Iako je Slivno mala općina u Neretvi, ima izvrstan potencijal. Kroz vijećnički mandate Sršen je skupljao iskustvo, ali i znanje da bi mijenjao stvari, ako dobije podršku mještana ove općine. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na motivaciju, ciljeve, razloge povratka na jug Hrvatske te budućnost općine Slivno.

Na ovim izborima natjecat ćete se za načelnika Općine Slivno. Koji je razlog vaše kandidature?

- Nakon studija i zaposlenja u Zagrebu, odlučio sam se vratiti kući. Jer koliko god urbane sredine nudile prilike, one nemaju ono što manje sredine nude. Kvalitetu života, zajednicu koja se poznaje i pomaže, miran i zdraviji život...  A budući da živim u Slivnu, želio sam se uključiti u politički život kao mlada osoba i dati svoj obol sredini koja me odgojila i formirala. Ući u zajednicu s idejama i s energijom koju imam i na neki način vratiti nešto svom rodnom kraju koji mi je toliko toga dao.

Ovo zapravo nije prvi put da ste aktivni u politici. Kandidirali ste se za načelnika i prošle izbore. Što se promijenilo od 2021. godine do danas?

- Promijenilo se mnogo toga u pozitivnom smislu. Rekao bih da sam napredovao, kako u privatnom, tako i poslovnom i političkom pogledu. Smatram kako su ove četiri godine provedene u vijeću bile neprocjenjive. Ako niste bili vijećnik, teško je u potpunosti razumjeti procese koji se odvijaju. Sada sam četiri godine iskusniji i spremniji za preuzimanje odgovornosti. Zato smatram kako je sada pravo vrijeme za novije ideje. Naravno, to ne znači kako u Slivnu do sada ništa nije valjalo. Ali ono što je dobro, sada treba nadograditi nečim novim i iskoristiti puni potencijal Općine Slivno. 

Nije vas obeshrabrilo što prvi put niste uspjeli postati načelnik?

- Ne, dapače. Shvatio sam to kao dodatnu motivaciju. Da se još bolje izgradim na osobnoj razini kako bih ovaj put bio još spremniji za izbore i za preuzimanje odgovornosti. Mislim kako je i sasvim normalno da sada, s četiri godine odmaka i četiri godine iskustva, vidim neke stvari drugačije. Znam što je moglo i moralo bolje i znam što sada moram popraviti. Čovjek uči dok je živ. Tko god danas pogleda na svoj život i odluke od prije četiri godine, sigurno vidi stvari koje je mogao napraviti drugačije. Bez obzira je li riječ o politici, poslu ili osobnim odnosima. Jednostavno, vrijeme i iskustvo tako utječe na sve nas. Mi samo moramo to prihvatiti i učiti iz toga.

Na kojim ste projektima ili inicijativama radili u protekle četiri godine dok ste bili u oporbi?

- Kroz mandat smo ja i vijećnik izabran s naše nezavisne liste nastojali pratiti aktualnosti i otvarati pitanja s kojima su nam dolazili stanovnici naše općine. Najčešće je to bilo vezano uz projekt kanalizacije. Bilo da je riječ o mjestima u kojima se kanalizacija gradila ili onima koja još uvijek čekaju da radovi počnu. Osim toga, davali smo i konkretne prijedloge. Primjerice napisali smo novi pravilnik o stipendiranju koji je obuhvaćao i davanje stipendija onim učenicima koji dolaze iz obitelji koje se nalaze u teškom socioekonomskom stanju. Nažalost, takvi prijedlozi su uglavnom odbijani. Naravno, nije lako “izmisliti” novac u općini, ali naš proračun je dobar i smatram kako za početak samo treba promijeniti određene prioritete u proračunu i preraspodijeliti sredstva. Asfalt je važan, ali on neće zadržati ljude u Slivnu niti će ih privući da se vrate. S druge strane, određene subvencije bi to mogle napraviti.

Slivno ima puno potencijala, od turizma do poljoprivrede, a mnogi ljudi praktički nisu ni čuli za to mjesto, a kamoli da su ga posjetili. Kako bi to promijenili, ako bi došli na vlast?

