Za početak, koji je bio motiv da krenete u ovu izbornu utrku?  Na prošlim ste izborima odustali od kandidature i dali podršku HSS-u. Sad idete u izbore uz njihovu podršku.  Najavljujte drugi krug s HDZ-ovim kandidatom, baš kao i 2013.  Što želite promijeniti i zašto ste se odlučili u kampanji za slogan ''načelnik sa stavom''?

Osoba sam koja radi u privatnom sektoru, ali i politički promišljam Konavle i želim se baviti politikom. To su razlozi mog političkog angažmana. Smatram da su Konavle prostor s velikim razvojnim potencijalima, koji još nisu dovoljno razvijeni i držim da se domaćinskim pristupom može puno bolje voditi Konavle. 

Prepoznajem konavoski HSS kao stranku koja je napravila konkretne pozitivne stvari u Konavlima, posebno vezano za održivi gospodarski razvoj. Uostalom i moj djed Ivan Trojanović je bio narodni poslanik Hrvatske Seljačke Stranke. U ove izbore idem sa sloganom „Načelnik sa stavom“ jer u ovom izazovnom vremenu Konavle trebaju načelnika koji ima stav po svakom pitanju, neovisan o bilo kakvim interesnim skupinama i spreman je to jasno i glasno reći, svidjelo se to nekome ili ne.

Kroz svoje dosadašnje istupe u kampanji naveli ste pet ključnih pitanja za Konavle. Kao prvo ste naveli cjepivo, kao najvažnije aktualno pitanje. Kako biste vi ubrzali cijepljenje i povećali broj doza koje stižu?

Konavlima su prije mjesec i pol dana, uslijed velikog broja zaraženih, odobrene dodatne doze cjepiva. Pitam se iz kojeg razloga smo mjesec i pol dana čekali organizirano cijepljenje. Indikativno je da je cijepljenje organizirano vrlo brzo nakon moje javne prozivke. Trebalo je puno ranije ubaciti u višu brzinu, kako bismo zaštitili zdravlje te se pripremili za nadolazeću turističku sezonu.

Što Konavle sada trebaju raditi prioritetno po pitanju turizma? Što ste u svom programu pripremili za područje turizma?

U ovom trenutku i okolnostima ključna je odgovornost na turističkoj zajednici Općine Konavle. Ona se mora kreativnim i proaktivnim pristupom i nastupom na tržištu, koristeći moderne kanale komunikacije, iz petnih žila izboriti za svakog gosta koji je u ovim vremenima spreman putovati. Nažalost naša TZ nije dorasla zadatku i okolnostima današnjeg vremena.

Kako u ovim okolnostima očuvati radna mjesta i stvoriti nova? To ste također naveli kao trenutno najvažnije gospodarsko pitanje Konavala.

Valjda će nas konačno ova sadašnja situacija osvijestiti da moramo disperzirati gospodarstvo, odnosno da se ne možemo oslanjati samo na turizam. Više ne smijemo izgubiti niti jedan dan vremena u nastojanju da snažno potaknemo samozapošljavanje i zapošljavanje kroz razvoj poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede. U tom cilju moramo povećati stipendije za deficitarna zanimanja i obrte, osmisliti programe bespovratnih potpora za razvoj poduzetništva te osigurati sredstva za subvencioniranje poduzetničkih kredita.

Spoj poljoprivrede i turizma je definitivno jedna od najvažnijih razvojnih strategija Konavala. Što vi predlažete, kako osnažiti obje grane i njihovu povezanost? Možete li staviti naglasak i na samu poljoprivredu? Koliki je tu potencijal Konavala, što promijeniti, što i kako poticati? I sami se bavite poljoprivredom i sigurno imate puno toga za reći. Možete li navesti i vašu viziju Konavala budućnosti vezano uz razvojni potencijal koji ovo područje ima?

U poljoprivredi moramo precrtati model razvoja agroturizma, što znači da moramo prepoznati potencijalne poduzetnike jer moderna poljoprivreda je poduzetništvo, a zatim educirati te snažno poduprijeti razvoj postojećih i novih poljoprivrednika. Poljoprivreda je ozbiljno poduzetništvo u kojem moramo pratiti suvremene trendove i primjenjivati moderne tehnologije, kako bi konavoski OPG-ovac bio konkurentan na tržištu. Potencijal razvoja poljoprivrede u Konavlima je uistinu velik, posebno uzimajući u obzir turističko tržište. Nije normalno da u Konavlima nemamo niti jednu modernu farmu, moderan pogon za proizvodnju tradicionalnih proizvoda ili prepoznatog proizvođača voća i povrća. Od poljoprivrede se može dobro živjeti i to potvrđujem vlastitim primjerom.

Što s Konavoskim poljem? Kako to gospodarski bolje iskoristiti? Koje su vaše ideje?

