Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u trećem prošlogodišnjem tromjesečju cijene stambenih nekretnina zabilježile su rast na tromjesečnoj i godišnjoj razini. Samo u razdoblju od tri mjeseca, nekretnine su poskupile za 1,7 posto.

Ako se podaci usporede s godinom ranije, kvadrat stana u prosjeku je bio skuplji čak 9 posto. Time je godišnja stopa rasta primjetno ubrzala, s obzirom da je u drugom tromjesečju poskupljenje iznosilo 6,5 posto.

Analitičari banaka očekuju nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, iako nešto sporijom dinamikom. Takve prognoze svoj temelj imaju u nastavku razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, pa dio hrvatskih građana – tradicionalno sklonima nekretninama – kupnju čini poželjnom investicijom, piše Poslovni.hr.

Povećanu potražnju i rastuće cijene podržava i dalje visoka razina likvidnosti, kao i tržišno usklađivanje cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj prema prosjeku Europske unije. U kontekstu sve skupljih stanova s jedne strane te vrlo niskih kamatnih stopa s druge, ne čudi da je stambeno kreditiranje trenutno jedini pokretač rasta bankovnih kredita građanima.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), do kraja listopada ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su 141,7 milijardi kuna što je 4,1 posto više u odnosu na listopad 2020. godine.

Stambeni krediti su s iznosom od 67,1 milijardi kuna bili za 11,3 posto viši nego u listopadu 2020. godine. Valja naglasiti kako je potražnja za stambenim kreditima posebno uočljiva u vrijeme ciklusa odobravanja subvencioniranih stambenih kredita, poznatijih kao APN krediti.

No, iz vodećih domaćih banaka za Poslovni.hr tvrde kako i bez toga bilježe stabilnu potražnju za stambenim kreditiranjem.

“Potražnja za stambenim kreditima Zagrebačke banke je kontinuirana neovisno o APN stambenim kreditima. Razlog tome je što se APN krediti, sukladno Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita, odobravaju klijentima do 45 godina za rješavanje stambenog pitanja, dok redovni stambeni krediti zadovoljavaju sve stambene potrebe potrošača, neovisno o dobnoj skupini”, pojašnjavaju iz Zabe.

U Erste banci kažu da se, ukupno gledano, tijekom 2021. interes klijenata za stambenim kreditima povećao se u odnosu na 2020. godinu. “Tako su novi plasmani stambenih kredita iznosili 1,5 milijarde kuna, što predstavlja rast od 6 posto u odnosu na 2020. godinu. Povećanje je prvenstveno rezultat rasta potražnje građana za novim kreditiranjem, nakon pada potražnje zabilježenog tijekom nekoliko mjeseci 2020., uslijed objektivnih okolnosti povezanih s epidemijom koronavirusa”, odgovorili su iz te banke.

Velik skok potražnje, od čak 50 posto, bilježi OTP banka. “Rast potražnje je rezultirao kontinuiranim rastom tržišnih udjela stambenih kredita u segmentu redovne ponude stambenih kredita kao i ponude subvencioniranih kredita”, kazala je direktorica komunikacija Silvija Bareša. Na pitanje koja su područja Hrvatske najaktivnija u potražnji za stambenim kreditima, velikih iznenađenja nema – to je kontinentalna Hrvatska, posebice Zagreb i Zagrebačka županija te jadranska obala.

U Hrvatskoj poštanskoj banci ističu kako je i redovnih i APN kredita iz godine u godinu najviše u Gradu Zagrebu kojeg slijede Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija. “Najviše se stanova kupuje u većim gradovima gdje je i najviše novogradnje”, kažu iz HPB-a. Prviredna banka Zagreb (PBZ) je najviše APN kredita plasirala na području Zagreba i Slavonije, kažu iz te banke.

Osim javnobilježničkih troškova koji se kreću između 2800 i 3500 kuna, mnogi se nerijetko iznenade kada čuju da moraju platiti i porez od 3 posto na vrijednost nekretnine, osim ako ju ne kupuju izravno od iinvestitora gdje je u cijenu već uključen i PDV. K tome, banke zahtijevaju i uplatu premije police osiguranja imovine, a neke traže i uplatu premije police osiguranja od nezgode dužnika.

K tome, dio banaka nudi povoljniju kamatnu stopu, ali uz dodatnu uplatu osiguranja otplate kredita. Od šest vodećih banaka na tržištu – Zagrebačke, PBZ-a, OTP-a, Erste, Raiffeisen i HPB-a – zatražili smo stoga informativni izračun koliko bi klijenta stajao redovni stambeni kredit od 100.000 eura na rok otplate od 20 godina.

Podaci koje su dobili bili su vrlo neujednačeni, pa njihova usporedba ne bi dala pravu sliku koliko se razlikuju pojedini krediti po ukupnim troškovima. Kako ne bi zbrajali “kruške i jabuke”, za ujednačeni su izračun upitali stručnjake iz Pro grupe za kreditno posredovanje. Prva i najvažnija stavka je visina kamatne stope koja se dijeli na fiksnu i promjenjivu.

Cijeli članak pročitajte ovdje.