Na tom području proizvodnja soli datira još od rimskih vremena, a sol se i danas bere na tradicionalan način, samo se radi u smanjenim kapacitetima, jer solana je oštećena ratom, a ulaganja koči i godinama neriješen problem pomorskog dobra. Tvrtka Solana Ston je, inače, u većinskom vlasništvu Svetana Pejića koji je ujedno i direktor tvrtke, a od 11 udjela država posjeduje jedan.

On čini oko 9 posto temeljnog kapitala, a na javnom nadmetanju za početnu cijenu država istaknula 254,6 tisuća eura s cjenovnim korakom od 670 eura. Natjecanje za udjel u stonskoj solani održat će se 18. ožujka, a sudjelovati mogu kandidati s uplaćenim jamstvom sedam radnih dana prije održavanja, s tim da u ovom slučaju postoji i mogućnost korištenja prava prvokupa.

Državi ovo nije i prvi pokušaj prodaje ovog udjela u Solani Ston, prije četiri godine oglašena je bila prodaja, ali nije realizirana. Istaknuta početna cijena udjela države u Solani, inače, višestruko prelazi nominalnu vrijednost, visina temeljnog kapitala poduzeća iznosi 581 tisuću eura. U zadnjoj godini za koju su javno dostupni podaci o poslovanju, za 2024., Solana Ston bilježi ukupne prihode u visini od 725 tisuća eura, no rashodi su prelazili tu vrijednost, pa je godina bila zaključena s gubitkom od 77 tisuća eura - piše Poslovni.hr.

I ranijih godina poslovanje je uglavnom bilo negativno. Tvrtka inače ima 10 zaposlenih, a prosječne neto plaće prema evidenciji Poslovna.hr, prelazile su 1500 eura. Stonska solana jedna je od tri hrvatske solane, no za razliku od ostalih poznata je i po tome da se njezina prodaja ne odvija kroz trgovačke lance, nego isključivo na lokalnom i dubrovačkom području, u manjim dućanima, te u krugu solane.

Vlasnički udjel u Solani Ston u ovom krugu prodaje CERP-a je i najvrjedniji.