Kako se vizija stranih arhitekata uklapala u arhitektonsku tradiciju Dubrovnika nakon velikog potresa 1667.? Kako se rimski i venecijskanski projekt prevodi na jezik koji razumiju lokalni majstori? Kako i odakle danas čitamo arhitekturu poslijepotresnog Dubrovnika? Odgovore na ova pitanja svi zainteresirani mogu saznati u predavanju Anite Ruso kojemu je cilj potaknuti publiku na razmišljanje o dubrovačkoj arhitektura kao vrlo važnom državnom instrumentu Republike za čije raumijevanje nije dovoljno formalno analizirati građevine, već je potrebno uzeti u obzir kontekst diplomatskih razmjena o kojima svjedoči brojna korespondencija sačuvana u Dubrovačkom državnom arhivu.

Događanje je dio programa obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2016. u Dubrovačkim knjižnicama.