Na samom početku, prisutne je pozdravio Ivo Karaman koji je svima poželio dobrodošlicu na njegovo imanje. Radi se o imanju koje ima 4 tisuće loza, od čega 2 tisuće loza zauzima Malvasija dubrovačka, a ostatak Plavac, Merlot i Chardonnay.

Bez autohtonih proizvoda nema ni ruralnog turizma

'Županija je oduvijek bila jedan od zastupnika vinogradarstva, prvenstveno izradom strategija, a ovakve manifestacije od srca pozdravljamo i podupiremo,' kazao je zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Davorko Obuljen koji je dodao kako se ovakvim projektima gospodarstvo vraća na stare staze slave.

Riječ je imao i predsjednik Turističke zajednice Konavle Frano Herendija koji je kazao kako se radi o početku jedne nove tradicije koju će udruga Agroturizam Konavle razvijati tijekom idućih godina.

'Cilj događanja je predstaviti Konavle kao prepoznatljivu vinsku destinaciju jer mi iz Agroturizma Konavle smatramo kako razvoj ruralnog turizma neizostavno podrazumijeva i razvoj autohtone poljoprivredne proizvodnje. Zapravo ruralni turizam se i počeo razvijati kao nadopuna poljoprivrednoj proizvodnji. Da bismo bili istinska destinacija ponudu moraju sačinjavati i autohtoni poljoprivredni proizvodi, a konavosko vinarstvo to jest,' kazao je Perica Pušić, tajnik Agroturizma Konavle.

Znalo se koje poslove obavljaju žene, a koje muškarci

Nakon toga je upriličena prezentacija berbe i prerade grožđa kojoj su prisustvovali brojni posjetitelji, od kojih i znatiželjni turisti koji su se dovezli u turističkom vlakiću. Neki od njih su se radije bacili na kušanje samog grožđa, dok su se neki okušali i u trganju, a ponajprije Konavoke i Konavljani odjeveni u narodnu nošnju. Na posao su se bacili svi, od onih najstarijih, do najmlađih. Događaj je posebno impresionirao okupljene turiste za koje je ovakav način trganja grožđa svakako predstavljao jedinstveno iskustvo.

Nakon trganja, radišne je težake svakako očekivalo još posla. Muškarci su, po uzoru na stare Konavljane, trgali grožđe, odabrali grozdove koje će brati, a potom sve to odnijeli do magarca te proslijedili na daljnju preradu. Djevojke su obavljale lakše poslove, što je uključivalo odvođenje grožđa do seoskih kuća, donosile marendu i ručak u polje, ali i gazile grožđe. Stoga je ova uloga, kao nekada davno, danas pripala mladim Konavokama. Naime, Malvasia se tradicionalno stavljala na sušenje od čega se proizvodio prošek, dok se najveći dio grožđa mečio, od čega se pravilo vino.

Nakon prezentacije tradicionalne berbe i prerade grožđa, okupljeni su se počastili domaćom hranom i ,naravno, domaćim vinom. Brend konavoskih vinograda svakako je Malvasia dubrovačka. Radi se o jedinstvenoj sorti čiji se trsovi uzgajaju isključivo u Konavoskom polju, a svoj temelj ima još iz vremena drevne Dubrovačke republike. Naime, stari su Dubrovčani ažurno vodili držanu arhivu iz čega se danas iščitava sva slava i raskoš Malvasije dubrovačke koja se iz Konavala izvozi još od 14. stoljeća. Dio atmosfere iz tih davnih dana danas su predstavile vrijedne Konavoke i Konavljani, a kako je to izgledalo, provjerite u fotogaleriji.

Ivona Butjer