda je uvijek priča kako se to nekako samo po sebi dogodilo. A kada je nešto loše, odnosno kad netko misli da je loše, onda su krivi Grad i Turistička zajednica. Ali, važno je da mi itekako možemo biti zadovoljni s prvih šest mjeseci ove sezone, i ako se drugih šest ponovi istim ritmom, moći ćemo na kraju godine podvući crtu i reći - to je to. To je takav turizam koji Dubrovnik treba, koji Dubrovnik zaslužuje. Turizam bez gužvi ili kako bi naši ljudi rekli – ''taman''. 
 
Kad smo se već dotakli kritičara svega i svačega, definitivno je najpopularnije upravo takvo kritiziranje turizma koji nam kao Gradu ''krade dušu''. Mahom takve kritike upućuju i ljudi koji istovremeno žive upravo od tog i takvog turizma, što ne znači da je itko u krivu ili pravu, ali kako pomiriti sve ovo? 
 
Gledao sam videozapise iz 60-ih godina u kojima su ljudi isticali gotovo iste stvari koje ističu i danas. Onda sam gledao nedavno i videozapis Vedrana Benića, mislim iz 1987. ili 1988. godine, u kojemu, kada pustite play, kao da ste pustili neki prilog koji je prekjučer sniman na Stradunu. Dakle, to smo mi i takvi smo, ali možda je to i dobro. Zašto to kažem? Zato što su zapravo i sami naši sugrađani direktni dionici u turizmu i na taj način, njorgajući, čine nas svih skupa boljima. Pa, ako neko kaže da negdje treba biti malo čišće, malo bolje ovo ili ono, svi se mi skupa potrudimo da tako bude, i čišće, i bolje. Tako da su naši pokretači zapravo naši sugrađani koji vole ovaj grad, a vole ga toliko da jednostavno moraju i njorgati kad im nešto odgovara.  
 
Meni je uvijek zanimljivo vidjeti kako su zapravo najveći borci protiv turizma istovremeno i jako aktivni u iznajmljivanju privatnog smještaja ili su turistički vodiči ujutro, a popodne aktivisti protiv turizma. Imamo takvih dosta i drago mi ih je vidjeti jer su posebno skoncentrani oko jedne političke stranke, a to je Srđ je Grad. U njihovim redovima je najviše iznajmljivača smještaja u gradu Dubrovniku i najviše koriste blagodati tog turizma kojega zapravo ne vole. 
 
OPORBA, VIJEĆE I POLITIČKA SCENA
 
Konstituirano je Gradsko vijeće, imate stabilnu većinu, sve isto kao i do sada. S druge strane, oporba izgleda pomalo drugačije, a svakako je najveća novost stranka Centar u Gradskom vijeću, dok Srđ je Grad nastavlja suradnju s SDP-om. Dakle, imamo dva oporbena tabora, koja bi se mogla i međusobno nadmetati.  
 
