Već ste sedmu godinu na visokoj funkciji u Hrvatskim vodama. Kako danas gledate na svoj početak, jesu li godine donijele određeno iskustvo? 

Pristojno sam ušao u taj sustav, koji je ogroman i iznimno je velika odgovornost za cijelu državu u smislu obrane od poplava. Treba vremena za određene stvari, ali danas mogu reći kako prilično suvereno vladam materijom. Kad pogledaš sebe na početku, bez obzira na to što si došao iz tog sektora, uvijek ima novih izazova koje treba savladati. Moram istaknuti tim ljudi s kojima radim, Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, vrhunski je stručnjak i cijeli život je u tome. Nisam naišao na nekoga u državi  tko mu može parirati  u znanju i iskustvu. Vidjeli ste nedavno kako su se uspješno pokazale ''montažne barijere'' u situacijama obrane od poplava, za to zasluge treba prepisati njemu koji je to primijenio u Hrvatskoj i što je to bila pozitivna vijest u cijeloj državi. Bilo je situacija na terenu u kojima je uspio spasiti stvar, kad bi voda toliko prijetila kućama da se već odustajalo od bilo kakvih pokušaja obrane, ali na kraju bi ishod bio pozitivan, upravo zato što on ima ogromno iskustvo. Davor Vukmirić treći je kolega u upravi, a zadužen je za Dunavski sliv. Nas trojica funkcioniramo jako dobro.  

''Svugdje se kopa i gradi'' 

Kako Dubrovačko – neretvanska županija stoji u odnosu na investicije Hrvatskih voda? 

Mi smo u nekoliko godina s 3 milijarde došli na gotovo 7 milijardi kuna godišnjeg proračuna, samim time i investicija. Hrvatske vode nisu tvrtka kojoj je cilj stvarati višak u smislu dobiti, ako ostane višak prihoda, to je neuspjeh. Brojne su investicije u projektima obrane od poplava diljem zemlje, kao i projekti jedinica lokalne samouprave, to je primjerice voda na Mljetu. Nakon niza problema na koje smo naišli i intenzivnog rada i tu smo priču završili. Svugdje se kopa i gradi.  

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji u tijeku je 210 milijuna eura investicija, samo kroz projekte Hrvatskih voda. U to ne ulaze veliki projekti aglomeracije Dubrovnik, Ploče i Metković koji sami iznose još  milijardu i 600 milijuna kuna ili preko 200 milijuna eura. Tu su projekti uređenja kanala i potoka u svrhu obrane od poplava, manje intervencije za kanalizaciju kao što su Lopud, Šipan, vodoopskrba Doli, Zamaslina – Konštari, kao i bušotine u Blatu na Korčuli. To je jako zanimljivo, u Blatu imamo dvije bušotine kroz koje smo dobili 50 litara vode u sekundi, a s tom se količinom cijeli taj drugi dio otoka može ležerno opskrbiti vodom.  Trenutno  se voda pumpa s Pruda na Korčulu i Lastovo, što uključuje jako puno prepumpnih stanica, koje iziskuju veću potrošnju električne energije i ta voda mora biti skuplja. Kad se pronađe bušotina na otoku, to je uistinu bogatstvo. Vodu smo pronašli još u Putnikoviću, kao i u Trpnju još dvije bušotine kapaciteta 25 litara u sekundi. Za usporedbu, Trpanj u srcu sezone troši 13 litara vode u sekundi, a s ove dvije bušotine je samostalan i neovisan u vodoopskrbi. To je samo mali dio naših investicija u Županiji. 

Znači, Hrvatske vode prolaze kroz intenzivno investicijsko razdoblje.

Kad razgovaramo u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, koga god pitate, naša partnerska, licencirana društva, svi se slažu kako nikada nije bilo ovakvih investicija, ovo što se događa posljednjih godina od Neretve do Dubrovnika je baš ogromno.  

''Dubrovnik dobiva nove temelje'' 

S obzirom na poslovne aktivnosti, obilazite cijelu Hrvatsku. Kakve su usporedbe našeg područja u tom smislu s ostatkom države? 

