INTERVJU S KUZMOM TOMAŠIĆEM: U Saboru bih se zalagao za naš jug, zašto sjedište Ministarstva turizma ne bi bilo u Dubrovniku?

Autor: Petra Srebrović Autori fotografija: Goran Mratinović
Korčulanski političar, socijaldemokrat Kuzma Tomašić nosi listu broj 14 za X. izbornu jedinicu, a za Dubrovački dnevnik govori o politikama svoje stranke, idejama za razvoj hrvatskog juga, gorućim pitanjima poput turizma i stanovanja te očuvanja života na otocima. 

Načelnik ste malog korčulanskog mjesta Smokvice i nositelj liste Socijaldemokrata u X. izbornoj jedinici. Dosta je gužve ovdje, jaka su imena na listama, a ankete vam ne daju baš puno šanse.  U prošlom sazivu Sabora ste imali 14 mandata, što sada očekujete?

Ovaj put očekujemo između sedam i osam mandata, što pokazuju i interne ankete koje imamo. Sve preko bi bio dosta veliki uspjeh. Mi smo nova stranka koja je nastala kada su naši saborski zastupnici i ostali članovi izašli, a neki izbačeni, iz SDP-a i od tada se pozicioniramo kao ljevica koja je prihvatljiva svima i želi vratiti politiku gdje bi trebala biti - dostupna svakom, a pogotovo malom čovjeku.

Nova ste stranka, ali niste nova imena na političkoj sceni. Što vidite na terenu, razlikuju li vas bolje sada ljudi od SDP-a?

Kao što kaže i naš slogan, a to ljudi sve više prepoznaju, s jedne strane imamo puno teških riječi, s jedne strane imamo puno praznih riječi, a mi smo u sredini. Naš predsjednik Davorko Vidović je prepoznat kao jedan umjeren političar koji se ne svađa i ne viče, nego nudi konkretna rješenja i želi vratiti politiku gdje joj je mjesto, a to je da se raspravlja argumentima, a ne raznim doskočicama i galamom.

Goran Mratinović

Koje su glavne politike zbog kojih bi građani krajnjeg juga Hrvatske trebali zaokružiti vašu listu? Posebno se u programu ističe povećanje mirovine za 30 posto u prvom proračunu. To su veliki novci, imate li podlogu?

Što se tiče mirovina, naš program je dosta jasan i jednostavan. Ne želimo da naši umirovljenici ovise o izborima, dobroj volji političara i aktualne garniture na vlasti koja se s vremena na vrijeme sjeti da bi mogli povećati mirovine. Želimo jednostavnim zakonom urediti usklađivanje mirovina s rastom plaća, ali da minimalno budu 60 posto od prosječne plaće.

Jedan od glavnih poteza za Dubrovnik i ono čemu ćemo najprije prionuti i što ćemo napraviti jest brza cesta Dubrovnik – Zračna luka, ali cesta zbog koje se naši unuci neće nas sramiti i koja će biti usuglašena s lokalnim stanovništvom i prije svega s udrugama za zaštitu okoliša. To je jedno od gorućih pitanja u Dubrovniku koje se povremeno izvuče prema potrebi političkih stranaka i izbora. Divim se svim turističkim djelatnicima u Dubrovniku koji uspješno, iz godine u godinu, objašnjavaju gostima da im duže traje put od Dubrovnika do Čilipa, nego od Čilipa do Londona.

Imate i poseban program za sport, napisao ga je Vlado Šola. Nigdje u Hrvatskoj sportska infrastruktura nije za posebnu pohvalu, ali na krajnjem jugu je dosta problema. Dubrovnik recimo nema ni primjerenu atletsku stazu, o nekim konkretnim stadionima da i ne govorimo. Što biste vi ovdje napravili?