Mogu reći da je po prvi put jasno da Srđ je Grad ima ozbiljnu krizu identiteta. Ulaskom u koaliciju, ali i nakon izbora i nakon činjenice da su im i građani poslali poruku što misle o tome i kako im je njihov junior partner iz SDP-a napravio toliku štetu iznajmljujući javno dobro, i nakon svega toga inzistirati na zajedničkom klubu s SDP-om, je uništavanje jedne političke stranke. To je stranka koja je branila javno dobro i brinula o njemu i to stalno isticala, i kojoj je to zapravo bila glavna politička agenda. Dakle, Srđ je Grad se odrekao svog političkog identiteta i odlučio je kao senior partner postati junior partner SDP-u koji vjerojatno ima članova za nabrojati ih na prste dvije ruke. To je napravio Srđ je Grad, uništio sam sebe. To je nevjerojatno. Siguran sam da pred nama dolazi jedno razdoblje u kojem će se, i jedna, i druga stranka regenerirati. Duboko sam uvjeren da će Srđ je Grad izabrati novo vodstvo stranke koje će postati ozbiljnije i koje će ozbiljnije progovarati o važnim i ključnim političkim pitanjima u gradu Dubrovniku, isto kao što sam siguran da će SDP pokazati crveni karton vršiteljici dužnosti predsjednika SDP-a Aniti Bonačić Obradović jer je ona zapravo naštetila, i ugledu, i imidžu stranke u Dubrovniku i ostvarila vrlo loš rezultat. Što se treće strane tiče, gospođa Viktorija Knežević se pokazala kao ozbiljna političarka, ostvarila je respektabilan rezultat, sa strankom koja zapravo dolazi iz područja Splita, i osvojila je dva mandata bez ozbiljne stranačke infrastrukture koju su imali ovi drugi. Nju vidim kao nekoga tko će zapravo biti glavni šef oporbe u nadolazeće četiri godine i tko će diktirati taj oporbeni ritam, a to smo vidjeli već i na prvoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća,  da gospođa Knežević ima konstruktivne ideje. Mislim da će ona biti ta koja će zapravo biti glavni lider oporbe u gradu Dubrovniku, a svojim rezultatom i onim što je napravila zapravo to i zaslužuje. 
 
Iz njihovih redova u Gradskom vijeću sad su dvije odvjetnice koje bi svojim poznavanjem pravne struke mogle unijeti jedan drugi ritam u te rasprave. Posljednji odvjetnik u redovima gradskih vijećnika bio je Antun Kisić 2012. godine. 
 
Mislim da je to dobro i za samo Gradskog vijeće, ako će one, a sigurno će se pripremati za sjednice Gradskog vijeća i mogu nam svima skupa samo pomoći u nekim stvarima, vjerujem da će biti konstruktivne. Većina je jasna i pokazuje da mi nećemo imati problema s usvajanjem odluka, ali cilj nam je prihvatiti i mišljenja iz oporbe, da naše odluke budu što kvalitetnije i sadržajnije. Naravno da ćemo mi morati preuzeti političku odgovornost i donositi odluke, to smo radili posljednjih osam godina i nije uvijek išlo glatko, niti je uvijek bilo med i mlijeko. Znamo da oporba ne glasa za određene akte kao što su Proračun, Rebalans Proračuna ili Izvješće o radu gradonačelnika, ali ih s veseljem isčekujem na Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika. I jedna, i druga odluka će biti vrlo restriktivne i značajno će uvoditi reda u prostor. I tu će trebati vidjeti tko ima, a tko nema političku hrabrost za donijeti takve odluke.  

 
PROSTORNO PLANIRANJE I VELIKI GRADSKI PROJEKTI
 
Evo, vi sada nemate razloga bojati se donijeti bilo kakve, makar i nepopularne odluke. Inače se kaže kako političari takve političke odluke ne donose zbog straha od gubitka izbora, a oni su sada daleko.
 
Pa ja nemam nikakav strah ni od čega, mislim da je nužno i neophodno za naš Grad donositi i popularne, ali i nepopularne odluke. One nepopularne uvijek više bole jer se odnose na naše sugrađane, ali mi ćemo ih nužno morati donositi za naš cilj i moramo na tome raditi. U suprotnom ćemo dopustit daljnju devastaciju Grada, a to više ne smijemo dozvoljavati.  
 
Dubrovnik je jednostavno prepopularan, a dubrovačko gospodarstvo već odavno bi moglo generirati širenje i urbanizaciju, ali smo prostorom mali i ograničeni. Zasad se spominje širenje na Pobrežje na kojem bi stotine obitelji moglo riješiti stambeno pitanje. Iznimno su važni svi potezi u prostornom planiranju koje će Grad povući u budućnosti. Imate li vi stručnjake s vizijom za sve to? 
 
