VAL ISELJAVANJA Hrvatska po materijalnom bogatstvu kućanstava pri samom dnu EU
Objavljeni raspon kretanja blagostanja kućanstava po zemljama unutar Europske unije pokazuje se kao širok i u prošloj se godini kretao od 132 posto (Luksemburg) do samo 54 posto (Bugarska) europskog prosjeka. Hrvatska se smjestila na 62 posto prosjeka, ispred Bugarske i iza Rumunjske, na istoj razini kao i Mađarska.
Skroman napredak u odnosu na 2015. godinu (59 posto) i 2016. godinu (61 posto).
Materijalno blagostanje kućanstava o kojem ovdje govorimo Eurostat mjeri preko pokazatelja koji se zove stvarna individualna potrošnja (Actual Individual Consumption, AIC) i sastoji se od roba i usluga koje su pojedinci zaista konzumirali u nekoj zemlji, neovisno o tome je li ih kupilo i platilo samo kućanstvo, vlada ili neka neprofitna udruga.
Statističari preferiraju tu mjeru za međunarodne komparacije potrošnje jer na nju ne utječe to što je organizacija određenih važnih usluga, poput zdravstva ili obrazovanja, različita u svakoj zemlji. AIC se iskazuje po glavi stanovnika prema standardu kupovne moći (Purchasing Power Standard, PPS), što je zapravo “umjetna valuta” koja eliminira razlike među valutama. Za jedinicu PPS-a može se kupiti ista količina roba i usluga u svim zemljama, što omogućava usporedbu ekonomskih indikatora.
Po tako mjerenoj individualnoj potrošnji je, dakle, 10 zemalja Europske unije iznad prosjeka, tu spadaju Luksemburg, Njemačka, Austrija, Danska, Velika Britanija, Belgija, Finska, Nizozemska, Švedska i Francuska, a Italija je pala ispod ruba, malo ispod prosjeka. Kako su se poredale najnaprednije tranzicijske, srednjoeuropske zemlje? Najbliže europskom prosjeku je Litva (88 posto), pa Češka (82 posto), slijedi Slovenija (77 posto), Poljska (76 posto), Slovačka (76 posto) te Estonija (73 posto). Hrvatska je u skupini s najnižim razinom potrošnje po stanovniku, više od 30 posto ispod europskog prosjeka.
Ono što posebno upada u oči jest da je Rumunjska, recimo, zabilježila značajan rast u odnosu na 2015. godinu: sada je na 68 posto prosjeka EU, a prije tri godine je bila na 58 posto. Značajan rast zabilježile su i Litva te Češka, a značajan pad zabilježen je u Luksemburgu, Austriji, Nizozemskoj i Švedskoj. Treba izdvojiti još jedan podatak: Irska, zemlja koja je u 2017. godini imala vrlo visok BDP po glavi - odmah iza Luksemburga, čak 81 posto iznad europskog prosjeka, a po stvarnoj individualnoj potrošnji stoji daleko lošije; ispod je europskog prosjeka.
Francuska, koju već tjednima potresaju veliki prosvjedi izazvani revoltom zbog pada životnog standarda, drži se na 108 posto europskog prosjeka po stvarnoj individualnoj potrošnji, dok je 2014. godine u Francuskoj ta potrošnja bila na 111 posto. Istodobno, francuski BDP po glavi je na 104 posto europskog prosjeka.
Eurostat je objavio i podatke o raspoloživom prihodu europskih kućanstava po stanovniku u PPS-u u 2017. godini, te je po tome Francuska blizu vrha Unije sa 25 tisuća eura, iznad nje su samo Luksemburg, Njemačka i Austrija. Portal Euronews je na osnovi tih podataka objavio tekst u kojem istraživač na Europskom institutu LSE-a Iain Begg zaključuje kako je prosječnom Francuzu daleko bolje nego većini u Europi (Eurostat u toj tablici nije donio podatke za Hrvatsku, iz nekog razloga su zadnji objavljeni podaci za 2012.). Među komentarima bilo je i onih koji su zaključili da “ako bi itko trebao prosvjedovati, to su oni u istočnim i južnim europskim zemljama”, gdje je raspoloživi prihod kućanstava daleko, daleko niži. Pritom je isti čitatelj francuski revolt opisao kao rezultat snobovskog pozivanja na stečena prava.
Izvor: NovacJutarnji.hr