U zadnje vrijeme nešto se pokrenulo po pitanju okrupnjavanja zemljišta i to treba pozdraviti. Međutim, 25 godina se po tom pitanju nije radilo ništa. To je izgubljeno vrijeme. Općina mora stvoriti preduvjete i okruženje u kojem će Konavljani poljoprivredu prepoznati kao modernu i profitabilnu djelatnost, od koje se može dobro živjeti. To se može postići sustavnim radom koji uključuje okrupnjavanje zemlje, edukaciju poljoprivrednika, osiguravanje podrške te otvaranjem prostora agronomskoj struci da vodi taj proces.

Koje projekte bi Konavle mogle financirati iz EU fondova?

Priprema natječaja za novu financijsku perspektivu 2021-2027 je u tijeku. Većina programa će se vjerojatno nastaviti, a cijeloj Hrvatskoj će dodatno biti na raspolaganju sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost. Ključno je da na vrijeme budemo spremni s idejama, resursima i pripremljenim projektima za sve ono što će nam biti na raspolaganju. Jasno je da je najveći prioritet za Konavle izgradnja nove škole u Cavtatu. To je trebalo napraviti prije 15 godina.

Istupali ste već i po pitanju problema otpada u Konavlima. Što napraviti po tom pitanju?

Pozdravljam uspostavu reciklažnog dvorišta, ali Konavle još uvijek imaju neriješen problem divljih deponija i brojnih napuštenih olupina. To je nespojivo s održivim razvojem Konavala. Potrebno je uspostaviti model gospodarenja otpadom koji će biti stimulativan za korisnike. Edukacija stavnoništva je u ovome ključna. Udruge nam mogu značajno pripomoći u tom procesu i trebaju biti naši partneri. 

Tvrdite kako je najvažnije političko pitanje Konavala to da političke odluke moraju donositi legitimni predstavnici stanovnika Konavala - načelnik općine i općinski vijećnici, a ne stranački pojedinci. Što ste pod tim misli, zašto to naglašavate?

U Vašem pitanju ste dali i odgovor. Konavljani jako dobro znaju o čemu govorim.

Koje demografske mjere smatrate da bi Konavle trebale provoditi i općenito što napraviti po pitanju ovog uvijek aktualnog problema?

To je jedno od ključnih pitanja za naše društvo, kojem se ne pridaje dovoljna pažnja. Brojke govore da je broj stanovnika u Konavlima stabilan. Međutim imamo veliko povećanje broja stanovnika u cavtajskom prstenu, a manje-više ostala mjesta prati depopulacijski trend.  Ne smijemo dopustiti da sela ostanu pusta. HSS Konavle je inicirao program demografskih mjera koji je djelomično prihvaćen, a u prošloj 2020. godini je bio nadprosječan broj novorođene djece. Te mjere je potrebno dodatno povećati i proširiti, počevši od naknada za novorođenu djecu do potpora za rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji, kao i druge olakšice.

Koje mjere bi Općina mogla još provoditi za kvalitetniji život starijih građana?

Imali smo prije odličan program dnevnog boravka za starije osobe u Cavtatu, kojeg bi trebalo ponovno pokrenuti, i na Grudi, i u Cavtatu. Veliki je problem povećanje cijene smještaja u Domu za starije i nemoćne na Grudi koje je doneseno u najosjetljivijem trenutku za korisnike i njihove obitelji. Dio ljudi to jednostavno ne može plaćati i zbog toga napušta Dom. Postavlja se pitanje za koga smo ga radili, ako Konavljani to ne mogu platiti. Naši stari to ne zaslužuju. To se jednostavno tako ne radi.

Kako pomagati kao zajednica najmlađima? Čega tu nedostaje?

Naravno da mlađima uvijek fali sadržaja, pogotovo u ruralnim mjestima. Moramo težiti poboljšanju bolje povezanosti javnim prijevozom svih konavoskim mjesta s Cavtatom, a to znači i Dubrovnikom. Poseban naglasak mora biti na cjeloživotnom obrazovanju, kako bi naši najmlađi bili u svakom smislu konkurentni u globalnom društvu u kojem živimo. Za to je potrebno stalno ulaganje u stručne kadrove koji rade s djecom.

Kako motivirati mlade da ostanu u Konavlima u što većem broju, odnosno da se tu vrate ako su otišli?

U ovoj krizi koja nas je pogodila jako puno mladih ljudi, posebno oni koji su bili zaposleni u turističkom sektoru, je ostalo bez posla. Ključno pitanje za mlade, na koje se trebamo fokusirati u narednom razdoblju, je pitanje radnih mjesta. Jednostavno moramo uprijeti sve snage i najvažnije resurse u cilju da brzo potaknemo razvoj poduzetništva i obrta, a to znači samozapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. To je jedini način da mladima vratimo vjeru u budućnost.

LK