Pred nama su Parlamentarni izbori, sadašnje ankete daju prednost Restart koaliciji, ali opet nedovoljno za sastavljanje stabilne Vlade. Bit će zanimljivo. 

Sigurno je da će ovi izbori biti zanimljivi, kao u ostalom i svi do sada. Ankete su i 2016. isto tako predviđale zanimljivu situaciju, a vidjeli smo kako se to rasplelo, u korist HDZ-a. U ovoj političkoj utakmici HDZ je praktički sam, nema neke velike koalicije, ni koalicijskih partnera. S druge strane Restart  koalicija okupila je cijeli jedan spektar lijevih stranaka tako da je za očekivati kako bi oni mogli možda imati nešto više, dva do tri osvojena mandata na kraju izborne utrke. U  konačnici to ništa ne znači i ne znam gdje onda oni uopće mogu vući taj koalicijski potencijal i mogućnost daljnje suradnje s onim strankama koje će osvojiti mandate. Ako ipak HDZ samostalno pobijedi na ovim izborima, to će uistinu biti velika pobjeda Andreja Plenkovića, jer bi to bila pobjeda HDZ-a nad cijelim jednim spektrom lijevih stranaka okupljenih oko Restart koalicije. 

Ne vodi trenutno HDZ bitku samo s ljevicom, zapravo su u ovim izborima jači i ti sukobi s krajnjom desnicom, okupljenom oko Miroslava Škora, Mosta i te ekipe. Andrej Plenković ratuje na dva fronta, ali s druge strane čini se kako vi u Dubrovniku nemate takvih problema s krajnjom desnicom. 

Treba jasno i glasno reći kako je to lažna desnica, a Škoro je lažni mesija i samo je pitanje dana kad će to hrvatski narod vidjeti. Potpuno isprazne priče, floskule, slogan 'zato što volim svoje,' dovoljno govore o njemu kao o neozbiljnom kandidatu. Što bismo mi svi drugi trebali voljeti, tuđe?! Uistinu se radi o jednom lažnom proroku, mesiji, čije će razotkrivanja vrlo brzo će doći  i ljudi će sve vidjeti, na koji način će se on ponašati kad prođu izbori. 

Zašto Andreja Plenkovića toliko ne vole ljudi okupljeni oko tih opcija krajnje desnice, je li sve počelo zbog Istanbulske konvencije ili je nešto drugo u pitanju?

Možemo mi voljeti ili ne Andreja Plenkovića, ali ne možemo mu ne odati priznanje zbog rezultata u četiri godine. Vlada se susrela s brojnim problemima, počevši od Agrokora i činjenice da su on i njegova Vlada stabilizirali tvrtku, spasili hrvatsko gospodarstvo i javne financije, naravno uz ministra Zdravka Marića  koji je u njegovu  timu. Hrvatska je uspješno dočekala korona krizu. Više puta sam spomenuo povlačenje sredstava iz europskih fondova. Gradi se Pelješki most, vidimo ga i on će nam osigurati suverenost. To su sve uspjesi Andreja Plenkovića. Kad nekome ne možete reći da je uspješan,  onda se vraćate na ideologije i pričate o tome je li dovoljno veliki Hrvat. To su stare priče, kakvih smo se nagledali početkom devedesetih kad se postavljalo pitanje je li Tuđman dovoljno veliki Hrvat s obzirom na to što je bio partizanski general. I to su one ideološke priče koje nas samo vraćaju nazad, a mi kao hrvatski narod moramo naprijed, moramo se prestati baviti Drugim svjetskim ratom i moramo isključivo i jedino misliti o našoj budućnosti i biti ponosni na Domovinski rat koji nas je svih ujedinio i koji je iznjedrio ono što imamo danas.  To je cilj, međutim oni koji ne mogu skupiti dva glasa moraju na taj način skupljati glasove jer kad biste ih pitali nešto o programu, gospodarstvu, o reformi, eventualno lokalne samouprave, oni ne bi o tome ništa znali reći, nego bi se opet vraćali na kauboje i Indijance. To je nešto što je iza nas i mi moramo misliti na državu i moramo misliti na budućnost hrvatskog naroda. 

