Kandidat ste za načelnika Općine Župa dubrovačka, odakle ta ambicija?  

Imam 41 godinu i cijeli život živim u Župi, tu sam se rodio, odrastao i ovdje gradim budućnost za obitelj. Uvijek sam bio društveno aktivan kroz udruge, a već osam godina sam aktivan u političkom životu Župe. Krenuli smo kao nezavisna lista, a kasnije smo se formirali u političku stranku. Sada smo došli do novih izbora, odlučio sam prihvatiti izazov i biti sljedeća osoba koja će graditi našu priču, gurati ideje i zalagati se za Župu. Nije se nitko jutros probudio u Zagrebu i rekao 'eto moramo pomoći Župi, oni su tako dragi ljudi'. Ako se mi sami ne zauzmemo za svoje interese, neće nitko drugi. Nitko nije u boljoj poziciji da slobodno brani interese Župe i Župljana, od Župke i mene.  

Iz izbornog ciklusa 2021. godine imate pet vijećnika u Općinskom vijeću, čemu se nadate ovaj put?  

Zanimljivo je kako nam je prošli put falilo tek sedam ili osam glasova za šestog vijećnika. Ovaj put su nam očekivanja veća jer su reakcije na moju kandidaturu čak i bolje nego što smo očekivali. Okolnosti su se zaista promijenile, ako samo današnje vrijeme usporedimo s 2017. godinom, ljudi su tada bili oprezni, čak su se i bojali javno izraziti svoje mišljenje, puno je bilo kontrole tko što govori i misli, a mi smo doživljeni kao problem. Danas smo saživjeli sa Župom i ljudima, promijenili smo okolnosti poprilično i Župa je slobodnija. Tijekom osam godina otvorili smo brojne teme, ljudi su prepoznali da smo iskreni, pošteni i da se zalažemo za njihove interese pa vjerujem da će to nagraditi. S druge strane, nova smo generacija čija želja je isključivo napredak. Imamo jasan cilj i planove kako to ostvariti. Dobro smo posloženi i imamo iskustva jer je ovo naša treća kampanja. Na listi ćemo imati stara, ali i neka nova imena.  

Mislite li kako možete upravljanjem na razini općine puno toga promijeniti ili male sredine više ovise o regionalnim i državnim upravama? 

Mislim da možemo puno toga promijeniti. Trenutačno se kapaciteti Općine ne koriste dovoljno pa smo posljednjih osam godina proveli u stagnaciji. Konkretno, imamo ekološki problem jer 70 posto kućanstava nema priključak na kanalizaciju i po pitanju toga se malo toga napravilo u posljednje četiri godine. Potreban je snažniji angažman kako bi kanalizaciju doveli do svakog doma, i to je moguće napraviti s lokalne razine i to namjeravamo riješiti. Isto kao što je i izgradnja novog vrtića u Kuparima jedan od naših prioriteta, poboljšanje prometne infrastrukture, uvjeta za umirovljenike i još mnogo toga. Župa ima novca i znanja za ostvariti puno bolje rezultate.  

Sve je očitiji fenomen odljeva obitelji iz Dubrovnika koje svoj život, primarno zbog cijena kvadrata, nalaze u Župi. Populacija se rapidno povećava, čak ste i jedna od najmlađih općina, može li to infrastruktura podnijeti? 

Upravo tu je problem. Općina je ostala funkcionirati na razini od prije 15-20 godina i nije se prilagodila, a važno je što radimo kako bismo se prilagodili promjenama. Općina nije reagirala ni s kapacitetima u vrtiću, školi, s kulturnim sadržajem, kanalizacijom, prometom... Mreže javnog prijevoza su ostale na razini kao kada sam ja išao u osnovnu školu. U isto vrijeme Mokošica, koja je isto tako predgrađe Dubrovnika, ima autobus svakih 10 minuta, a Župa sat vremena. Imamo alate i možemo u suradnji sa Županijom povećati broj autobusnih linija i riješiti brojne druge probleme. Vidim sebe, i nas iz Župke, kao dobre partnere prema Županiji, državi i svim drugim institucijama jer smo mi stranka koja je orijentirana isključivo na interese Župe dubrovačke. Nemamo problem surađivati ni s kim, ako je to od interesa naše općine. Nemamo višu instancu u stranačkoj hijerarhiji pa smo slobodni ukazati na propuste. 