Koliko se sjećam, u Dubrovniku se trebalo igrati Svjetsko prvenstvo u rukometu u novoj dvorani. Nažalost, svim političarima sport služi samo za popuniti predizborni program, a kasnije ga zaborave. Vlado Šola nosi i II. izbornu jedinicu, proslavljeni rukometaš čija je namjera brinuti se o sportu. Temeljna okosnica je amaterski sport koji okuplja najveći broj ljudi i djece, a tu nedostaje novaca i uvjeta. Naoko jednostavno rješenje koje bi odmah pomoglo, jest da se svim gospodarstvenicima uvede porezna olakšica za donacije u sport. Tako bi privredu stimulirali na donacije, posebno u amaterski sport. Bez amaterskog sporta ne možemo postići onaj zajednički cilj, a to je izvlačenje djece iz kuća na igrališta. Dakle, gradnja sportske infrastrukture, ali i ulaganje u uvjete trenera i opremu.

Možda i najviše od stranaka govorite o razvoju otoka. Koje biste politike 'gurali' kao saborski zastupnik za otočane?

Smanjit ćemo PDV na 5 posto na svu robu proizvedenu na otocima. To je demografska mjera i mjera za zadržavanje života na otocima.  Znamo da su svi otočki gospodarstvenici u nezavidnom položaju jer startaju s minusom od 20 posto koji se odnosi na prijevoz trajektom, što ne mogu izbjeći jer nemaju alternative. Spuštanjem PDV-a, ne samo da bi se zadržala postojeća proizvodnja, s time i radna mjesta, nego bi se sigurno i širila proizvodnja i otvarala nova radna mjesta. To nisu samo prazne priče i floskule, nego to u svakodnevnom razgovoru s otočkim poduzetnicima čujemo kao jedan od najvećih problema. Zatim je tu i naše vječno pitanje trajektnih veza. Ušli smo u predsezonu, a s trajektima još uvijek muku mučimo. Trajekt Korčula se ne očekuje s remonta prije 1. lipnja, pitanje je kada će zaploviti opjevani trajekt Oliver i u kojem stanju, još uvijek nam je glavni trajekt Lastovo koji je izgrađen 1967. godine. On je bio dobar 80-ih  godina prošlog stoljeća, a sada osim legendi i mitova o njemu, sa svojim kapacitetom, nažalost više ne zadovoljava potrebe. Svakodnevno na novoj, velikoj rivi u Vela Luci ostaje po pet šest kamiona i automobila koji se ne mogu ukrcati, a moramo znati da to nije problem samo Vela Luke nego i Lastova kojemu je to jedina veza s ostatkom svijeta.

Priuštivo stanovanje je jedna tema koja je posebno aktualna u ovim izborima, mladi gube bitku s cijenama kvadrata, odlaze. Neodvojiva je to tema od turizma. Kako biste u Socijaldemokratima riješili ovaj problem?

U Dubrovniku kvadrat ide u nebesa i jednostavno mlada obitelj s prosječnim primanjima ne može razmišljati o kupnji stana, a država je tu dosta kriva jer svake dvije-tri godine s APN-ovima i raznim poticajima, dovodi do konstantnog rasta cijena stanova na tržištu. Mislim da je jedna od mjera, s kojima bi se to moglo kratkoročno riješiti, državna izgradnja stanova za dugoročni najam po povoljnijoj cijeni, uz mogućnost kupnje nakon određenog broja godina. Također, jedan dio našeg programa jest da ljudi za kupnju prve nekretnine budu oslobođeni od svih poreza. Kao načelnik jedinice lokalne samouprave svjestan sam da je to prihod koji je 100 posto od općina i gradova, ali mislim da je to samo trenutni prihod, a ovo nam je puno važnije.

Davorko Vidović je poručio kako se niste u koaliciji sastali da razgovarate o saborskim foteljama i direktorskim pozicijama, ali ipak, građani vole čuti i konkretna imena koja bi krojila politike i upravljala. Imate li na umu, ako dođete u tu poziciju, koje biste ljude imenovali u ministarstva?