Kakva je bila politika Vlade prema Dubrovniku, vi ste dosta dobro s njima surađivali, u Dubrovniku je održana i sjednica Vlade. 

Ja moram reći kako za Grad nije ostala ni jedna stranica otvorena, ni jedno jedino slovo koje nismo riješili.  Od imovinsko-pravnih odnosa, do rješavanja kompleksnijih situacija poput žičare i odnosa s Excelsa nekretninama, Društvom prijatelja dubrovačke starine, zatim kruz terminal u Gružu. Riješili smo sve što je bilo bitno za Grad, zatvorili priču s dionicama Luke Dubrovnik,  zatim s UTD Ragusom. I tu smo priču zatvorili, a za sve to je bila zaslužna jedna velika naklonost ove Vlade prema Gradu Dubrovniku. Mogu slobodno reći kako još od predsjednika Tuđmana do danas, ovako blagonaklonu politiku prema jednoj jedinici lokalne samouprave nitko nije imao kao što ju je imao Andrej Plenković prema Gradu Dubrovniku. Lako je bilo ići u bitke i nadmetanja, poput one oko žičare, uz takva leđa, kad iza sebe imaš takvu podršku kao što smo je imali mi od Andreja Plenkovića, Vlade i svih njenih institucija. 

Teško se i sjetiti svih projekata u Gradu koji su realizirani, već smo ih zaboravili. Nadogradili smo vrtić Palčica, to je bilo financirano od strane Vlade, kao i u cijelosti sportska dvorana u OŠ Lapad te još brojne energetske obnove škola.  Potpisan je ugovor za Lapadsku obalu, projekt vrijedan 70 milijuna kuna, a prošloga tjedna je započela preko 23 milijuna kuna vrijedna sanacija dionice državne ceste Zaton Veliki – Štikovica. 

Tu se sada negoduje zbog gužvi koje nastaju zbog radova. 

Vidimo da se ljudi bune zbog izgradnje ove dionice, ali je činjenica da 40 godina tamo nije uložena ni jedna jedina lipa, a da se sad usred krize ulaže 23 milijuna kuna  i realizira projekt kojim će se u potpunosti transformirati tu dionicu, koja će u budućnosti imati nogostup od Velikog Zatona do Štikovice, javnu rasvjetu, uredan asfalt i potpunu sigurnost u prometu. Malo će nam biti nezgodno tih osam mjeseci, ali nakon toga će stvari biti 50 puta bolje. 

Kad smo kod projekata i njihovog financiranja, sad je jasno da je i 30. lipnja iza nas, a na samom početku korona krize rekli ste kako će se do tog datuma sve znati. Kakva je situacija, koliko smo potonuli, ima li šanse za gospodarski oporavak i gdje ovo sve vodi?

Činjenica je da dolazi pomalo do blagog oporavka, a ja i dalje predviđam da ćemo do kraja godine zabilježiti 30 posto prošlogodišnje sezone. Kažu mi da sam preoptimističan, ali ja mislim da sam realan. Samo ovaj tjedan nam počinje dolaziti cijeli niz aviokompanija. To se može vidjeti i prema karti dolazaka, počinju nam slijetati Bruxelles, Bridge, Pariz, Dublin, Riga... Ovoga tjedna je i Daily Mail objavio ponovno kako je Dubrovnik jedna od poželjnih destinacija, ali i korona free zona. Poziva se britansko tržište i tamošnje ljude da putuju u takozvane zelene zone, a mi se još uvijek uspješno borimo protiv korone, iako je činjenica da  u trenutku kad smo se otvorili, nismo mogli očekivati da ćemo stvari držati 100 posto pod kontrolom.  Ali, morali smo birati između pokretanja gospodarstva ili potpunog zatvaranja, takozvanog 'lock downa' i zaustavljanja svih gospodarski aktivnosti. Mogli smo izabrati ovo drugo, ali onda je pitanje tko bi to sve financijski izdržao. Krenuli smo korak po korak, nije trebalo ići masovno, na onakav pristup kako je to napravio  Zadar, odmah s organizacijom velikog događaja, jer se tako dogodi problem. Mi čak i samu tradiciju otvaranja Igara mijenjamo, tako da radimo otvorenje u Portu, uz socijalnu distancu.  Znamo da je otvaranje bitno, ali to breme odgovornosti koje imamo mora rušiti određene zidove koji nisu običaj. Moramo to raditi radi svoje budućnosti i budućnosti Grada. Potrebno je pokazati visoku razinu odgovornosti, raditi i poteze koje baš i nisu uobičajeni.