Prije 4, 5 godina sam dao intervju za Slobodnu Dalmaciju i naslov je bio – ''Prekopat ćemo Dalmaciju''. Netko me nedavno podsjetio na to, tako je i bilo, prekopali smo Dalmaciju. Split, Solin, Kaštela, Trogir, Sinj, Ploče, Metković, Dubrovnik… sve je raskopano. Grade se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, na Jadru se priprema uređaj za kondicioniranje vode, što je nešto slično kao naš pročistač u Dubrovniku, grade novi sustavi odvodnje… 

Što se tiče Dubrovnika i velikog projekta aglomeracije, očekujem da ovih dana krenu i ove preostale javne nabave, većina je već ugovorena. Natječaj za pročistač otpadnih voda na Petci je u tijeku, cijeli Dubrovnik će što se tiče vodoopskrbe i odvodnje dobiti nove „temelje“, novi sustav, promijenit će se sve ono što dosad postoji. Znamo kakvih problema ima i dan danas, neprestano se događa se da se aktivira akcidentni ispust na Petci, to će sve postati prošlost. 

Saniranje Petke 

Bilo je takvih događaja dok ste bili direktor Vodovoda. U jednom trenutku sanirano je veliko oštećenje u sustavu na Petci zbog čega su fekalije izlazile u more, svi se sjećaju tih dana.  

To je stari sustav koji je izgrađen 1985. godine ja mislim, a dokumentacija o njemu ne postoji jer se u tijeku gradnje projekt mijenjao. Doslovno su ronioci koje smo angažirali ulazili u te cijevi s kamerom i snimali stanje u samoj Petci kako bi se vidjelo gdje se mogao dogoditi problem kako bismo ga mogli riješiti. Ja nisam mogao spavati tih dana, razmišljao sam o tim ljudima koji su to radili, ulazili u tu cijev kojom izlaze otpadne vode. Srećom, jedan kolega u Vodovodu je tada uočio na snimci što je mislio da bi mogao biti problem i tako se to tad riješilo. 

Dobro, i tada je već bilo rečeno kako ta ''krpljenja'' sustava nisu konkretno rješenje i da Dubrovnik jednostavno mora dobiti novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Petci i s projektom aglomeracije takva bi izlijevanja fekalija u more trebala biti prošlost.  

S ovom investicijom od cca milijardu kuna Dubrovnik će dobiti moderan sustav odvodnje. Naravno,  građanima će u nekim periodima biti teško, raskopat će se ulice, zaustavit će se promet, bit će problem s parkiranjem, ali to moramo napraviti. Sve je ispod zemlje, a bez tog sustava ne možemo uopće razmišljati o kvalitetnijem turizmu i ekološkoj održivosti, kao i o kvaliteti života domaćih ljudi uopće, a o napretku i širenju Grada da ne govorimo. 

Spominjali ste često i Malostonski zaljev? 

Tako je, to je isto projekt na kojemu samostalno bar zasad rade Hrvatske Vode, sve smo financirali sami, to je projekt kojim se ja intenzivno bavim već sedam godina i sad smo napokon u fazi izrade projektne dokumentacije, građevinskih dozvola. Vjerujem da ćemo realizacijom ovog projekta cijevi sustava odvodnje „izvaditi“ iz Malostonskog zaljeva i na ovaj način dodatno zaštiti Zaljev, ali i uzgoj Malostonske kamenice. Plan je dograditi sustav i tako pokupiti i objekte koji danas nemaju javnu odvodnju odnosno kanalizaciju. 

Politička zapošljavanja 

Percepcija je javnosti za sve državne tvrtke, pa tako i Hrvatske vode, kako su često samo poligon za zadovoljavanje političkih dogovora i uhljebljivanje. Koji je vaš stav o tome?  

Tko preuzme odgovornost za upravljanje u gradovima ili državom, na određene funkcije imenuje svoje ljude. U Dubrovniku je to tako radila Dubravka Šuica, to je napravio Andro Vlahušić, a tako radi i Mato Franković, kao što bi i bilo tko drugi radio. Oni koji osvoje političku odgovornost za upravljanje, s određenih funkcija maknu one kojima ne vjeruju i stave one kojima vjeruju i onda za njih preuzimaju odgovornost. Računi se građanima polažu svake četiri godine na izborima. 

