Razvijene zemlje nadoknadile su svojim građanima 70 posto gubitaka u dohotku koji su nastali zbog zatvaranja ekonomije i ograničenja u kretanju i poslovanju, pokazala je jedna analiza Međunarodnog monetarnog fonda.
No, što je država slabija, i pomoć je niža pa su, prema istom istraživanju, zemlje u razvoju svojim građanima uspjele nadoknaditi tek 20 posto izgubljenog dohotka, a najsiromašnije samo 10 posto. Hrvatska se vjerojatno nalazi negdje u sredini ili bliže donjoj nego gornjoj skupini, no kao i u većem dijelu europskih zemalja, glavni oblik izravne financijske pomoći kod nas su potpore za isplatu plaća.
One su u Hrvatskoj ograničene na iznos od 4.000 kuna, a uz njih znatniji financijski ustupak bio je i otpis javnih davanja tvrtkama kojima je zabranjen rad ili su imale osjetan pad prihoda.
Financijski su poticaji i garancije koje su davale razvijene zemlje golemi i u pojedinim zemljama dosežu i do 40 posto godišnjeg BDP-a. Veći dio išao je preko garancija i povoljnih kreditnih linija, a manji je dio izravna financijska pomoć koja je, primjerice, u Njemačkoj bila oko deset posto godišnjeg budžeta te bogate države. Njihove kreditne linije i garancijske sheme preskočile su trećinu godišnjeg dohotka.
Izravna financijska pomoć hrvatske države bila je lani oko pet posto hrvatskog BDP-a, dok je neizravna, mjerena kreditnim linijama i ostalim oblicima bila znatno veća. Usprkos obilnoj financijskoj pomoći, zapadnom se Europom iz dana u dan šire prosvjedi protiv ograničenja koja se najvećim dijelom tiču uslužnog sektora. Talijani su jedva dočekali otvaranje kafića, kod vlada drugih zemalja strah od novog soja viruoš uvijek je veći od straha da će im ljudi izaći na ulicu.
Hrvatski ugostitelji i općenito turistička branša mjesečno ostvaruju tek 30 posto ranijih prihoda, odnosno na mjesec gube oko 650 milijuna kuna u odnosu na lanjski promet, s tim što im država za plaće zaposlenih sad mjesečno nadoknadi oko 130 milijuna kuna. Ukupno, otkad je počela pandemija, kafići, restorani, hoteli i prateći sektor u RH dobili su za plaće zaposlenih radnika 1,772 milijarde kuna. Povrh toga dio novca dobit će nazad i za režijske troškove, procjena je oko 150 milijuna za tri mjeseca, no preciznih podataka još nema, piše Večernji list.
Zasad je ugostiteljstvo najpogođenija djelatnost, no minuse zbrajaju i vlasnici teretana, sportski klubovi, glazbenici, kulturne ustanove. Zemlje koje imaju znatniji udio turističkih i inih usluga u svojoj ekonomiji platile su veću cijenu padom BDP-a kao što su Austrija, Španjolska, Francuska, dok ekonomije s jakim industrijama prolaze lakše.
Njemačka se, primjerice, zadnji prošlogodišnji kvartal izvukla s blagim rastom od 0,1 posto u odnosu na treći kvartal. Ugostiteljski objekti u Njemačkoj zatvoreni su još od početka studenog, a negdje i krajem listopada i neće biti otvoreni sigurno do sredine veljače.
Gastronomima je na početku, prema pisanju Deutsche Wellea, obećana velikodušna pomoć: 75 posto od utrška ostvarenog u istom razdoblju lani. Mediji su izvještavali da tako neki ugostitelji zarade više nego što bi zaradili da su im lokali otvoreni.
“No, prvo je pomoć kasnila zbog greške u softveru, zatim je zbog komplicirane podjele sredstava između saveznih i pokrajinskih financijskih institucija, novac kasnio tjednima. Nakon toga je prvotno pravilo promijenjeno i gornja granica pomoći ograničena je na 10.000 eura. To je posebice za veće ugostiteljske objekte ili lance potpuno nedostatno. Osim toga je tu i pravilo po kojem ugostiteljski lanci mogu zatražiti pomoć jednokratno ali ne za svaku podružnicu pojedinačno”, navodi Deutsche Welle.
Ističu da se u sve umiješala i Europska komisija koja strogo kontrolira sve državne pomoći gospodarstvu i koja je imala primjedbe na mehanizam pomoći njemačkim ugostiteljima. Ministarstvo gospodarstva je moralo promijeniti neka pravila raspodjele pomoći što je prouzročilo dodatne zastoje u isplati i još veće glavobolje ugostiteljima. Prema informacijama inicijative „Gastgeberkreis”, tri četvrtine ugostitelja nalazi se u egzistencijalno kritičnoj situaciji.
„Očito vlada više pazi na to da se velikim koncernima ne pokvare poslovi, ali zato ne vidi u kojoj se situaciji nalaze gastronomi. Osjećamo se ostavljenima na cjedilu”, kazao je Mirko Silz, direktor lanca talijanske kuhinje L´Osteria u Njemačkoj.