Kako će se ova kriza odraziti na projekte, od kojih će se odustati? Bili su veliki planovi. 

I dalje su planovi veliki, mi smo uvjereni da kroz europske fondove brojne projekte možemo financirati. Stiže nam uskoro  građevinska dozvola za cestu Tamarić u Mokošici, tu ćemo se morati osloniti i na nacionalna sredstva i na fondove.  Uskoro ćemo dobiti i građevinsku dozvolu za vrtić Pčelica u Mokošici, što ćemo također realizirati na isti način. Nakon toga nam dolazi građevinska dozvola za nadogradnju OŠ Mokošica gdje ćemo također ići na europske fondove. Dobra stvar je što smo ugovor za Lapadsku obalu, zahvaljujući opet Vladi, potpisali prije svih ovih problema i tu smo dobili sto postotno financiranje, projekta vrijednog 70 milijuna kuna. Očekuje nas veliki projekt aglomeracije, izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže, vrijedan skoro milijardu kuna, tako da je to nešto što će napraviti Dubrovnik velikim gradilištem. I mi moramo birati vrijeme, da ne raskopamo cijeli grad odjednom. Ono što vidim je da svi pitaju kad ćemo nešto početi graditi, a kad počnemo pitaju kad ćemo završiti. A ovo što spominjemo su teški radovi koji nesporno oduzimaju dio komoditeta ljudi. 

Dobra stvar je što smo mi svakako pripremili s brojnim projektima. Kako se kaže,  čekat ćemo iza kantuna s građevinskim dozvolama, kao što smo i  s Lapadskom obalom to uspješno odradili. Vjerujem da će sukladno našim predizbornim obećanjima većina projekata započeti onako kako smo i rekli. Za vas ekskluzivno mogu reći da smo riješili kredit za Dom umirovljenika u Gružu, a suglasnost za njega ide sad na sjednicu Gradskog vijeća. Javna nabava je završena što znači da nakon odrađene sjednice možemo ići na početak izgradnje Doma umirovljenika u Gružu. 

Kad smo kod građenja i dozvola, vidimo svi da se nešto događa u Gradu. Na svojim funkcijama nisu više dvije ključne žene koje su utjecale na građenje i urbanizaciju u Gradu, posebno bivša pročelnica Silva Vlašić. Među ljudima se već spominju istrage, neka veća priča koja se valja iza brda. I sami ste više puta spomenuli reviziju građevinskih dozvola. Što se događa?

