Kasnije se osjetilo još nekoliko potresa manje magnitude oko četiri stupnja po Richteru, koji su unijeli dodatnu paniku među ljude. Na svu sreću, osim straha i panike nema materijalne štete s hrvatske strane granice, premda je epicentar potresa udaljen tek koji dvadesetak kilometara zračne linije od Metkovića. Prisjećaju se tako stariji potresa u Makarskom primorju 1962. godine, potresa u Skoplju i Banjaluci, razornoga potresa u Stonu iz 1996. godine te katastrofalnog potresa koji je srušio Petrinju i okolicu.

Nakon potresa u Makarskoj ljudi iz doline Neretve, ali i čitave Dalmacije počeli su paziti pa su u kuće koje su gradili postavljali velike količine željeza i to se pokazalo dobro kod ovakvih potresa. Ako je kuća dobro izgrađena manja je mogućnost da nastanu štete prilikom potresa. Također, nije isti osjet potresa primjerice u kući izgrađenoj na tvrdoj stijeni ili u kući na nekoj "mekoj" podlozi.

U slučaju potresa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, HGSS, Crveni križ, vatrogasci, civilna zaštita imaju vrlo visoku spremnost djelovanja u spašavanju života i zaštiti imovine građana, zaključak je to studije procjene rizika od velikih nesreća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja postaje iznova zanimljiva nakon serije jakih potresa.

Procjena je rađena za jačinu potresa od devetog stupnja MCS ljestvice uz napomenu da je potres koji je pogodio područje Stona i Dubrovačkog primorja 1996. godine bio jačine osam MCS.

U slučaju potresa od devet stupnjeva MCS ljestvice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji došlo bi do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 6221 objekta, što bi proizvelo 1,2 milijuna kubika građevinskog materijala kojega bi trebalo odvoziti 650 kamiona. U takvim okolnostima za spašavanje iz ruševina trebalo bi 5390 spasilaca koje bi radeći u tri smjene unesrećene spašavali dva dana. Takav potres bi Dubrovačko-neretvansku županiju koštao 765 milijuna kuna, stoji među ostalim u studiji.

Prema izvršenim izračunima na području Dubrovačko-neretvanske županije kod potresa od devet stupnjeva MCS, bilo bi 783 poginule osobe, 5261 ranjena osoba te preko 10 tisuća evakuiranih, zbrinutih, sklonjenih građana, prenosi Slobodna Dalmacija.

U slučaju nastanka potresa od devet stupnjeva MCS (događaj s najgorim mogućim posljedicama) moguća su teška oštećenja s rušenjem dijelova zgrada, kuća, dimnjaka, nastanak odrona i pukotina na cestama.

Kako se navodi u procjeni rizika od velikih nesreća na području Dubrovačko-neretvanske županije u najrizičnije stambene građevine spadaju one koje su izgrađene do 1963. godine odnosno do razornog potresa u Skopju nakon čega se uvode strogi uvjeti u protupotresnom projektiranju. Većim dijelom su to i prostorije jedinica lokalne uprave i samouprave po gradovima te će njihovim oštećenjem doći do bitnog otežavanja funkcioniranja odnosno provođenja zaštite i spašavanja.

Također se predviđa da će većoj ili manjoj mjeri bit će ugroženo cjelokupno stanovništvo županije, a naročito stanovništvo gradova u kojima se nalazi najviše stambenih višekatnih građevina. To su područja s najgušćom naseljenošću na području županije. Najveći broj višekatnih stambenih građevina te objekata poslovnih, školskih, sportskih, bolničkih i drugih u kojima može boraviti veći broj ljudi nalazi se prije svega u gradu Dubrovniku, ali i u Pločama, Metkoviću, Korčuli i Opuzenu.

Navedeni gradovi bi u slučaju jačeg potresa bili izloženi i najvećim rušenjima građevina, a time i najvećim brojem duboko zatrpanih osoba te brojem poginulih, teže i lakše ozlijeđenih. To se posebno odnosi na grad Dubrovnik čija je specifičnost, pored stare tradicionalne gradnje u samoj jezgri koja nije otporna na potres maksimalne jačine od devet stupnjeva po MCS ljestvici, i velika napučenost domicilnim stanovništvom i turistima tijekom ljetnih mjeseci, stoji među ostalim u procjeni rizika od potresa.

Na području županije evidentirano je prema popisu stanovništva iz 2011. godine 40668 stambenih jedinica a osim u gradovima velika oštećenja nastala bi i u ruralnim područjima gdje su izgrađene stambene građevine slabijih konstrukcija (drvene međukatne konstrukcije).

Iz preciznih izračuna koji se baziraju na jačini potresa od devet stupnjeva MCS proizlazi da bi na području Dubrovačko-neretvanske županije u najgorem slučaju bilo 5621 zatrpanih osoba od čega 474 plitko zatrpanih, oko 980 srednje zatrpanih te oko 4167 duboko zatrpanih osoba. Ranjeno bi bilo oko 5261, a poginulih oko 783 osobe.

Prema seizmološkoj karti, Dubrovačko-neretvanske županije za povratni period od 500 godina nalazi se u VIII – IX stupnjeva seizmičkoj zoni prema MCS ljestvici. U građevinskom dijelu to bi moglo prouzročiti umjerena i teža oštećenja na većini građevina na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Zona devet stupnjeva MCS ljestvice zahvaća područje Konavala, Župe dubrovačke i šire područje Dubrovnika dok zona VIII stupnjeva MCS ljestvice zahvaća brojne lokalitete Pelješca, otoka Mljeta,Korčule i Lastova, doline rijeke Neretve i Dubrovačkog primorja, stoji među ostalim u dokumentu o procjeni rizika od velikih nesreća na području Dubrovačko-neretvanske županije.