Percepcija je da oni koji su tako ''uhljebljeni'' ništa ne rade ili rade krivo, a za to dobiju plaću.  

Činjenica je da su u ovoj branši plaće u privatnom sektoru puno veće nego u javnom, iako se nešto tu sad malo promijenilo. Inženjeri sve češće bježe u privatni sektor zbog duplo bolje plaće, a ostaju oni koji ne mogu poći nigdje i nešto malo onih koji ne žele poći nigdje. Ako se taj trend nastavi, cijela lokalna i državna samouprava postat će upravo takva kakva je percepcija. Naravno da ima još mnogo kvalitetnih ljudi, ali u cijelom sustavu mora biti onih koji su nešto više sposobni, kao i onih koji su možda nešto manje, tako je svugdje, i u jednom razredu osnovne ili srednje škole imate učenike koji se lakše ili teže nose s gradivom. 

Unatoč toj percepciji, jasno je kako svaki uspješni menadžer zapravo pokraj sebe želi što kvalitetnije ljude, kako bi njemu samome bilo lakše i kako bi se posao bolje napravio, to bi trebalo biti logično.  

Naravno, pogledajte što se dogodilo u Sloveniji prošlo ljeto, kada je cijela država poplutala.  Cijeli taj isti vodni val je također došao nama i nije se dogodilo ništa. To je zato što su Hrvatske vode dobro odreagirale. Nekad nešto ne možemo, nekad je nešto nemoguće obraniti, neočekivano padnu ogromne količine kiše, primjerice. Nekad su se takve ekstremne situacije događale jednom u 10,15 godina, a  sad to imamo gotovo svake godine. Uistinu se nešto događa s klimom i vremenom. Nisu to teorije zavjere, mi to vidimo iz naše pozicije jer nam se svake godine dogodi neko iznenađenje.  

Ali, ima svakakvih situacija na terenu, na području Zadra je nekoliko kuća poplavljeno jer smo imali tužbu dva, tri vlasnika objekata koji nisu dali da napravimo zaštitni zid jer bi to njima zaklonilo pogled. Ja razumijem te ljude, ali kad se nešto tako dogodi, oni se sklone po strani, ne govore da su digli tužbe i tako ugrozili projekt i svoje domove, a građani prozivaju Hrvatske vode i jedinicu lokalne samouprave.   

Koliko ste sudjelovali s pozicije u Hrvatskim vodama u projektima u Dubrovniku? 

Što se tiče Grada Dubrovnika i pozicije u Vodovodu s koje sam došao, projekt aglomeracije se nastavio mojim dolaskom u Zagreb. Ljudi koji su preuzeli upravljanje Vodovodom su dolazili u Zagreb i rješavali dokumentaciju, ali sam ja bio uključen u to. Moja direktna odgovornost je bila priprema EU projekata, uz ostale redovne poslove, to je nešto na čemu sam radio, ne samo za projekte koji se tiču Dubrovnika, nego cijelog Jadranskog sliva.  

S gradonačelnikom Frankovićem sam cijelo to vrijeme u kontaktu i dan danas se čujemo, ovisno o temama, kad je to potrebno, s jedne i s druge strane. Jedno smo vrijeme zbog projekta aglomeracije održavali tjedne sastanke zoom-om  i to je trajalo više od godinu dana. Tada pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju,  Zrinka Raguž je bila na većini sastanaka, a mogu reći da je gradonačelnik Franković bio korektan i da se javno zahvalio prilikom potpisivanja ugovora za aglomeraciju. 

Prljava kampanja 

A bili ste nekad politički oponenti, kampanja je bila i prljava.  

Ja bih rekao za samoga sebe, a vjerujem i on,  kao i  ljudi oko nas,  da smo s vremenom sazreli, to je uobičajeni proces.  Sigurno smo danas nešto malo pametniji. S današnje pozicije sigurno ima dosta stvari koje ne bih ponovio, a mislim da je tako i s druge strane. Kampanja se može voditi na brojne načine. Čuo sam nekidan bivšeg dubrovačkog biskupa Matu Uzinića koji je upravo to rekao, pokažite projekte, prekinite pljuvati jedni druge. Takvi napad i tračevi  ionako budu zabava za narod, kruha i igara, ali meni se čini da kampanje treba voditi konstruktivnije. Treba jasno komunicirati što će se napraviti za ovaj grad.  