Naravno, imam tim dobrih i kvalitetnih ljudi, svih pročelnika s kojima sam do sada radio i kojih se, naravno, ne odričem jer smo zaista dobro radili, ali malo ćemo se reorganizirati unutar sebe, dodatno ćemo se pojačati, poboljšati. Usmjerit ćemo se na različite segmente života. Moramo cijeli niz projekata još i započeti. Sada nas čeka jedan investicijski ciklus vrijedan kroz različite projekte preko 35 milijuna eura. To ćemo započeti do kraja godine, a uz sve to, čeka nas i suradnja i potpora Vlade Republike Hrvatske za izgradnju multifunkcionalne sportske dvorane vrijedne 60 milijuna eura. 
 
Kad bi trebao biti gotov Centar za starije osobe?
 
Negdje do travnja iduće godine trebao bi biti gotov, a onda će ga trebati ekipirati ljudima. U konačnici, lako je izgraditi i opremiti objekt, ali onda tu netko treba i raditi, tako da su to sve izazovi koji su pred nama, a nisu mali. Ljudi imaju velika očekivanja, a mi to moramo  pratiti i ispunjavati sve ono što žele.  
 
MLADEŽ, KULTURA I SPORT
 
Često se spominju problemi s izvođačima radova na brojnim projektima i lokacijama po Gradu. 
 
Svaki dan je u građevini sve veći izazov, sve je teže i teže, tvrtke koje mogu izvoditi građevinske radove i koje se javljaju na natječaje mogu se izbrojati na prste jedne ruke. I one imaju problema s nedostatkom kadra,. Pogledajte kakve probleme imaju i privatni investitori, primjerice Hotel Argentina ima problem s izvođačem radova koji mu kasni sad već godinu dana. Možete misliti što je tek kod javnih investicija i kolike su to muke, koliko su puno teže procedure i kod donošenja odluka u javnim nabavama. Nije lako, ali moramo nastaviti gurati naprijed jer je u konačnici najvažnije da se neki poslovi koji su bitni za Grad, kvalitetno završe. 
 
Počeli su radovi i na atletskoj stazi. Projekti idu dalje kao da su i dalje izbori, rekli bi naši ljudi.  
 
Mi smo radili kad su bili izbori i kad nisu bili izbori. Sad nas očekuje rekonstrukcija postojeće sportske dvorane u Gospinom polju, natječaj za izgradnju dvorane Osnovne škole Orašac, to su dva velika sportska objekta, idemo s energetskom obnovom postojeće Osnovne škole Mokošica, do nje se već radi nova škola, cesta Tamarić se osigurava od bilo kakvih daljnjih klizišta, to će biti skoro gotovo kroz nekoliko mjeseci. Tijekom ljeta planiramo urediti i asfaltirati cestu od naselja Bosanka prema Strinčjeri, u planu je i izgradnja kružnog toka, to je iznimno velik projekt koji će brdu Srđ omogućiti posjet bez da se stvaraju gužve jednom uskom cestom. 
 
TUP – PROSTOR ZA KREATIVCE
 
Dotakli smo se projekata u sportu, a najavili ste i reorganizaciju gradske uprave i formiranje novog upravnog odjela za sport.  
 
Osnovat ćemo novi upravni odjel koji će biti zadužen za glavnu gospodarsku granu, turizam, a sport i mlade ćemo vezati upravo za njega. Zašto? Zato što imamo i brojne manifestacije i događanja koja su vezane praktički, i za turizam, i za sport, i to jedno s drugim ide. Evo, vidjeli smo ovaj spektakl koji smo imali, utrke električnih brodova E1 i vidjeli smo koja je tu zapravo klijentela došla u grad. I to je nešto što Dubrovnik zaslužuje jer to je uistinu bio i jedan svjetski spektakl koji će se dogoditi i iduće tri godine, kako je i dogovoreno s Vladom RH. Mi moramo razvijati nove proizvode i jačati ih, poput Spartana i slično, jer oni jačaju podsezonski period, ali istovremeno moramo staviti novi i veći naglasak na mlade. Osnovali smo ustanovu za mlade koju moramo dignuti na veći level i osigurati dodatne radionice, događanja, kreativne stvari koje zapravo nedostaju mladima u našem gradu. 
 
