' /* */

EDUKATIVNE RADIONICE Izrađivao se tradicijski nakit, održana terenska nastava u Primorju (FOTO)

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, a u sklopu 21. Edukativne muzejske akcije ''Klik na kulturni krajolik'' Dubrovački su muzeji pripremili bogati program, koji je započeo prije dva tjedna, a uključivao je edukativne radionice izrade tradicijskog nakita, predavanje i terensku nastavu u Primorju.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja je ''Muzeji i kulturni krajolici“ čime se želi podignuti svijest o kulturnom krajoliku kao najvažnijem, najraznovrsnijem i najpristupačnijem dijelu kulturne baštine.

Radionice izrade kolarina i verižice održane u  Etnografskom muzeju, omogućile su polaznicima da kombiniranim tehnikama – papirom i kaširanjem  izrađuju dijelove tradicijskog nakita dubrovačkog kraja uz što su mogli poslušati predavanja o nakitu kojeg izrađuju. Na radionicama izrade konavoske verižice sudjelovale su učenice  1. i 3. razreda Klasične gimnazije Dubrovnik, a učenice 6. razreda Osnovne škole Slano su pomoću oraha, kaširanih špageta i vune izrađivale mljetske kolarine. Radionice su organizirali i pripremili restaurator Robert Kralj i voditeljica Pedagoškog odjela Dubrovačkih muzeja Aleksandra Piteša Orešković.

U tvrđavi Revelin, prošli tjedan je održano predavanje ''Povezanost čovjeka i okoliša kroz vrijeme – primjer Viline špilje'', predavača kustosa Domagoja Perkića,  kojem je nazočilo 25 učenika  6., 7., i 8 razreda iz Osnovne škole Orašac.

Učenici su tako mogli doznati kako je Vilina špilja samo dio špiljskog sustava Vilina špilja – Ombla, izvor koji je do sada istražen u duljini od 3063 metra i dubini od 192 metra, te  je prema svojim dimenzijama potencijalno najduža špilja na području Dalmacije te dvanaesta špilja po dužini u Hrvatskoj. Pored svog arheolog značaja, poznata je i kao stanište brojnih endemskih i drugih životinjskih i biospeleoloških vrsta, a kako kroz povijest, tako i danas je najvažnija kao nezamjenjivi resurs pitke vode. Upravo je bogatstvo vode uzrokovalo stvaranje zasebnih eko sistema koji su rezultirali da je cijelo područje Omble proglašeno kao zaštićeni kulturni krajolik.

Etnografski muzej Dubrovačkih muzeja organizirao je, već drugu godinu zaredom, zanimljivu terensku radionicu ''Mala škola etnologije – Baština in situ'' koja se održala u Primorju, u subotu 14. svibnja.

Ove godine sudionici edukativnog izleta bila su djeca  FA Linđo, sekcija Linđovo blago s ravnateljicom Anuškom Matušić  i voditeljem Jadrana te edukatori na terenu Ružica Tepšić i Mato Katičić. Autori i voditelji programa su kustosi Dubrovačkih muzeja Lana Milošević Đerek i Ivica Kipre.  Edukativna radionica imala je za cilj polaznicima prikazati  sve elemente tradicijske kulture – gospodarstvo, arhitekturu, tradicijske obrte koji su očuvani u mjestima dubrovačke okolice, ponegdje kao dio svakodnevice, a drugdje kao dio turističke prezentacije i ponude.

Program Male škole etnologije tako je uključivao obilazak Trstenog, Majkova i Smokovljana. U Trstenome  djeca su imala priliku posjetiti arboretum i ladanjsko-gospodarski kompleks s posebnim osvrtom na mlinicu, u Majkovima je održana edukativna radionica s predavanjem na temu pčelarstva, a posjećeno je i stanište endemske vrste kornjače. Uz priču kroz kulturni krajolik stigli su i do Smokovljana gdje su posjetili seosko gospodarstvo Katičić.  U očuvanom ambijentu ruralne cjeline djeca  su uživala družeći se s domaćim životinjama, ali su isto tako imali priliku čuti priču o životu u tipičnom primorskom domaćinstvu. Za tu priliku je bila organizirana i prava seoska marenda gdje su dječica su uz pratnju ljerice i zaplesala. 

Dio programa Dubrovačkih muzeja koji je trebao biti održan u Kulturno-povijesnom muzeju odgođen je za lipanj zbog produžetka radova na sanaciji atrija Kneževa dvora.

Suvremeni život opterećen „bezkompromisnim razvojem“ sve više nameće svoje imperative pa nastoji zaobići različite stvari koje doprinose očuvanju kulturnoga krajolika. To je i razlog da je ICOM (Međunarodni savjet za muzeje) iz potrebe za općom senzibilizacijom javnosti, obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u 2016. posvetio upravo temi naslovljenoj „Muzeji i kulturni krajolici“. Konvenciju o europskim krajobrazima koju je potpisala i Hrvatska, a koju je 2002. Hrvatski sabor usvojio, definira kulturni krajolik kao vrstu nepokretnog dobra pri čemu pejzaž promatra kao područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika.

Popularni Članci