Kao što je rekao predsjednik Vidović, čini mi se da u Hrvatskoj želimo biti demokracija s kancelarskim sistemom gdje se direktno bira premijera. Naše stranke su unaprijed rekle tko su im kandidati za premijera, a znamo da se na izborima premijera ne bira, nego to bira većina u Saboru. Tako da mislim, osim što su te stranke dobile trenutnu medijsku pažnju, da ništa drugo nisu dobile. Ne natječemo se za pozicije niti je ikome obećana pozicija, ali smo sigurni u neka imena. Ako dođemo poslije 17. travnja u mogućnost da odlučujemo, Vlado Šola bi sigurno bio zadužen za sport, a u toj vladi sport bi konačno dobio primjereno mjesto.

Goran Mratinović

Sada je sport pod istim ministarstvom kao turizam. Kako biste onda to pomirili?

U nas su se do sada iza svakih izbora prekrajala ministarstva na temelju toga kakve osobe imaju stranke, odnosno koja su im mjesta obećana. Mislim da sport i turizam koliko god su povezani, jednostavno ne mogu biti u istom resoru. Kako je nažalost turizam naša glavna ili jedina grana, nismo poslušali pouke starih basni već smo stavili sva jaja u jednu košaru, košaru turizma. Sport je uvijek bio nešto što se mora pokriti i negdje smjestiti, a onda se svi znaju naslikavati kada se sportaši vrate s medaljama i natjecanja gdje promoviraju našu zemlju. Možda je najbolji primjer da se pokušamo sjetiti koliko su sportaši pomogli u nekim spotovima Turističke zajednice, ali i promidžbi i prodaji naših proizvoda vani. Mislimo da je nedovoljno iskorišten potencijal, jer danas za Luku Modrića i Dubrovnik zna puno više ljudi nego što zna za Hrvatsku. Krajnje je vrijeme da se taj potencijal iskoristi.

Socijaldemokrati su nastali od nezadovoljnih koji su izašli iz SDP-a. Vidite li mogućnost postizborne koalicije s 'Rijekama pravde', predvođenih SDP-om?

Pričekajmo rezultate izbora, ali mi smo već prije godinu dana otvorili poziv za okupljanje svih stranaka centra i lijevo. Mislimo da samo tako, zajednički, možemo nešto napraviti, a naš poziv je i dalje otvoren. Mislim da je predsjednik SDP-a, Peđa Grbin u jednoj izjavi rekao da 'može sa svima, samo ne s nama'. Mi nismo tako netrpeljivi, nismo zlopamtila i opraštamo svima. Našem pozivu za ujedinjavanje stranaka od ljevice do centra su se do sada odazvali IDS, PGS, Laburisti, Matija Posavec sa svojom nezavisnom listom, Demokrati i ostale manje stranke, a ostaje otvoren i prema svima ostalima. Sigurno se vidimo u vladi centra i lijevog centra, a nikako u vladi desnog centra.

Goran Mratinović

Biste li imali vremena za Sabor pored načelničkog mjesta, uz to ste i vatrogasac, predsjednik nogometnog kluba... Puno posla za jednog čovjeka.

Sigurno će se neke funkcije morati smanjivati, ali mislim da se svome mjestu, otoku i županiji puno više može pomoći, moram reći nažalost - iz Zagreba. U nas je sve još uvijek centralizirano, a na nama je da to mijenjamo i da se neke institucije presele malo južnije. Zašto ne bi Ministarstvo turizma imalo sjedište u Dubrovniku?

Kako se danas na Korčuli živi?

Danas na Korčuli se živi relativno dobro za sve one koji žele raditi. Korčula otvara puno mogućnosti, bilo u turizmu, poljoprivredi  ili industriji jer Korčula je otok koji je dio svoje industrije zadržao. Ali, postoji prostor za napredak, prije svega mislim na povezanost, odnosno kvalitetu i dostupnost novih, bržih trajekata i katamarana. Osim toga, potrebno je sniziti stopu PDV-a i na sve ostale načine pomoći gospodarstvenicima s otoka, koji unatoč svim težim okolnostima danas iznimno kvalitetno i uspješno posluju.

Goran Mratinović

Popularni Članci