Također, kroz tu instituciju i novi Upravni odjel za turizam, sport i mlade, želimo osigurati dodatna sredstva sportskim udrugama na području grada koje se bave mladima i sportovima za mlade.Trenutno im je najveći problem prijevoz na natjecanja i odlazak na događanja van grada što zahtijeva enormne troškove. Želimo osigurati financijska sredstva kako zapravo ni roditelji, ni djeca, ni treneri ne bi pokušavali spojiti kraj s krajem, da dijete iz Dubrovnika pođe u drugi grad na utakmicu ili natjecanje. Ali, istovremeno moramo pojačati kontrolu da naši sugrađani vide kako se javni novac transparentno troši. Tu prije svega mislim na Dubrovački savez športova, očekujem i vjerujem da će se izmijeniti unutar samog Saveza struktura članova i da će Grad imati veću kontrolu, kako se i dalje ne bi događale situacije kakvima smo svjedočili, da su određeni klubovi loše prošli u nadzoru Porezne uprave i s određenim kaznenim prijavama. 
 
KRITIKE, HEJTERI I DRUŠTVENE MREŽE
 
Ulaganje u mlade je zapravo ulaganje u budućnost Dubrovnika. Uz ulaganja u sport, potrebno je pojačati i ulaganja u kulturu i umjetnost za mlade. Sve takve dodatne aktivnosti, poput plesa, u Dubrovniku muku muče s nedostatkom prostora za djelovanje. U tom kontekstu, kako napreduje razvoj projekta TUP-a?
 
TUP korak po korak postaje uistinu jedan centar za mlade. Tamo sad djeluju Aster, Kolarini, Centar za djecu, mlade i obitelj, kao i Zajednica tehničke kulture. Vrlo skoro ćemo pripremiti i još neke prostore kako bi ih mogle koristiti i različite plesne skupine na način da TUP uistinu bude jedan centar događanja. Knjižnica je pri kraju, građanski radovi su završili, sad treba osigurati sredstva, negdje oko 800 tisuća eura za opremanje same knjižnice, koja će također biti jedan multiaktivni prostor, čitaonica i radionica, sve što zapravo mladim ljudima treba. To je ono što smo od tog prostora i htjeli da bude, centar kulture posebno usmjeren prema mladima. 
 
Jeste li tijekom kampanje pratili prijedloge drugih kandidata i lista? Primjerice, jeste li popratili ideje arhitekta Vlaha Alamata s liste Marka Dragičevića za intervencije u prostoru?

Pa vidio sam to sve skupa, ja sam apsolutno uvijek za sve nove ideje. Naravno, nisam stručnjak za urbanizam, a još manje za promet. Mi smo grad koji je vrlo osjetljiv po pitanju nekih velikih projekata koji su radikalni s obzirom na to da imamo i obvezu izrade HIA studije, većina Grada je prostor pod buffer zonom za koju je izrađena konzervatorska podloga, tako da treba vidjeti što realno može, a što ne može biti napravljeno u prostoru. 
 
Tvrtka koju smo angažirali za rad na GUP-u je Urbanistica d.o.o. iz Zagreba, to je jedna vrlo ozbiljna firma vrhunskih stručnjaka koji sagledavaju apsolutno sve, prihvaćaju sve prijedloge, obrađuju ih i u konačnici donose nekakav svoj sud. A ja im vjerujem jer su se svojim renomeom do sada pokazali prije svega kao časni ljudi, a potom i kao vrsni stručnjaci. Vjerujem da će oni uistinu napraviti najbolji mogući dokument. 

O ANKETAMA I  RATNICIMA S INTERNETA

Je li vam barem malo dosadilo sad već treći mandati biti kriv za sve? Za svaku gužvu, svaku poplavu i svaki problem? 
 