Mislite da vam nepostojanje stranačke hijerarhije dalje od općine, olakšava političko djelovanje? 

Više puta se pokazalo kako je to prednost. Možemo za primjer uzeti temu brze ceste. HDZ je bio u okvirima svoje stranke, nije se mogao suprotstavljati Županiji, državi ni Hrvatskim cestama nego su samo ponavljali kako imaju dobre odnose. Ali u čiju korist idu ti dobri odnosi? Mi smo bili slobodni kritizirati i predlagati druge stavove i tu vidim našu prednost kada budemo raspravljali i planirali trasu brze ceste.  

Što mislite o predloženim trasama brze ceste u prostornim planovima županije?  

Mislim da struka neovisno i bez upliva politike mora donijeti prijedlog kuda ta trasa treba ići. To do sada nije bio slučaj, politika i pojedinačni interesi itekako su bili upleteni u cijeli projekt. Na kraju se pokazalo kako je cijeli projekt loše odrađen. Sjetite se kada su se Župljani zadnji put dignuli protiv nečega, a protiv ovoga su se dignuli. Narod nije lud i vidi kad je nešto stvarno loše. Mislim da bi trebalo tražiti dodatne varijante koje će manje narušiti vizure i ionako ograničen prostor Župe dubrovačke. Imamo 22 kilometra kvadratna prostora i jednostavno ne možemo primiti toliku prometnu površinu, s tolikim čvorištima koja gutaju ogroman prostor i narušavaju ionako narušene vizure Župe. Ne bježim od toga da sutra raspišemo referendum kojim bi narod odlučio koju trasu želi. Za početak, moramo imati kvalitetno razrađeno više varijanti kako bismo uopće imali izbor. Prošli put je bila ponuđena samo jedna varijanta, i to neprihvatljiva koja bi devastirala Župu dugoročno.  

Mislite li da, dalje od lokalaca, uopće postoji svijest o problemu prometa u Župi dubrovačkoj? Osim što su ljeti ogromne gužve zbog turizma, puno je vozača u tranzitu koji voze neispavani i uzrokuju prometne nesreće. Čini se kako ljudi s pravom strahuju od te dionice Jadranske magistrale.  

Pratim statistike i vidim da je broj prometnih nesreća konstantno u porastu, a to je poražavajuće. Novci koji su se uložili u poboljšanje sigurnosti i protočnosti prometa kroz Župu nisu dovoljni. Ne znam zašto, ali odustalo se od pothodnika koji su bili najavljivani. Osim toga, ni čvorišta nisu dobro riješena. Mislim da se raskrižje Kupari mora pod hitno spojiti s unutrašnjim dijelom s Mandaljenom, jer bi se tako rasteretilo čvorište u Srebrenom. Policija može dodatno uložiti napore kako bi osigurala sigurnost u prometu, postoje alati koje mogu koristiti kako bi umorne vozače uklonili s ceste. Policija jednostavno mora biti vidljivija na cesti, posebno u tjednima kada se događa tranzit. Imao sam priliku voziti se od Italije do Dubrovnika baš u tom valu, išli smo istom rutom i vidio sam kako iste probleme imaju u Italiji, kroz Sloveniju, a onda i kroz Hrvatsku. Ako ti vozači prave probleme već u Italiji, jasno je koliko se umore do Dubrovnika i što se onda ovdje od njih može očekivati? Moramo prepoznati taj problem, a mislim da smo ga prepoznali samo deklarativno, dok u praksi ne. Na tome ćemo inzistirati. Općina ne može sama, ali može aktivno zahtijevati rješavanje problema.  