Kakvo je sada stanje u Njemačkoj, Večernji je provjerio s dvojicom hrvatskih državljana, a jedan od njih je vlasnik restorana kod Frankfurta. Niti jedan od njih nije čuo da država više neće ugostiteljima isplaćivati 75 posto prihoda mjesečno kakve su imali u istom razdoblju prije pandemije, a navode da o tome na svojim stranicima ništa ne navodi ni Udruga gastronoma, hotelijera i ugostitelja. Ugostitelji su dobili zadnju potporu države od 75 posto prihoda za studeni, te trećinu za prosinac.
Kad je riječ o isplatama plaća radnicima ugostitelji su im dužni isplatiti oko dvije trećine plaće, a država na sebe preuzima isplatu trećine plaće. Tekuće troškove ugostitelji, koji imaju pravo izdavati hranu gostima za van sami snose.
– Moj restoran je zatvoren krajem listopada i ja sam na gubitku od oko 30 do 40 % prihoda unatoč potpori države od 75 %, a zadnju sam dobio za studeni, te trećinu za prosinac. Imam veliki restoran i velike hale koje sada stoje neiskorištene pa je meni gubitak veći nego ugostiteljima s manjim objektima koji su sada možda i na dobitku. Ne znam hoće li nam država i za siječanj isplatiti 75 % utrška kakvog sam imao lani u istom razdoblju – kaže nam Hrvat koji ima restoran kod Frankfurta.
Porijeklom je s juga Dalmacije, ali nije želio da mu objavljuju puni identitet. No, sugovornici kažu da i u Njemačkoj ima ugostitelja koji nisu bili zadovoljni s potporom države od 75 posto utrška kakvog su imali u istom razdoblju lani jer čak i kod njih ima onih koji su ‘muljali’ s prijavom ostvarenog utrška prije pandemije, pa su sad na većem gubitku od onih koji su sve radili po propisima.
ITALIJA
Za 12,6 milijuna radnika vlada je u početku pandemije pokrivala 80% plaća osoblja do 800 eura do devet tjedana. Od 7. kolovoza, novi poticajni paket od 25 milijardi eura pokrivao je još 18 tjedana. Pet milijardi eura to toj će shemi pokriti prvih 18 tjedana 2021.
MALTA
Od svibnja 2020. vlada se obvezala potrošiti 22 posto BDP-a za ublažavanje posljedica pandemije. Među brojnim mjerma su i naknade za nezaposlene te COVID dodatak na plaću, koji pokriva mjesečne plaće do 904 dolara. Ta je shema produljena do ožujka 2021., s 120 milijuna eura osiguranih od EU.
ŠPANJOLSKA
Ukupno 3,7 milijuna radnika iskoristilo je naknadu dok nisu radili. Država je pojačala potporu građanima i stanovnicima bez prihoda odobrivši univerzalni osnovni dohodak vrijedan više milijardi eura za pomoć 850.000 obitelji s niskim prihodima. Program pruža zajamčenu mjesečnu uplatu do 1015 eura po kućanstvu. Ta se shema primjenjivala do 31. siječnja 2021.
POLJSKA
Program čekanja na posao pokriva 40% plaća do prosječne razine. Slobodni honorarci dobivaju do 520 američkih dolara mjesečno, 80% minimalca. U siječnju je pokrenut i program pomoći do 2000 zlota (543 USD ) za svakog radnika s punim radnim vremenom.
ISLAND
Vlada je plaće privremeno otpuštenih radnika i prihode slobodnjaka pokrila naknadom do najviše 75%. Država je također svakom djetetu isplatila 300 USD.
V. BRITANIJA
Vlada mjesečno isplaćuje 80% plaća do 2500 funti (3175 američkih dolara) radnicima koji ne rade zbog pandemije. Potpore do 7500 funti dobivaju slobodnjaci. Povećane su potpore za samozaposlene s 55% prosječnog dohotka na 80%, do 7500 funti (9,5 tisuća dolara).
FRANCUSKA
Vlada je izdvojila 26 milijardi eura za pokrivanje 84% neto plaće do 6927 eura mjesečno te 100% plaće radnika na minimalcu. Program će trajati do ljeta. Država je osnovala i fond solidarnosti vrijedan 7 milijardi eura za pomoć slobodnjacima i vlasnicima malih poduzeća.
NJEMAČKA
Vlada ima shemu Kurzarbeit ("rad s kratkim radnim vremenom") i plaća do 60% neto plaće radnika, ili 67% ako radnik ima barem jedno dijete, s ograničenjem od 6700 eura mjesečno. Više od 10 milijuna ljudi registriralo se za isplate. Program je predviđen do kraja 2021.
AUSTRIJA
Vlada je uvela je vlastiti Kurzarbeit, ali njezini se uvjeti razlikuju od njemačkih. Austrijski program jamči 80-90% mjesečnih plaća ispod 5730 eura, uz dodatne programe za šegrte. Program je produljen do ožujka 2021.