- To što ste sada naveli su zapravo i neki od prioriteta na kojima mislim raditi. Konkretno, podijelio bih prioritete na četiri dijela. Mlade obitelji i mlado stanovništvo, zatim starije stanovništvo, poljoprivreda i turizam. Turizam je uz poljoprivredu vrlo važna djelatnost u Općini Slivno. Plan mi je u slučaju preuzimanja vlasti biti u aktivnijoj komunikaciji s iznajmljivačima, ugostiteljima i svima drugima koji na neki način žive od turizma. Naravno, tu je važna i uloga naše Turističke zajednice. Zajednički, sa svim akterima moramo osmisliti konkretnu strategiju razvoja naše općine u turističkom smislu. Određena sredstva za ulaganje već postoje od uplata koje iznajmljivači izdvajaju u naš proračun. Po dolasku na vlast napravio bih analizu da utvrdim možemo li ta sredstva bolje preraspodijeliti. Naravno, riječ je o namjenskim sredstvima tako da nam je djelomično predodređeno na što ih možemo trošiti. Osim toga, moramo shvatiti kako je cijela Neretva jedna turistička mikro lokacija. Zato moramo sa susjednim gradovima i općinama voditi zajedničke projekte. Naravno, Slivno je po broju noćenja uvjerljivo najjače u Neretvi i želim naglasiti kako bilo kakvo spajanje turističkih zajednica na razini Neretve za mene nije opcija. No suradnja na projektima i programima je poželjna. Poljoprivreda je još uvijek najvažnija djelatnost u našoj Općini bez obzira na snažno približavanje turističkog sektora jer Slivno ima 22 kilometra morske obale, stoga planiram potaknuti rješavanje i realizaciju programa raspolaganja poljoprivrednim državnim zemljištem, rješavanje nastalih problema oko vlasništva istog te u prvoj fazi riješiti državno zemljište na onom dijelu gdje nema pravnih smetnji. Kao načelnik kroz vijeće ću potaknuti osnivanje odbora koji će biti stručno i savjetodavno tijelo. Naravno, redovito nasipanje poljskih puteva se podrazumijeva, ali u mom mandatu to će biti intenzivnije. Naime, Općina na svom prostoru ima i kamenolom tako da to ne bi trebalo biti problem. Također, u realizaciji projekta navodnjavanja podrazumijeva se i snažna suradnja s centralnom državom, županijom, vezanim ministarstvima te subjektima kao što su Hrvatske vode. U sva četiri istaknuta područja planiramo nekoliko konkretnih inicijativa i poteza, ali njih ćemo komunicirati tijekom službene kampanje. Naša općina nudi i more i polje; i odmor i rad. Posjeduje zanimljivu povijest i kulturnu baštinu, a krasi je i moderni Pelješki most. Sve to moraju postati prepoznatljiva obilježja naše općine, koja ćemo iskoristiti za naš napredak.

Koji su trenutačno najveći izazovi s kojima se općina suočava?

- Jedan od glavnih problema je onaj koji dijelimo s većim dijelom Hrvatske. To je odlazak mladih i malen natalitet. Iako je država tu glavni akter za rješavanje ovog problema, i jedinice lokalne samouprave mogu i moraju poduzeti određene korake po tom pitanju. Na to pitanje se vežu i ostali problemi poput nepostojanja kanalizacije u većem dijelu općine, nedostatak društveno-zabavnih i kulturnih sadržaja i slično. Dobra vijest je kako se u posljednje vrijeme pojavljuju inicijative direktno od stanovnika, i to mladih, koji počinju sami organizirati razne manifestacije poput maškara. Za malu općinu kao što je Slivno, potrebno je uspostaviti jako i aktivno društvo. Općina ne može pa čak i ne treba sve sama organizirati i provoditi. Ali treba poticati i pomagati svoje stanovništvo u organizaciji ovakvih i sličnih događanja. Nije dobro da kulturno-zabavna događanja svedemo na tri mjeseca ljeta. Zbog nas samih moramo imati nešto i u ostatku godine. Da osjetimo da naša općina živi.

Često ste kritizirali nedovoljno razvijenu tehnologiji pa i netransparentnost u općini. Je li došlo do pomaka po tom pitanju unatrag nekoliko godina?

- Nakon naših inzistiranja, nekakvih minimalnih pomaka je bilo. Nešto više informacija sada se može pronaći na stranicama Općine Slivno, ali to je tek početak i to treba nadograditi.

Kada su u pitanju infrastrukturni projekti. Što je trenutačno najveći problem?

