'

USUSRET PREMIJERI: Kolarini oduševili i na generalnoj probi 'Ribarskih svađa'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Marijana Puhjera/Facebook
Amaterska kazališna družina Kolarin danas će premijerno izvesti predstavu „Ribarske svađe,“u ljetnom kinu Jadran s početkom u 21 sat. Ponovljene izvedbe na rasporedu su u subotu i nedjelju, 6. i 7. srpnja.

'Neizmjerno smo uzbuđeni i sretni jer smo mjesecima marljivo i s puno ljubavi i dobre energije radili na ovoj predstavi.Veselimo se Vašoj podršci i dolasku,' najavljuju Kolarini koji su i na generalnoj probi oduševili mnogobrojne okupljene.  Kako je to izgledalo na generalnoj probi, pogledajte u fotogaleriji. 

 


CARLO GOLDONI
RIBARSKE SVAĐE
KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN

Režija : Žuža Egrenyi
Scenografija: Žuža Egrenyi i Veronika Šulić


Grafički dizajn: Veronika Šulić i Katarina Gavrilica

Podjela uloga:

Frano Knego - patrun Toni (Pupator),vlasnik ribarske gaete

Jelica Čučević- šjora Paulina (Prosuja), žena patrun Tona:

Tajana Martić- djevojka Cvijeta (Zunzara), sestra patrun Tona i Pepa

Ante Tonći Đurković – mladi ribar Đan Đanko (Kosmeč), Cvijetin vjerenik

Leo Mrkić – mladić, Pepo (Tunto), brat patrun Tona i Cvijete

Darija Mikulandra Žanetić – djevojka Ursula(Paprika), sestra šjore Pjerine i Keke

Jelena Maržić – djevojka Keka(Pujina), sestra šjore Pjerine i Ursule

Joško Gverović- mladić, Šime (Kacamarin)

Pavo Ivanković- patrun Furto (Rampin)

Marinka Metković / Marija Hrtica- šjora Pjerina(Sotokuca), žena paron Furta

Ivan Boban- patrun Vičenco, ribar

Sebastijan Vukosavić- Izo, pomoćnik kančeljera kriminala

Smilja Buntić – Čunče, prodavačica

 

Tehnika: Vlaho Mihač

O predstavi

Ribarske svađe (Le baruffe chiozzotte, praizvedba u Veneciji, 1762.) komedija je talijanskog književnika Carla Goldonija. Riječ je o remek-djelu koralne komedije sredine (komedija ambijenta) na mletačkom dijalektu, koja dinamičnim ritmom i brzim izmjenama prikazuje prepirke i ogovaranja u malome ribarskome mjestu Chioggi.

Likovi i situacije u komediji se vrlo lako mogu prepoznati i u našem lokalnom duhu i životu te je prilagodba na dubrovački govor i dubrovačke ulice bila laka i očekivana.

Zaplet se temelji na nesporazumu: Šime ponudi bruštulanim mjendulima Cvijetu, Đan Đankovu zaručnicu. Taj jednostavni postupak izazove lanac ogovaranja i ljubomore: Keka bi Šimu te se okomi na Cvijetu, a Đan Đanko povjeruje da mu je Šime suparnik. S riječi se prelazi na obračun noževima među posvađenima, koje uzalud nastoji pomiriti mudri Toni. Umiješa se državna vlast, nesporazumi se objasne, a vjenčanja zapečaćuju mir.

Živahnost komedije, koja svjedoči o autorovu zanimanju i simpatiji za svijet priprostih pučana, počiva na sukobu karaktera, na vrlinama i manama pojedinaca i njihovoj sposobnosti da budu dobrohotni ili zlopamtila, naivni ili podmukli, ukratko, na izrazitim osobinama ljudi koji pate i bore se. Lokalni govor poslužio je za stalešku karakterizaciju i vjerno prikazivanje priproste i niske zbilje sitnog puka.


Riječ redateljice

“Što se ima, to se dava; ko sve dava, vele dava – a ko srce dava, svega sebe dava!” rekao je naš veliki Držić.

Nekako sam davno i odmah naslutila da sve to mogu ostvariti na pozornici. Bila sam sretna kada sam kao srednjoškolka imala priliku statirati u kazalištu i predstavama prvih Ljetnih igara. Naravno da sam upisala i završila Akademiju za kazališnu umjetnost, koja je u to vrijeme živjela svoje najsvjetlije trenutke zahvaljujući velikim pedagozima Branku Gavelli, Bojanu Stupici, Kosti Spajiću, Vladu Habuneku i drugima. Imala sam sreću biti njihov student, a nakon završenog studija s njima surađivati u mnogim predstavama.

Veliko je bogatstvo što sam svoj život proživjela kroz zvanje koje sam oduvijek željela, voljela i ostvarila. Nisam se nikad zamišljala u ulozi redatelja pa mi je tim više susret s mojim dragim Kolarinima, kako ih ja zovem, pružio divno iskustvo. Radost, entuzijazam i pozitivno ozračje koje sa sobom nose obogatilo je, upotpunilo i nagradilo moje kazališno stvaranje.

Žuža Egrenyi