Izložba koja će biti otvorena sutra, 9.srpnja, u 20 sati u Kneževu dvoru na jedinstven način prezentira život i djelo ovog velikog Dubrovčanina, a o samom projektu i izložbi na konferenciji su govorili: ravnateljica Dubrovačkih muzeja i voditeljica projekta,  Pavica Vilać, akademik Stjepan Krasić, jedan od najboljih poznavatelja života i djela Stjepana Gradića, kustosica izložbe dr.sc.Vedrana Gjukić-Bender, mr.sc. Tonko Marunčić, likovni postavljač Marin Gozze, dr.sc. Vinicije Lupis koautor koncepcije izložbe, katedralni župnik don Stanko Lasić kao predstavnik Dubrovačke biskupije, te pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, Ana Hilje. 

Radi se o središnjem projektu Dubrovačkih muzeja u 2013., a posvećena je „ocu domovine“ koji je po svojoj osebujnoj biografiji u 17. stoljeću prepoznat i izvan nacionalnih povijesnih okvira.

Stjepan Gradić rođen je u Dubrovniku 6. ožujka 1613., a umro je u Rimu, 2.svibnja 1683. Jedan je od najvećih velikana kojeg je iznjedrio grad Dubrovnik. Dok su, naime, drugi poznati Dubrovčani uglavnom bili samo književnici, povjesničari, fizičari, matematičari, političari, diplomati itd., a samo rijetki od njih su bili polivalentni, Gradić je istodobno bio sve to skupa, čak i više od toga: ukratko, pravi homo universalis, i to ne na lokalnoj, nego na zavidnoj međunarodnoj razini.

Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dok su kustosice izložbe dr.sc.Vedrana Gjukić-Bender i Marina Filipović iz Kulturno-povijesnog muzeja, a likovni postavljač Marin Gozze.

Inače, Gradić se školovao u Dubrovniku, Rimu, Fermu i Bologni, uspješno se bavio teologijom, filozofijom, pravom, poviješću, matematikom, fizikom, meteorologijom i drugim znanstvenim disciplinama. Bio je izraziti domoljub, što je iznjedrilo njegovu veliku želju za pomaganjem Republici nakon potresa.

Na konferenciji za novinare voditeljica projekta, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilač, istakla je kako se ovim projektom nastavlja ciklus brendiranja kulturne baštine. Na samom početku zahvalila se svim suradnicima na izložbi i katalogu.

- Ove godine slavimo 400. obljetnicu rođenja velikog Dubrovčanina - Stjepana Gradića, kojemu je dosad posvećivana nedovoljna pozornost s obzirom na njegov stvarni značaj. Nažalost, činjenica je da je Gradić gotovo nepoznat u našem Gradu– istaknula je gđa Vilać i istaknula iznimno zadovoljstvo što će Dubrovački muzeji izložbom i katalogom ipak podići razinu svijesti o ovom velikanu. „Zanimljivo je da je Gradić bio pobornik europskog jedinstva unatoč svim razlikama među pojedinim državama, što dodatno daje na značaju ovoj izložbi koju su Dubrovački muzeji i posvetili ulasku Hrvatske u Europsku uniju.“

Na bogatom katalogu je radilo osam autora, vrsnih znanstvenika koji su detaljno, na više od 400 stranica pisali o Gradićevom životnom putu i stvaralaštvu, Dubrovačkoj Republici u 17. stoljeću, urbanističkoj preobrazbi Grada nakon velikog potresa 1667. godine, umjetničkoj opremi nove katedrale i brojnim drugim temama koje su široj javnosti još uvijek nepoznate.

Kako je napomenuo akademik Krasić – „bez Stjepana Gradića ni Dubrovnika danas ne bi bilo. Štitio je naš Grad od Turaka i Mlečana, istovremeno podizao moral ljudima koji su bili nesretni zbog razornih posljedica potresa, a svima onima koji su ga htjeli pokoriti naglašavao da  Dubrovnik jest oštećen, ali da je još uvijek na nogama. Njegovim zalaganjem naš se Grad malo-pomalo obnovio. Nakon obiteljskih kuća, prvo je obnovljen Knežev dvor kao upravno središte, a potom i katedrala kao njegov vjerski i civilizacijski simbol.“

Dr.sc. Vinicije Lupis je izrazio nadu da će izložba i katalog potaknuti sve Dubrovčane na drugačije promišljanje njihovog Grada.

- U ovoj godini, Gradićevom zaslugom, slavimo 300. obljetnicu obnove Katedrale, jer je prijašnja romanička stradala u potresu, i zbog svog doprinosa on doista zaslužuje naslov 'Obnovitelj našega Grada i slobode'.“ – istaknuo je katedralni župnik, don Stanko Lasić.

Na izložbi koja će biti obogaćena i multimedijalnom prezentacijom, bit će prezentirano 80 izložaka, uglavnom od vanjskih posuditelja (Društvo prijatelja dubrovačke starine, Državni arhiv u Dubrovniku, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Samostan Male braće, Samostan sv. Dominika, Zborna crkva sv. Vlaha, Znanstvena knjižnica Dubrovnik, Župa Velike Gospe). 

Izložba je uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika ostvarena pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, Josipa Leka, i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.