Razgovarao: Maro Marušić

Dubrovčanima su oči uprte u nebo. Grad ovisi o turizmu, a turizam o letovima. Popričali smo s direktorom Zračne luke Dubrovnik Franom Luetićem o ovoj kriznoj godini, kao i predviđanjima za sljedeću.

Koliko je bilo prometa ove godine u odnosu na rekordnu 2019. godinu?

U odnosu na lanjsku godinu promet do ovog trenutka je na 12,5 posto, znači za devet mjeseci ostvarili smo 307 tisuća putnika. Što se tiče broja operacija tu smo na 33 posto, jer smo imali dosta privatnih letova.

Kolika je bila popunjenost zrakoplova?

U srpnju, kada je epidemiološka situacija bila dobra i kada smo bili na zelenoj listi, popunjenost zrakoplova je bila dobra, preko 50 posto. U posljednje vrijeme, otkako imamo povećani broj zaraženih, avioni su skoro prazni. Od kraja kolovoza i čitav rujan zrakoplovi su bili popunjeni svega dvadesetak posto. Razlog tome su mjere koje su uvedene u domicilnim zemljama kada se putnici vraćaju iz Hrvatske, točnije karantena.

Kolika treba biti popunjenost zrakoplova da je avio kompaniji let profitabilan?

Treba biti oko 75 posto da bi let bio isplativ. Osim toga zrakoplov prosječno dnevno mora biti u zraku barem dva-tri leta po dva sata.

Koje kompanije su ove godine napravile najviše prometa u dubrovačkoj zračnoj luci?

Croatia Airlines je na prvom mjestu. Iza nje su EasyJet, LOT, Lufthansa i British Airways.

Kojih će letova biti ove zime?

Nažalost, u ovom trenutku jedino je sigurno da će biti tri leta dnevno za Zagreb. Sve ostalo se ne zna i ovisi o epidemiološkoj slici pojedinih zemalja. Vidjet ćemo hoće li British letjeti za London i Croatia Airlines za Frankfurt. Svaki dan se događaju promjene.

Kakve su najave za iduću sezonu?

Kompanije se ponašaju kao da će promet biti kao i posljednjih godina, odnosno čuvaju slotove u zračnoj luci. Međutim, teško je to sad predvidjeti, bolje rečeno vrlo male su šanse da promet bude na razini 2019. godine. Vjerojatno će dolaziti do otkazivanja pojedinih letova. Naravno sve će ovisiti o prodaji i rezervaciji karata, a to opet ovisi o situaciji s koronavirusom. Prema procjenama raznih zrakoplovnih udruženja procjena je da će se promet iz 2019., dosegnuti tek 2024. ili 2025. godine.

Može li dubrovački aerodrom financijski preživjet još jednu ovako lošu godinu?

Teško. Ove godine je gubitak 150 milijuna kuna, ali zahvaljujući dobitku iz rekordne 2019. godine, pokrit ćemo se. Naravno, sljedeću lošu godinu ne bismo mogli pokriti, nego bismo morali naći neka druga rješenja.

Je li bilo smanjivanja plaća i otkaza radnicima?

Plaće su se smanjile za 10 posto, a od Nove godine za 15 posto. Otkaza nije bilo, pa ni sezonskim radnicima.

Imate li kakve popuste za aviokompanije?

Imamo poticaje za zrakoplovne kompanije, ali njima to nije dovoljno bez dobre popunjenosti. Troškovi na zračne luke aviokompaniji iznose negdje oko 8 posto svih troškova.

Što je s izravnim letom za Philadelphiju, te s Qatar Airwaysom koji je trebao početi letjeti ove godine?

Od toga nema ništa. Neće biti leta za Ameriku sljedeće godine, a ni Qatar još neko vrijeme neće dolaziti u Dubrovnik. Važno nam je da se Ujedinjeno Kraljevstvo vrati. Da nije uvedena karantena ove godine, letovi iz Britanije bili bi dobro popunjeni.

Recimo, ako ove godine u siječnju i veljači ne bude dobra situacija s koronom u Europi, pa se poboljša dolaskom proljeća i toplijih dana, koliko vremena treba aviokompaniji da organizira letove odnosno normalizira poslovanje?

Aviokompanije na raspolaganju imaju zrakoplove i ovakvoj situaciji uopće ne znaju kud će s njima. Svatko se snalazi na neki svoj način po raznoraznim destinacijama. Recimo, Lufthansa je veliki dio svoje flote smjestila na aerodrom u Budimpešti. Što se tiče posada, tu je bilo rezanja troškova, točnije otpuštanja, a neke su na čekanju. Međutim, oni relativno brzo, u svega mjesec dana mogu izorganizirati linije, ali važno im je da ima bukinga. Ljudi žele putovati, nije u tome problem, već što će biti s mjerama. Svi zračni sudionici sada rade na tome da se prije polaska uvede testiranje u zračnim lukama s brzim testovima koji u roku od 15 minuta daju rezultat. Ukoliko bi se države dogovorile da to krene u zračnim lukama, to bi bilo odlično, jer bi se na taj način ukinule karantene. Na toj ideji se radi, prijedlog je upućen institucijama Europske unije i državama članicama Ujedinjenih naroda. Važno je i da Svjetska zdravstvena organizacija prizna testove s kojima bi se to radilo, odnosno da oni budu unificirani. Kada bi ova ideja zaživjela, zračni promet bi se vrlo brzo oporavio. To je rješenje koje se traži na svjetskoj razini, jer je u pitanju 60 milijuna radnih mjesta povezanih s zrakoplovima plus svi oni sektori poput turizma koji se nadovezuju na zračni promet. Sadašnji gubici u zračnom prometu su oko 500 milijardi dolara.

Postoje li već negdje takvi testovi?

Postoje na liniji Milano-Rim, te u zračnom prometu Kanade. Otprilike 1 posto putnika bude zaražen koronom. Te testove financiraju države.

Vi ste vršitelj dužnosti direktora zračne luke, znate li kad će biti natječaj za direktora Zračne luke Dubrovnik?

Još se ne zna. To bi trebalo provjeriti s resornim Ministarstvom.

Nedavno je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa utvrdilo da ste počinili povredu načela savjesnog postupanja sklopivši ugovor o radu s Ivanom Maslaćem, bratom supruge premijera Andreja Plenkovića. Što vi kažete?

Još nisam dobio službeno izvješće Povjerenstva. Kada ga dobijemo i proučimo, poslat ćemo priopćenje javnosti. Mogu samo kazati da je direktor taj koji bira suradnike, a gospodin Maslać imao je sve uvjete i preporuke od bivših poslodavaca. Mislim da s moje strane nema nikakve greške i da je sve čisto. On je u potpunosti opravdao povjerenje. S obzirom da je on brat premijerove supruge, je li to znači da ne može nigdje raditi u javnom sektoru? Nije li to svojevrsna diskriminacija?