Mi smo pokrenuli određenu reviziju dozvola jer očito je došlo vrijeme da se nekim stvarima kaže dosta, da se neke stvari zaustave i zbog toga ja očekujem još intenzivnije napade na mene. Oni su već počeli.  To je zato što smo građevinskom lobiju odsjekli krakove i sada je situacija potpuno drugačija. I upravo zbog toga se događaju velike nervoze jer veliki novci su u pitanju. Ali, ja sam od početka mandata govorio kako ne postoji osoba koja na mene može utjecati i koja bi me na bilo koji način mogla natjerati da promijenim mišljenje u odnosu na ono što smatram časnim i poštenim. U konačnici, nisam bio zadovoljan kako je naš Upravni odjel za izdavanje prostorno-planske dokumentacije radio i  nakon što sam dobio određena saznanja i spoznaje, povukao sam poteze koje sam povukao. To se mnogima nije svidjelo. I prije mene su mnogi o tome razmišljali, ali nikome nije palo na pamet to napraviti, ali mi smo to odradili. Idemo u reviziju, provjeru. Ako je netko nešto krivo napravio, za to će i odgovarati. Ne mora to biti zakonska krivnja, može biti i ona moralna, krivnja prema prostoru, prema Gradu i građanima. Svi smo mi službenici Grada Dubrovnika i mi služimo Gradu. Ako mu nedovoljno dobro služimo, to znači da netko od nas mora otići. 

Kad šetamo Gradom svi smo svjesni da netko mora snositi makar tu moralnu krivnju, mnoga zdanja izgledaju odvratno i vidi se da to tako nije smjelo biti. Što kažu pravnici, kakve uopće mogu biti posljedice revizija?

Jasno je da ako nešto nije napravljeno sukladno zakonskim aktima da takva dozvola nema opstojnost i da onda ona mora biti srušena, a ako se dokaže zbog čega je izdana, za to odgovaraju svi oni koji sudjeluju u tom postupku. I jedna, i druga strana. Ne mislimo da bi tu moglo biti ikakve odgovornosti po Grad, jer Grad uvodi red. Najveći alat kojega Grad ima je upravo uvođenje reda unutar svog urbanističkog prostora i to je nešto što ljudi žele i što mi moramo raditi. 

Ono što sada svih zanima i što očekuju od vas su nove informacije o tijeku pregovora s aviokompanijama i sve ostalo što je vezano uz dolazak turista. Koje su tu aktivnosti u pitanju, što se radi?

Mi smo odradili uistinu velik posao, ne samo Grad, nego i Turističko vijeće, Turistička zajednica kao i sama direktorica Turističke zajednice Ana Hrnić. Odmah smo počeli pregovore o povratku linija međunarodnog avio prijevoza, u suradnji sa Zračnom lukom Dubrovnik. Stupili smo u kontakt sa svim velikim kompanijama kao što su Lufthansa, British Airways, EasyJet, Lux Air, Rayn Air, Tui...   Svih smo kontaktirali i dogovorili marketinšku priču koja će nas koštati oko  14 milijuna kuna, ovisno o broju operacija. Odmah smo ih kontaktirali jer smo znali da osim nas brojne druge svjetske destinacije rade to isto i kroz takve kontakte nude benefite za dolazak. Uspjeli smo primjerice da Lufthansa kao jednu od prvih  destinacija uvede upravo Dubrovnik, jedan mali grad, uz sve velike destinacije, posebno ako se zna da im 70 posto flote i dalje leži, a samo 30 vozi.  Nije lako povratiti cijelu priču, ali to je uspjeh.  Neće ga svatko vidjeti, niti prepoznati, ali vjerujte mi da smo napravili maksimum i da će se korak po korak situacija poboljšati. Očekujemo da će u trenutku kad Velika Britanija pusti međunarodni avioprijevoz jedna od prvih destinacija u koju će letjeti British Airways biti upravo Dubrovnik, isto tako i Easy Jet.

Dubrovnik je iznimno ovisan o avioprijevozu. Istra je 90 posto autodestinacija i vidimo kako se njima turizam vraća skoro pa na normalu, dok se kod nas to neće dogoditi u ovoj godini i to nije ni za očekivati jer je zračni prijevoz jedna od najpogođenijih industrija. Uz toliki broj otkaza, prizemljenih aviona, za sve to pokrenuti je ponovno potreban enorman novac. U suradnji s Croatiom Airlines također smo dogovorili niz linija pa je tako ovoga tjedna počeo letjeti prvi Frankfurt, u odlasku je danas imao 76 putnika tako da očekujemo pomalo i tu povećanje broja linija.  Bit će i bolja situacija, ali nemojmo srljati. Ne trebaju nam milijuni gostiju jer nas to ugrožava na drugi način. Treba nam povratak turizma korak po korak da ga mi možemo kontrolirati.

