JUBILEJ 280. obljetnica rođenja Luke Sorkočevića

Uvodnu riječ na konferenciji imala je ravnateljica Pavica Vilać koja se dotakla teme izložbe te predstavila značaj izložbe kako za Dubrovnik tako i za Hrvatsku. Ravnateljica Vilać na samom je početku napomenula kako Dubrovački muzeji ovom izložbom nastavljaju s projektima brendiranja Dubrovnika temeljem njegove kulturno-povijesne baštine povezujući ga s njegovim povijesnim velikanima i povijesnim događajima. Izložbeni projekti su započeli 2011. godine s izložbom posvećenom Ruđeru Boškoviću, a povodom 300. obljetnice njegova rođenja, 2012. godina je u Dubrovačkim muzejima bila obilježena izložbom koja je slavila dubrovačkog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha dok je lanjska izložba bila posvećena još jednom od najvećih Dubrovčana Stjepanu Gradiću povodom 400. obljetnicu njegova rođenja.
- Cilj ovogodišnje izložbe koja je organizirana je u povodu 280. obljetnice rođenja Luke Sorkočevića, prvoga hrvatskog simfoničara je podići razinu svijesti o važnosti i značenju Luke i Antuna Sorkočeviću za Dubrovnik i Hrvatsku - staknula je ravnateljica Vilać.

Izložba je koncipirana u više tematskih segmenata koji se bave životom i diplomatskim i glazbeničkim djelovanjem Luke i Antuna Sorkočevića, njihovom glazbenom ostavštinom osvrćući se kroz posebna poglavlja na njihov simfonijski opus, komorne i vokalne skladbe.

Također, izložba posjetiteljima i svim zainteresiranim za tematiku daje sažeti pregled političkih, gospodarskih kulturnih prilika u Dubrovniku u drugoj polovici 18. stoljeća te upoznaje i educira domaće i strane posjetitelje s glazbenom kulturom Dubrovačke Republike, rodom Sorkočevića te njihovim doprinosom kulturnoj baštini Dubrovnika, mjestom i ulogom Luke Sorkočevića u hrvatskoj i europskoj glazbi 18. stoljeća, suradnjom s Julijem Bajamontijem te Lukinim vezama s Haydnom, Gluckom i Metastasijem. Predstavlja i suvremena notna izdanja i diskografiju njihovih djela.

Na izložbi je prezentirano oko 140 predmeta raznovrsne građe, koja se prvenstveno odnosi na notne građu odnosno notne artefakte, a zatim i na arhivski dokumenti i knjižna građa, te na predmete likovne i primijenjene umjetnosti ali i na suvremena notna izdanja i nosače zvuka. Izložba je obogaćena i multimedijalnom prezentacijom. Predmeti su najvećim dijelom posuđeni iz drugih institucija u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu.

Temeljni posuditelj je samostan Male braće u Dubrovniku u kojemu se čuva gotovo čitava Lukina i Antunova glazbena ostavština. Ostali posuditelji su Arheološki muzej u Splita, Državni arhiv u Dubrovniku, Znanstvena knjižnica Dubrovnik, Nadbiskupski arhiv, Split, Dubrovačka biskupija, Gradska župa Velike Gospe u Dubrovniku, Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Dubrovnik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Metropolitanska knjižnica u Zagrebu, Muzički informativni centar u Zagrebu, Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu, Denis Ajduković i obitelj Rendić iz Zagreba
Tematske cjeline u reprezentativnom katalogu, obradilo je 10 autora. Uz stručnjake iz Muzeja dr.sc. Vedranu Gjukić-Bender i mr.sc.Tonka Marunčića to su vanjski suradnici, mahom istaknuti znanstvenici - muzikolozi i povjesničari: prof dr.sc. Vjera Katalinić, akademik Stanislav Tuksar, akademkinja Koraljka Kos, akademik Zoran Juranić, akademik Nenad Vekarić, dr. sc. Vinicije Lupis, dr.sc. Ivana Tomić Ferić i Vilena Vrbanić.

Ravnateljica Vilać se na kraju posebno zahvalila dr.sc. Vjeri Katalinić na izvanrednoj suradnji i pomoći kao i svim autorima, posuditeljima, Gradu Dubrovniku, Ministarstvu kulture, sponzorima, medijskim pokroviteljima kao i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovoga projekta.

Prof.dr.sc. Vjera Katalinić koja je zaslužna za glazbenički dio spomenula je važnost Luke i Antuna Sorkočevića u glazbenom smislu kako za Dubrovnik i Hrvatsku tako i za Europsku povijest u kojoj su nesumnjivo ostavili trag. Napomenula je kako je koncert Zagrebačkih solista u organizaciji Dubrovačkih muzeja a u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara također bio dobra uvertira u izložbeni projekt koji će se održati u Kneževu dvoru od 29. srpnja do 18. studenog ove godine.

Izložba ostaje otvorena do 18. listopada i može se posjetiti svaki dan u radnom vremenu muzeja, od 9 do 18 sati.

Izložba se održava pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika.