Sastanak se tematski nadovezao na sjednicu Vlade koja se u veljači održala u Dubrovniku kada je zaključeno da je potrebno izraditi studijsku dokumentaciju radi ostvarivanja poveznice na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika za što će biti zadužene Hrvatske autoceste.

- Studija će dati prometno rješenje ovog dijela Županije, a mi ćemo do kraja mjeseca raspisati javni natječaj koji će trajati godinu dana u čemu ćemo aktivno sudjelovati - kazao je predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan dok je župan Dobroslavić naznačio kako su u županijskom prostornom planu ove dionice već upisane kao autoceste.

- Želimo biti kvalitetno povezani sa snažnom prometnicom s ostatkom mreže autocesta u Hrvatskoj. Potrebna nam je ta prometnica, ali pričekat ćemo što kaže struka pri izradi studije. Osim te dionice, mi radimo na realizaciji brze ceste od Osojnika do Zračne luke i od Brijeste do Perne s obilaznicom Orebića. Tek tada će stanovnici ove Županije biti ravnopravni s ostalim građanima u Hrvatskoj i prometno integrirani - naglasio je župan Dobroslavić.

Saborski zastupnik Branko Bačić dodao je kako je najbolje rješenje povezivosti juga s ostatkom Hrvatske auocesta koja bi išla hrvatskim teritorijem od Dubrovačkog primorja do čvora Doli pa do Dubrovnika. Kada su u pitanju financijski okviri Bačić je istaknuo kako je "neozbiljno o tome govoriti dok se ne pokaže koja je optimalna trasa autoceste".

- Nakon toga očekujemo da će se pronaći sredstva u okviru Hrvatskih autocesta, ali i iz Europskih fondova i drugih institucija kao i državnog proračuna - pojasnio je Bačić dodavši kako će navedena trasa biti dio Jadransko-jonskog koridora koji bi trebao nastaviti prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.

Inače, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan pojasnio je kako čvor Duborvnik ima građevinsku dozvolu, no zbog novih zahvata, Pelješkog mosta i pristupnih cesta, je potrebno izraditi studije, a kasnije i dobiti dozvole jer su postojeće istekle.

- Ne bih prejudicirao oko rokova. Idemo prvo napraviti studije što je priprema za EU fondov, a kasnije ćemo vidjeti razne modele financiranja poput možda koncesija - rekao je Huzjan.