Kakva je situacija u odnosu grada s ugostiteljima? Koje mjere Grad predlaže u ovoj krizi?

Nastavljamo s jednim partnerskim odnosom s ugostiteljima, većina njih je korektna u ovoj priči, par njih nije, ali na njih nećemo trošiti riječi. Idemo s jednim novim prijedlogom, nakon tri mjeseca. Rekao sam da ćemo krajem lipnja sagledati situaciju i donijeti nove odluke. A one idu u smjeru da će se najam i javne površine naplaćivati u onom odnosu u kojem se ostvari booking uspoređujući ga s prošlom godinom. Ako mi u srpnju ostvarimo 20 posto prošlogodišnjeg bookinga, onda će najam iznositi 20 posto iznosa,  i isto toliko i javna površina. Mislim da je to fer i na taj način pristupamo svima i većina se usuglasila s tim prijedlogom te smatraju da je dobar model.  Jedan smo od rijetkih gradova, osim što smo išli u automatska opraštanja,  koji smo išli i u sufinanciranja najmova za sve one koji su bili u najmu poslovnog prostora, ako on nije gradski. Grad je pomogao takvim poduzetnicima do maksimalnog iznosa do 2500 kn mjesečno i za te je potrebe izdvojeno preko pola milijuna kuna mjesečno.

Kakva je situacija s Lokrumom, ravnatelja prozivaju vezano uz proceduru s odvozom otpada?

Dopustimo reviziji da napravi svoj posao, kad utvrde je li bilo propusta, onda ćemo utvrditi i odgovornosti. Moramo isto tako podvući crtu i reći da se na Lokrumu velik posao napravio. Vide se značajne promjene na bolje i to je ono što je pozitivno, a što se tiče procedura, to ćemo vidjeti pa ćemo dalje o tome razgovarati.

Što se događa s autobusima, opet su stigli pogrešni?

Tu je stvar  vrlo jednostavna. Solaris nije ispoštovao ugovor, koji se sada raskida i  ide nova javna nabava. Sve smo iskomunicirali sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Imamo dovoljno vremena za natječaj, odabir novog dobavljača i u konačnici da dobijemo autobuse sukladno onome što je Libertas tražio. Nisam tu želio riskirati jer nije bilo potrebe  i sigurno bi nas penalizirali za 25 posto. Grad bi to morao platiti, a zašto bi to napravio, za nešto što može 100 posto biti financirano iz EU sredstava. To bi bilo pogrešno, a snosili bismo financijske, političke i kaznene posljedice. 

Jeste li zadovoljno sa svojim suradnicima, da možete vratiti vrijeme, biste li nešto drugačije napravili?

Svako vrijeme donosi svoj put, i da mogu vratiti svoj život sigurno bi on bio drugačiji nego što je danas, ali bih li ja bio pametniji, ne znam. Tako je to s  početkom mandata i takav je to put bio. Ne bih vraćao vrijeme, niti suradnike, danas sam bogatiji i pametniji s tim iskustvom, inače to ne bi tako bilo. Čovjek koji radi, a time i bira, taj i griješi, a pogriješio jesam u jednom manjem dijelu suradnika, a u većem sam pogodio i to se jasno i vidi. U budućnosti, naravno ako pobijedim na sljedećim lokalnim izborima, a vjerujem da hoću, neke stvari ću posložiti na drugačiji način. 

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom koji možete pronaći na prodajnim mjestima: Pemo, trafike Tiska, DB Kantun (Brbora), Tommy, Studenac, Mini-market Hladnica, Mini-market Prima (Zvono).