Kako vidite urbanistički razvoj Župe? Rekli ste kako su vizure već narušene.  

Moramo prihvatiti postojeće stanje, ali i od okolnosti koje imamo izvući maksimum. Domove moramo opremiti svim komunalnim potrebama. S druge strane imamo problem kamenoloma na Dupcu i problem ilegalnih deponija, to moramo i možemo sanirati. Važno je planiranje što će se graditi u iduće četiri godine i dalje. Kada je izgorjela trafostanica u Komolcu prebačena je u Župu, policijski dom je prebačen pored turističke zone gdje će sutra biti resort s pet zvjezdica, imamo područje koje je još pod vojnom upravom, hotel Galeb i dvije vile, kamp Kupari koji služi kao servis, a trebao bi biti javni sadržaj dostupan stanovništvu... Imamo i ogroman plato groblja na Dupcu koji je opet servis za Grad Dubrovnik, a ja Župu dubrovačku ne vidim kao servis grada. Naravno kako smo mi partneri, ali ne možemo biti samo servis. U budućnosti vidim kako se u Župi gradi sadržaj koji je od interesa stanovnika, ali i na usluzi turizmu. 

Kako vidite razvoj turizma? 

Župa je prirodni dio Dubrovnika jer turist kada odsjeda u Župi, on ne zna kako je to administrativno drugo središte, on je tu došao i smatra da je došao u Dubrovnik. Tako se trebamo i postaviti. Ne možemo biti samo tranzitna zona nego moramo biti i aktivni dio dubrovačkog turizma. Imamo prekrasne plaže i sadržaj koji turist ne može doživjeti u gradu, a opet je grad tako blizu što  je naša prednost. Ovdje vidim mogućnost razvoja sportskog sadržaja u kampu Kupari gdje bismo mogli imati rekreacijsku zonu, vidim i gradnju olimpijskog bazena, imamo i priliku za razvoj zdravstvenog turizma. Nastavno na to, onda se moramo odrediti jer ne možemo imati kamenolom u radiusu dva kilometra od luksuznog resorta s pet zvjezdica.  

Kakav je onda stav Župke o mogućoj gradnji na prostoru razrušenih Kupara?  

Moj stav je da su Župljani naučili živjeti bez Kupara. Kupari su prije 104 godine otvoreni i bili su prekretnica u razvoju jer se tada preko 90 posto stanovnika bavilo poljoprivredom, a od tog momenta nadalje, izuzev vremena rata, turizam se razvijao i prerastao u dominantnu gospodarsku djelatnost. U ovom trenutku, obnova Kupara neće biti takva prekretnica, ali prekretnica će biti ono što moramo napraviti da bismo taj resort mogli prihvatiti. To je komunalni dio. Moramo riješiti kompletnu kanalizacijsku mrežu, jer ako se takav jedan resort spoji na ovu postojeću, koja ionako ne može podržati što imamo, može se  dogoditi ekološka katastrofa. Moramo riješiti i pitanje prometa čim prije. Popratne stvari su bitnije od same obnove. Uvijek se postavlja pitanje hoće li se Kupari obnoviti ili neće, a po meni su važnija popratna pitanja - vodovoda, kanalizacije i prometa. To je neophodno za obnovu Kupara, ali i razvoj Župe. Te su stvari godinama zapostavljene i došao je momenat 'pet do podne' da to moramo rješavati odmah.  

Ako se projekt luksuznog resorta na tom mjestu i realizira, bit će potreban veliki broj radne snage. Već sada svi u turizmu muku muče s ljudima, strani radnici su sadašnjost, a očito i budućnost. Postoji li onda opasnost da će Župa, s obzirom na povoljnije stambeno zbrinjavanje u odnosu na grad, postati 'hub života' stranih radnika iz budućeg resorta, ali i iz Dubrovnika? Hoće li lokalci izgubiti svoje mjesto? 