Pa, ne mogu reći da mi je dosadilo, to mi predstavlja izazov, posebno u onim trenutcima kad vidiš da si nešto dobro napravio i da su stvari krenule naprijed, poput recimo zone posebnog prometnog režima, gdje su me pljuvali do besvijesti. Ili, recimo, Bulevara. Kad smo pošegali one borove, umalo sam i ja visio na Bulevaru, a danas vidimo kako to bolje izgleda. 
 
Dakle, uvijek ima kritičara, ali stvari za koje mislite da su ispravne, treba odraditi do kraja i ljudi će na kraju shvatiti. Tako je bilo sa svim do sada, kad smo ukidali suvenirnice, štandove, oduzimali javne površine, bankomate, papige, uvodili red na Pilama… Sve je to bilo nešto što nije popularno nimalo, a i normalno je da vas određeni broj ljudi ne voli. Ali, Steve Jobs je rekao - ako želite da vas svi ljudi vole, onda se odlučite na to da prodajete sladoled. Dakle, posao u kojem donosite svakodnevno odluke, i dobre, i loše, i popularne, i manje popularne, nije posao u kojem očekujete da će vas svi voljeti, jer vas ne mogu svi voljeti.
 
Kako se nosite s ovim ''hejterima'' po društvenim mrežama?  Nije problem što nekoga ne vole, nego takvi često i prijete, lažu i kleveću… 
 
Više ne znam ni reći koliko je toga dosad bilo. Nekad prije, u početku mandata sam to i prijavljivao, sad sam više i to prestao raditi.  Hejtera će uvijek biti, Facebook ratnika isto tako. Naučio sam na to. Meni nitko ne može reći da sam nešto ukro, to je jednostavno lako provjerljivo. A ovo drugo što izmišljaju, pa vidite, ako njih to veseli i ako ih čini sretnima, a  ja nekako to preživim, možda sam njihov dan napravio ljepšim. Pa evo, ajmo to gledati na takav način, možda sam te ljude usrećio.
 
Zar nije to situacija u kojoj bi ipak trebalo razmisliti u uvođenju građanskog odgoja, ne kao ideološke floskule, nego modula koji bi smanjio činjenje takvih, realno kaznenih djela na internetu? 
 
A tko će ove stare odgajati? (Smijeh.) Nije problem u našoj djeci. Problem je u ljudima koji su jednostavno nezadovoljni jednim dijelom sa svojim životom  i tu svoju frustriranost i nezadovoljstvo iskaljuju preko društvenih mreža, prije svega Facebooka, kojega mladi više uopće ne koriste i koji je postao alat za stariju populaciju. Određeni broj ljudi ga koristi iz znatiželje ili zbog informiranja, da bi gledali slike članova svojih obitelji, a drugi to koriste isključivo kao alat za širenja mržnje, ili isticanja svojih vlastitih frustracija, ili su možda željni pažnje koje im toliko nedostaje da je zapravo pokušavaju pridobiti šireći mržnju.  
Mislim da je njima najteže, oni su u nekakvoj borbi sami sa sobom, a meni je najlakše ignorirati ih jer mi nisu previše bitni. Važnija mi je volja građana koja je iskazana na izborima. 
 
Ankete koje su se spominjale ispale su potpuno krive. Je li to bila namjerna laž? 
 
Mislim da je to sigurno bila namjerna laž, namjerno je to bilo plasirano kako bi se stvorio dojam da ja, odnosno politička opcija koju sam predstavljao i ljudi koji su bili sa mnom, gubimo izbore i to je krenulo već negdje od siječnja, a nitko od nas nikad nije vidio screenshot, ni jedan jedini dokument te navodne ankete ili tih navodnih anketa. Međutim, najbolja anketa su građani. Da se mene pita, zabranio bih te manipulacije kojima se služe PR-ovci, odnosno bilo kakve ankete u godini u kojoj su izbori jer je to pokušaj direktnog utjecanja na građane i njihovo opredjeljenje.