- Ono što je obilježilo posljednjih nekoliko godina, svakako je izgradnja kanalizacije u nekoliko mjesta, kao i uređenje obale uz Malu Neretvu. To je projekt koji je probio rokove i bilo je mnogo problema tijekom njegovog izvođenja. Sada nas čeka nastavak izgradnje kanalizacijske mreže u preostalim mjestima. Radovi bi navodno trebali početi ove godine jer nam prijeti gubitak dozvole. Tko god postane novi načelnik, brzo će se morati uhvatiti u koštac s tim problemom. I s kanalizacijom koja se tek treba izgraditi i s onom koja se već izgradila, kao i s priključivanjem na mrežu.

Kako planirate surađivati s regionalnim i državnim institucijama radi ostvarivanja lokalnih ciljeva?

- Nadamo se jednom dijalogu i normalnoj suradnji. Ne sumnjam da će doista tako i biti ako postanem načelnik. Bez obzira na stranačke boje, najbitnije je da djelujemo u interesu naše Općine. Zato ćemo i s institucijama, kao i s drugim neretvanskim općinama i gradovima nastojati što bolje i više surađivati. Naime, postoje određeni projekti koji prelaze granice lokalnih jedinica i mnogo lakše ih je ostvariti kada radimo zajedno. Stoga se doista veselim razgovorima i suradnji s drugim načelnicima i gradonačelnicima. Za mene je dijalog uvijek poželjan.

Odlaze li ljudi iz Slivnog? Kako možete mlade potaknuti na povratak ili ih zadržati da tu žive?

- Mlade koji su trenutačno u Slivnu želimo zadržati i potaknuti ih da ovdje zasnivaju svoje obitelji. Zato jedna od inicijativa koju planiram napraviti po tom pitanju je uvesti besplatan vrtić za djecu iz Slivna. Naime, mi nemamo svoj vrtić već naša djeca uglavnom idu u Opuzen. Mi im ne možemo direktno osigurati upis niti bilo što slično vezano za vrtić, jer Općina Slivno nije njegov vlasnik, odnosno osnivač. Ali zato možemo i moramo osigurati da djeca iz Slivna koja uspiju upisati vrtić u Opuzenu ili negdje drugdje, imaju besplatan vrtić. Ako pobijedim, Općina Slivno će cijenu vrtića sufinancirati u 100% iznosu. To nije veliki trošak za naš proračun, a može biti od ogromne koristi obiteljima.

Briga za starije je isto jedan od izazova s kojim se mnogi gradovi i mjesta suočavaju. Kakva je situacija kod vas?

- Naše stanovništvo postaje sve starije. Jedan od ciljeva u ovom području je osigurati bolju skrb za taj dio stanovništva. Većina naših susjednih općina i gradova provodi projekt 'Zaželi'. Kroz njega se zapošljavaju osobe koje brinu o osobama starije životne dobi. Posjećuju ih, čiste kuću i možda najvažnije, razgovaraju s njima. Nažalost, Općina Slivno nije se uključila u ovaj projekt kada je on ponovno pokrenut dok primjerice susjedni Opuzen je. Sada se i postavlja pitanje - hoće li ponovno biti pokrenuta nova faza ovog projekta ili neki sličan projekt u koji bi se Općina Slivno mogla uključiti. Tu, dakle, ne ovisimo više sami o sebi, ali svakako bi se potrudili iznaći način da se nešto slično pokrene i u Slivnu.

Vi ste se nakon školovanja vratili iz Zagreba. Je li to bila dobra odluka? Niste imali želju otići negdje u inozemstvo?

- Kao što sam rekao na početku, život u manjoj sredini ima mnoge prednosti nad velikim gradom. Uz to, srce me jednostavno vuklo kući tako da ne vjerujem da sam pogriješio. Imao sam priliku vratiti se u Zagreb, bilo je i poslovnih ponuda, ali jednostavno nisam želio napustiti Slivno ponovno. Što se tiče inozemstva, ne, to mi doista nikada nije palo na pamet. Tu u obzir dolazi jedino nekakvo putovanje, ali život vani ne. Znam da nije uvijek ni lako ostati ne samo u maloj sredini, nego općenito u Hrvatskoj. No, ja sam sretan ovdje i želim dati svoj doprinos i učiniti život ovdje još boljim.

Tko je vaša ekipa? S kim idete u ove izbore?

- Kao i prije četiri godine, to će biti jedna mlada ekipa sačinjena od ljudi koji doista žive i rade u Slivnu. Kada definiramo sva pitanja oko liste, službeno ćemo je predstaviti, ali neće biti većih iznenađenja.