U svom uvodnom govoru, ministar je kazao kako bi bilo nepoželjno da se Hrvatska dovede u poziciju u koju su se dovele neke zemlje članice Europske unije, a to je da su investicije financirale iz vlastitih sredstava i kredita što je dovelo do prekomjerne izgradnje. Povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje nazvao je državnim prioritetom.

'Hrvatske ceste su kroz kompletno sufinanciranje izradile dvije studije, a to su studija predizvodivosti i studija izvodivosti. Od 2014. pa do 2020. godine Hrvatska za ceste ima na raspolaganju 330 milijuna eura te dodatnih 70 milijuna eura za rješavanje crnih rupa u prometu,' izjavio je Hajdaš Dončić te dodao kako Država mora aplicirati za velike kapitalne projekte. Kao dobar primjer toga je naveo Zračnu luku Dubrovnik te izjavio kako se nada kako će i ovaj projekt ići u tom smijeru.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža je izjavio kako je kroz studije predstavljeno ukupno devet rješenja te kako se Pelješki most pokazao kao najbolja varijanta.

Cijena investicije

Nakon uvodnih govora, održano je predstavljanje gdje je navedeno kako je ukupni procijenjeni trošak 2,8 milijardi kuna, od čega sama izgradnja Pelješkog mosta iznosi nešto više od 1,5 milijarde kuna, a za sufinanciranje iz EU fondova moći će se aplicirati u programskom razdoblju do 2020. godine. Oko 85 posto tog iznosa bit će financirano iz Eu fondova. 

Koliko će sve trajati?

U 2015. i 2016. godini trebala bi se izvršiti revizija planova, ishodovati sve potrebne dozvole, potpisati Ugovor o financiranju s EU kao i provesti javni natječaj. Od 2016. do 2019. godine trebala bi trajati izgradnja I. i II. faze, a od 2018. do 2020. izgradnja III. faze. Probni rok i zatvaranje financijske konstrukcije očekuju se 2020. godine.

Kolika je duljina trase?

Duljina trase iznosi 32, 53 kilometra, u što su, osim Pelješkog mosta, uračunate i pristupna cesta kao i obilaznica Stona.

Što će se dogoditi nakon uspostave schengenskih granica?

Nakon ulaska u schengensku zonu rade se novi planovi koji će stvoriti nove mogućnosti za rješavanje razdvojenosti teritorija. Potrebna je Studija opravdanosti kojom će HC i dalje istraživati najbolji način za povezivanje razdvojenih hrvatskih teritorija. Navedeni su i utjecaji koji bi se mogli dogoditi nakon ulaska Hrvatske u Schengen, a oni se najviše očekuju na području Metkovića. Osim ulaska Hrvatske u Schengen, kao razvojna prepreka su navedeni i novi turistički razvojni projekti zbog razvoja Zračne luke Dubrovnik, što se prije svega odnosi na Kupare. Stoga je zaključeno kako je potrebna stalna prometna povezanost u svrhu regionalnog i lokalnog razvoja koja bi povećala razvojne mogućnosti područja.

Sam cilj projekta je minimizirati negativne utjecaje pristupanja Hrvatske Schengenu na način da se maksimalno iskoriste regionalne koristi. Tako je navedeno kako je cilj potaknuti lokalni i regionalni razvoj na način da se poboljša dostupnost javnih i tržišnih usluga te turističkih atrakcija, a minimizira negativan utjecaj na okoliš, utjecaj klimatskih promjena, prijetnje nacionalnoj sigurnosti koje se tiču političkih razmirica te prijetnje sigurnosti EU.

Zašto baš Pelješki most?

Pelješki most je izabran kao najbolje rješenje, a kao najveća prednost navodi se pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva. To je rezultat ne samo povezivanja razdvojenih dijelova teritorija RH, već također i povezivanja zabačenih područja kao što je poluotok Pelješac s važnim razvojnim i društvenim centrima. Pelješkim mostom se također skraćuje vrijeme putovanja između glavnine i odvojenog teritorija RH. Njime se također omogućuje dobra povezanost poluotoka Pelješca i područja Metkovića i Ploča te stvara novo gravitacijsko područje za ta dva grada. Osim toga, povećava se i prometna sigurnost.

Koji su rizici?

Tijekom izgradnje može doći do tehničkih poteškoća što može povećati trošak, tijekom korištenja može doći do neočekivanih problema kao što su jaki vjetrovi, može se oduljiti postupak izdavanja dozvola, izvlaštenja i javne nabave. Teškoću može predstavljati i rasprava po pitanju plovnog profila za prolazak brodova između HR i BiH koja može rezultirati nepoželjnim napetostima, kao i klimatske promjene te zaštićena područja prirode, staništa i ekološka mreža.

Stoga će se po pitanju ovog projekta osigurati dodatna sredstva, pažljivo će se projektirati, osigurati dodatno vrijeme ukoliko ono bude potrebno, imati na umu kako način na koji je most projektiran ostavlja vrlo velik razmak za prolazak brodova. Po pitanju rizika koji se tiču zaštićenih područja, navedeno je kako je potrebno omogućiti biospeleološko rekognosticiranje i nadzor izvođenja radova kao i broje druge mjere koje su propisane različitim propisima i studijama.