Članovi ansambla su mladi umjetnici koji su, kako je to kritika naglasila, specijalizirani za tzv. povijesno osviještenu izvedbu, a svojim pristupom i izborom programa publici nude novi pogled na klasičnu glazbu koju, da bi ugođaj uživanja u takvoj glazbi bio potpuniji, dijelom sviraju i na starim i manje poznatim instrumentima.

Bio je to i povod za najavu tog nastupa koji se već sad očekuje s golemim zanimanjem, kao i za razgovor s jednim od članova ansambla, oboistom Stjepanom Nodilom.

Glazbenu je naobrazbu stekao u rodnom Dubrovniku, o čemu kaže:- Ljubav prema takozvanoj “ranoj glazbi“ svakako dolazi iz dubrovačkog djetinjstva i sviranja blok flaute kod najdražeg profesora Eduarda Marčića koji je, usudio bih se reći, na mene prenio najvažniji životni zadatak, onaj ljubavni. Vrlo brzo, već u srednjoj školi, jasno mi je bilo da će moje glazbeno usmjerenje biti povezano s povijesnom izvođačkom praksom i sviranju periodnih instrumenata. S obzirom da u Hrvatskoj takva praksa ne postoji, barem ne na akademskoj razini, odlazak u inozemstvo bio je pravi i jedini odabir. Dvadeset godina kasnije, nakon dugogodišnjeg studija u Linzu, Grazu i Beču, sviranja po europskim pozornicama, bogatstvu različitih glazbenih kultura, stilova, njege i poštivanja – slikovito rečeno, svih boja, mirisa i okusa – bez ustručavanja mogu reći da živim jednim prekrasnim, ispunjavajućim glazbenim životom.

Skromni glazbenik ne otkriva, ali glazbene publikacije govore da je studij blok-flaute završio i 2012.godine magistrirao na bečkom Sveučilištu za glazbu i primijenjenu umjetnost u klasi prof. Hans M. Kneihsa. Istodobno je studirao i baroknu obou u klasi prof. Carin van Heerden na Sveučilištu Anton Bruckner u Linzu te u klasi prof. Andreasa Helma na Sveučilištu u Grazu. Nakon glazbenog usavršavanja i dokazivanja širom Austrije i Njemačke, Nodilo je od 2016. prvi oboist zagrebačkog Hrvatskog baroknog ansambla te o nastupu u Kneževu dvoru otkriva:

-Cjelokupno iskustvo ću, s velikom radošću i poštovanjem, napokon imati priliku podijeliti u rodnom gradu, gdje je zapravo sve i započelo. Tom prilikom izabrao sam program iz samog srca “visoke barokne epohe“ koji će, nadam se, dosegnuti i približiti publiku i nas glazbenike, glazbenom eteru (quinta essentia) u kojem počiva kao bi moj otac rekao “sav život, pa i onaj umjetnosti“. Članovi ansambla “Quinta Essentia“ čine europski, kao i domaći kolege i prijatelji. Naša mlada, talentirana i već eksponirana zvijezda, sopranistica Josipa Bilić, nastupit će kao centralna, solistička figura u jednoj od najreprezentativnijih Händelovih kantata pod “Il Delirio Amoroso“. Također, koncertni majstor bit će moj dragi prijatelj Bojan Čičić, već prepoznat u Hrvatskoj, Europi i prvenstveno u Engleskoj kao koncert majstor jednog od vodećih orkestara za povijesnu interpretaciju na svijetu “Academy of Ancient Music“.

Pored Nodila, koji je umjetnički voditelj te svira obou i blok flautu, ostali glazbenici i članovi ansambla su Josipa Bilić (sopran), Bojan Čićić (violina), Simone Pirri (violina), Sofi Stambolieva (violina), Ivan Jakšeković (violina), Raquel Massadas (viola), Diego Pineda (čelo), Joaquim Guerra (fagot), Izidor Erazem Grafenauer (teorba i barokna gitara) i Franjo Bilić (čembalo). Sve su to relativno mladi glazbenici i tim više je zanimljiva njihova orijentacija na stare instrumente i tzv. ranu glazbu, ali Nodilo ima spremno objašnjenje:

-Cijela ideja i poanta koja stoji iza naziva “povijesni instrumenti i povijesna izvođačka praksa“ jest pokušaj dočaravanja i približavanja glazbene autentičnosti- izvora zvuka, stila i glazbenog jezika današnjem slušatelju iz vremena nastanka same kompozicije. Jedna od zvukovno najistaknutijih različitosti svakako je ona vezana uz same materijale. Crijevne žice spram metalnih, manji broj klapni na puhačkim instrumentima, drugačiji odabir drva, niža frekvencija štimanja itd. Premda je ova izvođačka praksa imala svoje rođenje tek u drugoj polovici 20. stoljeća i dugo bila relativno separirana i gotovo osebujna, ona je u zadnjih dvadesetak godina doživjela apsolutni procvat u Europi, i sa sigurnošću mogu reći, suživot takozvanog modernog i povijesnog u potpunosti se prožeo. Jedan visok postotak modernih orkestara u zapadnoj Europi već je preodgojio svoje instrumentaliste na sviranje kako modernih tako i periodnih instrumenata.

Najavimo ovom prilikom kako će u Kneževu dvoru “Quinta Essentia“ u sklopu programa “Il delirio amoroso“ na programu nastupiti uz program glazbe Georga Friedricha Händela te Arcangela Corellia.

Ahmet KALAJDŽIĆ

FOTO: ARHIVA ANSAMBLA "QUINTA ESSENTIA"