"U globalu, 2021. godina je bila bolja u poslovnom dijelu od 2020. godine, no kad napravimo komparaciju s 2019. godinom, koja je referentna, vidimo kako je za 20-ak postotnih poena ukupni prihod lani bio slabiji nego te godine, a pao je i ukupni rashod. Ono što je zanimljivo jest to kako je gospodarstvo ostvarilo konsolidirani rezultat u dobiti međutim ta dobit je u 2021. godini bila za 50 posto niža nego 2019. godine. To ukazuje kako je naš rezultat poslovanja za 50 posto bio lošiji što i sami znamo prema fizičkim pokazateljima," izjavila je predsjednika ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić.

Što se tiče prihoda, djelatnost pružanja smještaja i pripreme hrane i pića i dalje se nalazi na prvom mjestu što se tiče broja zaposlenih, no kad se gleda struktura dobiti, na prvom mjestu se nalazi djelatnost trgovine.

"Vjerojatno je to tako jer je inflacija učinila svoje, ali i to je jedna od djelatnosti koja je najbolje poslovala u kriznim godinama," izjavila je Trojić.

Odgovarajući na novinarska pitanja, osvrnula se na aktualne izazove.

"Sve će se to osjetiti na standardu građana, a rekla bih posljedično i na cijeloj ekonomiji. Svi znamo kako u strukturi našeg domaćeg bruto proizvoda najveći dio zauzima potrošnja. Ako standard građana padne, naravno kako će i taj udio pasti pa ćemo se naći u začaranoj spirali recesije. No, treba vidjeti kako će se stvari dalje odvijati," izjavila je Trojić dodavši kako je ulazak u eurozonu pozitivan.

"S jedne strane to je jednokratni trošak prilagodbe gospodarstvu, a s druge strane osigurava puno izvjesnije uvjete poslovanja, pogotovo onima koji su izvozno orijentirani, ali i onima koji su kreditno zaduženi. kreditni rizik je daleko manji nego u uvjetima kune tako da treba vidjeti kako će se tržište kretati. Predstoji nam period u kojem će trebati puno vještina u snalaženju i prilagođavanju na dnevnoj razini," izjavila je Trojić.

Pitali smo je smatra li kako će doći do poskupljenja nakon uvođenja eura, pa i zbog zaokruživanja cijena.

"Vjerojatno nećemo moći biti imuni na taj dio. Nije pitanje hoće li doći do zaokruživanja, nego u kojem postotku. Mi već sada vidimo kako na policama dolazi do rasta cijena, naša inflacija je već dvoznamenkasta. Neće se s eurom dogoditi ništa spektakularno drugačije od onoga što doživljavamo na tjednoj razini. Međutim, pravo pitanje je koliko postotno će se ta zaokruživanja dogoditi. Ako se na prvu decimalu koja slijedi zaokruži, to je nešto što se smatra statističkom pogreškom. Nadajmo se kako neće biti neetičnih i nekorektnih ponašanja naših poslovnih subjekata. Na koncu, tržište jer tu da se samo regulira, a i mi sami možemo prijaviti neprikladnost i povećanje cijena iznad razine," izjavila je Trojić nakon čega je odgovorila na pitanje oko izazova s nedostatkom radne snage.

"Taj gorući problem korona je samo dodatno gurnula u crveno. Rekla bih kako su 2020. i 2021. godine zbog neaktivnosti dovele do osipanja educirane radne snage koja je otišla mahom ili u inozemstvo ili Sjever Hrvatske. Ostali smo bez kadrova koji su znali i nosili naš turizam, a rekla bih i neke druge djelatnosti. Sada zapošljavamo neke nove, neke druge koji će trebati izvjesni period da nauče, pa i specifičnosti našeg gospodarstva. Iz naših analiza, 12 posto manje je zaposlenih bilo ukupno u našoj gospodarstvu lani u odnosu na 2020. godinu, a kad gledamo brojčano, to je oko 4 800 zaposlenika manje. To je značajan broj koji je u korelaciji s brojem uvezene radne snage koja prelazi četiri tisuće, a to su radne dozvole za rad u Hrvatskoj," izjavila je Trojić.

Novu uslugu HGK - indeksi cijena građevinskog materijala te problematiku oko rasta cijena predstavila je Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK.

"Kako su od listopada 2020. godine cijene vidljivo porasle, što je bio jedan nepredviđeni događaj, mi smo uspostavili indekse veleprodajnih cijena. Oni su ustvari sastavni dio formule iz metodologije krizne skale koja će omogućiti izvođačima da dokažu taj svoj dodatni trošak koji su imali prošle i velikim dijelom ove godine, uz napomenu kako su cijene sad već ponešto počele i padati," izjavila je.

Dodala je i kako je građevinski materijal na svjetskim burzama donekle pojeftinio. U Hrvatskoj je tako pojeftinilo željezo, aluminij i bakar, dok crjepovi, drvo i cimenat imaju veću cijenu nego prije.