Radi li što inspekcija rada? To je pitanje koje će se češće postaviti u sezoni, barem na jugu, no inspekcija ipak ima posla kroz cijelu godinu, jer kršenje zakona nema svoje mjesečne okvire. Državni inspektorat za Dubrovački dnevnik je podijelio podatke o inspekcijskim nadzorima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Inspekcija rada naše je krajeve pohodila više puta u ovom periodu. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su tako obavili 168 inspekcijskih nadzora. Veći dio, njih 111, bio je usmjeren na područje radnih odnosa, dok je 57 inspekcijskih nadzora obavljeno u području zaštite na radu.

Nema tu puno filozofije – inspektori izlaze na teren, a na temelju činjeničnog stanja, ukoliko postoje kršenja pravila, protiv poslodavaca poduzimaju mjere, prekršajne i upravne. Toga nije nedostajalo, bez obzira na činjenicu da se radi o mjesecima kada dosta objekata zatvara svoja vrata u pripremama za sezonu. Zbog osnovane sumnje u počinjenje 75 prekršaja, protiv poslodavaca je na nadležnom sudu podneseno 36 optužnih prijedloga, a izdano je 14 prekršajnih naloga.

U području radnih odnosa najčešće utvrđivane nezakonitosti odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka. Tu je i neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada, kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku. Jedan od najčešćih prekršaja je i rad, odnosno zapošljavanje državljana treće zemlje protivno odredbama Zakona o strancima.

OD ZABRANE RADA DO 'UDARCA' PO NOVČANIKU

Pitali smo Državni inspektorat posebno za strane radnike i njihove uvjete rada. Kako su kazali,

osim poduzimanja prekršajnih mjera, u slučajevima kada je utvrđeno da su u tijeku nadzora kod poslodavaca radili državljani trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, inspektori rada su u skladu s odredbama Zakona o strancima za četiri poslodavca usmenim rješenjem u zapisniku privremeno zabranili obavljanje djelatnosti. Također, državljanima trećih zemalja zabranili su pružanje usluga za inozemnog poslodavca u trajanju od 30 dana.

No to još nije sve – rekli bi u nekim emisijama. Doneseno je i devet rješenja kojima su poslodavcima naložili da radnike, uključujući i strance, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, jer to, očigledno, nisu napravili. Da bi to ispravili, morali su ih prijaviti na datum početka rada – ili, u slučaju nepoznanica, s datumom početka rada, ali i platiti novčane kazne. Tako je za jednog neprijavljenog radnika kazna 2650 eura. To je iznos vrlo vjerojatno veći i od plaće radnika (samo pretpostavljamo), pa je poslodavcu sigurno u interesu izbjeći je. No za one uporne, propisane su i strože novčane kazne. Tako će onaj koga jednom uhvate, za svaki sljedeći put kada radnika ne prijavi, platiti kaznu od čak 6630 eura! Rok za 'ponavljače' koji će plaćati veće iznose je šest godina, a sva sredstva idu u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najveći broj neprijavljenih radnika zatečen je u djelatnosti ugostiteljstva i građevinarstva, rekli su nam iz Državnog inspektorata. To nije pretjerano iznenađujuće ako se uzme u obzir da su to djelatnosti u kojima se najviše radnika traži, ali i zapošljava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa tako i stranih radnika. Očito ne uvijek po pravilima.

Neprijavljeni radnici nisu problem koji ostaje na 'packi' Državnog inspektorata i novčanoj kazni. Rezultati odlaze sve do Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a poslodavac se upisuje u evidenciju onih koji su isto zgriješili – ali i bude objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva. Popis je javno dostupan i stoji u dijelu 'Pristup informacijama' na samoj stranici.

SIGURNOST PRIJE SVEGA

Što se tiče zaštite na radu, na tom području doneseno je ukupno 47 upravnih mjera.  Navedene mjere odnosile su se na: udaljavanje radnika s mjesta rada koji nisu bili osposobljeni poslove obavljati na siguran način, zabranu korištenja neispravnih sredstava rada, izradu procjene rizika, kao i obavljanje propisanih ispitivanja sredstava rada.

Osim toga, za utvrđene prekršaje za koje je Zakonom o zaštiti na radu propisana novčana kazna, na mjestu počinjenja prekršaja izrečeno je 27 606,31 eura novčanih kazni, jer poslodavci nisu imali izrađenu procjenu rizika, odnosno jer su dozvolili obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radnicima kojima nisu osigurali potrebna osobna zaštitna sredstva ili upute za rad.

Koliko god mnogima bile mrske inspekcije, neupitno je da je njihova vrijednost upravo u ovome – nalaženju problema koji na neki način mogu ugroziti zaposlenika, ali i druge osobe. S nekim se stvarima ne treba igrati, jer se o posljedicama, nažalost, razmišlja tek kad se dogode.

Inspekcije se svakako neće zaustaviti, a očekivano je i da će se u narednom periodu i intenzivirati.

„U cilju uspješne provedbe turističke sezone inspekcije Državnog inspektorata će i ove godine obavljati koordinirane inspekcijske nadzore u hotelima, kampovima, marinama, ostalim ugostiteljskim objektima, zatim trgovinama, proizvodnim objektima te ostalim objektima iz nadležnosti inspekcija Državnog inspektorata“, zaključili su iz DIRH-a.