Opet ću ponoviti da Župa ne može biti samo servisna zona grada, pa tako i u ovom slučaju. Razmišljamo na način da nam nije nužno potrebno povećanje smještajnih kapaciteta. Sada imamo otprilike 7000 ležajeva u Župi, a mi jednostavno ne vidimo korist za lokalno stanovništvo u povećanju broja ležajeva i takvim hotelima. Međutim, kad se već to događa onda to trebamo dobro kontrolirati i naći način da to funkcionira, a da se ne narušava tradicionalan način života u Župi. Kada unaprijedimo infrastrukturu, Župa će biti bogato predgrađe Dubrovnika, a ne „hub života“ stranih radnika. 

Kako možete ocijeniti rad dosadašnjeg načelnika Silvija Nardellija? Nedavno ste ga iz Župke pozvali na ostavku nakon što je nepravomoćno osuđen za zloupotrebu položaja i ovlasti te primanje mita. Ostavku nije dao, ali po novi mandat ne ide.  

Mislim da je dobro krenuo i trebao je 2013. zaključiti svoju političku priču. Sve nakon toga išlo je u smjeru stagnacije i nije završilo dobro po Župu.  

Bez obzira tko bude imao većinu nakon izbora, izvjesno je kako ćete se naći u Vijeću s HDZ-om. Kakvu suradnju očekujete? Je li moguće očekivati suradnju u svrhu prosperiteta Župe ili će to biti prepucavanja i nadjačavanja dva politička bloka?  

Ne gledam nikoga po stranačkoj pripadnosti, nego po njegovoj želji i motivu zašto je tu i za što diže ruku. Ako se složimo da ćemo raditi na interes stanovništva i ako su namjere iskrene, ne vidim problem surađivati ni s kim.  

Priuštivo stanovanje bila je tema nacionalnih izbora, sada i lokalnih. I u Župi su cijene podstanarstva jako visoke, cijene kvadrata su također rijetkima priuštive, ima li nade za mlade ljude da će ikada doći do svog krova nad glavom? 

Nažalost, o tome se do sada nije raspravljalo pa nema niti pomaka, a priuštivo stanovanje je veliki problem za mlade obitelji. Donijet ćemo plan s definiranim koracima kako problem riješiti. Možemo graditi stanove za najam jer Općina za to ima novce, a možemo i subvencionirati podstanarstvo. Osim subvencije stanovanja, vidimo prostor i u socijalnim mjerama kojima bi pomagali obiteljima s više djece, omogućili bismo im jeftinije korištenje vrtića i pomoć pri obrazovanju. Jedno vrijeme smo imali odluku o komunalnom doprinosu koja je pružala olakšice lokalnom stanovništvu. Oni koji su tu živjeli deset i više godina, plaćali su manji komunalni doprinos, ali to je nažalost prije nekoliko godina ukinuto. Župka je dva puta u dvije godine predlagala izmjenu odluke o komunalnom doprinosu kojima bismo olakšali život našem stanovništvu, dali bismo im benefite i razlikovali ih od investitora koji grade komercijalno. Mi zaista moramo odvojiti one koje grade objekt za potrebe stanovanja od nekoga tko gradi apartmane, ti ljudi ne smiju biti u istoj kategoriji. Stojimo pri tome i ako dobijemo povjerenje građana, odluku ćemo donijeti. Danas imamo užasne situacije da ljudi koji grade obiteljsku kuću moraju predati dio svog zemljišta Općini, a ona mu zauzvrat ne plaća te kvadrate nego ih jednostavno prisili na potpisivanje ugovora kojim daruju zemlju u svrhu spajanja na prometnu mrežu. Imamo čak i primjere u kojima Općina traži da obitelji, ne samo predaju zemljište besplatno, nego i da ga urede o svom trošku pa takav uređen put predaju Općini. To je nepoštena praksa moju moramo i hoćemo ispraviti.