Nakon tog drugog kruga, našli smo zajedničku priču i zajedno smo nastavili raditi na projektu koji je temelj bilo kakvog razvoja Dubrovnika, tako da bih mogao reći da sam nastavio raditi i dalje u interesu onih ljudi koji su za mene glasovali, odnosno cijelog Grada.  Nadam se da tako rade i drugi koji su na pozicijama. I Zrinka Raguž je iz Dubrovnika, i s njom sam ranije komunicirao dok je bila na poziciji upravnog odjela kojega vodila i sada kad je u Ministarstvu regionalnog razvoja,  kad su u pitanju projekti koji su važni za Grad svi smo na istoj strani, nikad se nije dogodilo da nije odgovorila na poruku ili dogovorila sastanak, isto tako s druge strane. Kad je u pitanju Grad, mogu reći da nam je svima Dubrovnik ispred bilo kojeg odnosa i percepcije. U kampanji se kaže svašta iako ne bi trebalo.  

Kakva je vaša pozicija sada u HNS-u i kako stoji stranka na nacionalnoj razini, ali i u lokalu?  

Ja sam u međuvremenu postao član predsjedništva nacionalnog HNS-a, a tu sam predsjednik županijske organizacije, i dalje funkcioniramo jednako dobro u našoj Županiji, imamo dva vijećnika u Županiji, kao i 2017. godine. Vidjet ćemo kako će to biti na sljedećim izborima.  

Je li HDZ prihvatljiv politički partner HNS-u? 

I to je više puta ponavljano, a takav je i stav zadržan na Predsjedništvu HNS-a, sigurno je da je HDZ kojega vodi Andrej Plenković nama prihvatljiv. Odnosi se to na  politiku koju vodi ova Vlada, kao i Vlada prije nje, to je nešto što nam odgovara i tu ne vidimo ništa sporno. Tu nema ekstremizama, radi se o normalnoj, pristojnoj, građanskoj vladi, to je nama bitno i zato jesmo tu. 

Treba se prisjetiti svih HNS-ovih ljudi i HNS-ove ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je iznijela reformu obrazovanja i koja je uvijek bila u nekom fajtu s premijerom, ali su funkcionirali i ta je reforma provedena, nešto se promijenilo. To je ono što smo tražili i ona je to provela do kraja. Bilo je i svađa, na rubu, ali se reforma provela, proveo ju je HNS.  

Što je danas s vama i s Androm Vlahušićem? Je li mandat u Gradskom vijeću HNS-ov? 

Da, mandat je i njegov, i HNS-ov. 

Zastupa li on u Gradskom vijeću politiku HNS-a? 

Ma ne, on zastupa svoju politiku. Ne savjetuje se on ni s kim, ali nismo to ni očekivali. Nadao sam se da će proći još netko, ali nije, prošao je samo on. Lista je bila koalicijska, nije to bila nikakva platforma Dubrovnik naš grad, to je bila lista HNS-a i ostalih stranka, a Andro Vlahušić je bio na toj listi. 

Cijeli taj rad u Hrvatskim vodama iziskuje odvojeni život, rad je u Zagrebu, daleko od obitelji. U međuvremenu ste se i razveli.  Kako uspijevate organizirati privatni život u ovim okolnostima? 

S djecom provodim jako puno vremena, za njih je to ispao jako težak period kao što je to svakom djetetu u razvodu, ne samo mom Davidu i Danielu koji imaju 9 i 12 godina, dosta je to osjetljivo vrijeme jer su jako svjesni svega. Nastojim im taj period maksimalno olakšati, jako puno se družimo, razgovaramo, putujemo. Radujemo se svakom susretu i svakom novom putovanju. Imamo neke svoje avanture, planove i sprovodimo ih u djelo.  

Kakvi su planovi HNS-a za budućnosti. Očekuju nas i lokalni izbori. 

HNS će sigurno sudjelovati na lokalnim izborima, a o tome ćemo još razgovarati. Sigurno neće netko drugi odlučivati kako ćemo se posložiti na izborima kao što je to bilo prije četiri godine.