Kako je izgledao Župski karnevo nekad, barem starijim sugrađanima, ne treba opisivati. Bio je to dan kad bi se veliki broj ljudi spustio na Stradun, da bi vidjeli što su to Župljani pripremili. Pokrivale su se tad brojne aktualnosti, na humorističan, satiričan, a često i na sarkastičan način.

Nažalost, kroz godine, smanjio se interes građana, a izgubio elan sudionika. Župskog karnevala na Stradunu je bilo, no u manjem intenzitetu i s manjim odjekom. No, prema svim najavama, ovo izdanje, koje pada baš na Valentinovo, 14. veljače, trebao bi biti nešto posebno. O svemu smo više pitali Marija Sambraila koji je u studenom prošle godine preuzeo vodstvo Župskog karnevala.

„Pratimo vrijeme, malo smo promijenili format, imamo spoj tradicionalnog dijela i jednog novog dijela. To je praktički sve što vam mogu reći“, uz smijeh objašnjava Sambrailo. Ne bi to bilo to kad bi se škerci unaprijed otkrivali, a dio zabave Župskog karnevala oduvijek je bilo i – iznenađenje.

Ova godina pokazuje koliko su ljudi zapravo bili željni nečeg starog, ali i nečeg novog u karnevalu koji je dugi niz godina privlačio veliku pozornost.

„Spojilo se više generacija, onako kako to i treba izgledati u našem društvu danas i onako kako je to prije izgledalo“, kaže Sambrailo.

Ne možemo ne spomenuti prošla vremena, kad je Župski karneval 'žario i palio'.

„Postojala su tada tri događaja koja su punila Stradun. A to je Sveti Vlaho, Župski karnevo, pa otvaranje Igara“, sjeća se Sambrailo.

No ne osjeća pritisak da se to ponovi i ove godine. Iako građani pozdravljaju povratak, odnosno, kako organizatori najavljuju, 'uskrsnuće' Župskog karnevala, puno je faktora koji mogu utjecati na to da Stradun ne bude prepun.

SLOBODA GOVORA U FOKUSU

„Što se mene tiče, bitnija je kvaliteta nego kvantiteta. Ne očekujem takve rezultate kao u 'zlatna vremena' jer to sve treba ići organski i ne može se ništa forsirati. Ne možemo preskakati 'levele'. Međutim, možemo se vratiti onoj glavnoj biti maškaravanja i karnevala. Prije zabave, ipak je to jedna poruka i, u biti, prva verzija slobode govora“, objašnjava Sambrailo.

Ne bježi od činjenice da se Župski karnevo kroz godine smanjio i utišao.

„Mogu se primijetiti promjene i u društvu kroz posljednje godine, bez obzira na tehnološki napredak i sve skupa, kao da je 'zakočena' sloboda. Ipak živimo u gradu slobode, s najljepšom himnom na svijetu i prva smo matična kuća u Srebrenom među gradovima karnevalistima u sustavu europskih gradova, tako da smatram kako je možda i na nama odgovornost posvetiti se tome“, objašnjava Sambrailo.

Bez previše otkrivanja, doznajemo da će poruke i ove godine biti poslane sa Župskog karnevala.

„Ali s jednim načinom digniteta i kvalitetnog pristupa koji neće biti vulgaran“, naglašava Sambrailo.

Pripreme su u punom jeku, a iako se ovaj događaj doživljava lagano, ipak zahtijeva podrobnu organizaciju.

„Puno je tu rada, komunikacije, sastanaka, puno ljudi… Malo je teško za opisati, ali je jako živo i hektično“, kaže Sambrailo.

Teško je tako, i samim organizatorima, znati što će se točno odigrati na Stradunu 14. veljače.

„Tu se radi o puno ljudi, kreativaca, koji na neki način uzimaju odgovornost da iznesu neku poruku i neku zafrkanciju. To je dosta fluidno, nije kao programi na televiziji gdje se napiše sve što se treba reći. Svaki pojedinac koji ima volju, mora imati i svoju slobodu“, objašnjava Sambrailo.

TRADICIJA KOJA SE GRADI GODINAMA

To znači da će biti puno spontanosti i improvizacije, što je upravo i čar ovakvog karnevala.

„Mi smo narodno kazalište u jednoj verziji događaja“, uz smijeh kaže.

Teško je reći uopće koliko ljudi sudjeluje u Župskom karnevalu, pa organizatori ističu da će se to znati – kad budu svi na bini. No ipak postoji neki temelj koji okreće sve kotačiće.

„Ima 20-ak ljudi koji sudjeluju. Neki malo više, neki malo manje. A proširena verzija će biti veća. Kako se približava događaj, tako je sve više ljudi uključeno. Ne razmišljaju svi kao i ja, da sve to mora biti gotovo odmah, već se ljudi maškaravaju, hoće iznijeti neku temu i u direktnoj su komunikaciji cijelo vrijeme i sad su to 'napali'“, smije se Sambrailo.

Godine su donijele promjene, ne samo u šalama, već i u kostimima. Prije su se kostimi kreirali ručno, do svakog detalja.

„Ova vremena su puno lakša nego nekad jer je dosta lakše nabaviti materijale i stvari. Život je ubrzan, ljudi imaju manje vremena, ali barem se lakše organizirati za nabaviti monturu, iskombinirati je, nabaviti detalje“, kaže Sambrailo.

Ovo će biti prvi, nazovimo ga povratnički, Župski karnevo. Očekivanja su suzdržana, jer se takva vrsta tradicije gradi godinama.

„Ima puno posla i uopće se ne opterećujemo time koliko će ljudi biti ni kako će biti popraćeno. Zasad sve jako dobro ide, ali na nama nije da mislimo o tome nego odradimo naš posao najbolje što možemo“, odlučno kaže Sambrailo.

Odjeka bi moglo biti jer su se organizatori baš potrudili kako bi informacije o novom-starom karnevalu došle do javnosti, osobito na društvenim mrežama.

„Valjda se to tako danas treba raditi“, skromno kaže Sambrailo.

NESTALO JE SLUHA

Za kraj priznaje da, unatoč tome što je ovo vedar i pozitivan događaj, nije sve baš 'med i mlijeko'.

„Žalosno je što se danas sve izgubilo. Zabave su krenule u nekadašnjeg Orlanda, današnjeg Sheratona. Pa su se nastavile događati u Astarei, no onda se s vremenom izgubila sloboda, pala zainteresiranost. Došli smo do velikog problema da se jednostavno izgubio kontakt i komunikacija između hotela i cjeloukupne lokalne zajednice. Nismo ove godine uspjeli isposlovati zabavu u hotelu, nije bilo sluha za našu manifestaciju i to je jedan bitan dio za koji mislim da se mora mijenjati i za što se moramo izboriti. Župa osim što nema trga, nema nikakav prostor gdje se mogu takve manifestacije dogoditi da to bude na jednom nivou, kako priliči jednoj takvoj organizaciji“, kaže Sambrailo.

Naglašava da su ove godine uložili veliki trud, kao i da se ne ljuti na nikoga, ali da misli da je važno da se zna na čemu stvari stoje.

„Gdje ima volje ima i načina, a ja svejedno mislim da je deset tisuća stanovnika u Župi definitivno moćnije nego što može biti korporacija ili hotelski lanac. Kad se bilo kakav projekt radi, pita se lokalna zajednica i lokalna zajednica ne bi trebala dopustiti ništa što njoj ne ide u prilog. Mislim da s organizacijom zabave nećemo imati problema u budućnosti kao što smo imali ove godine“, zaključuje Sambrailo.