Prvi zavoj prema problemu: Gradnja autoceste do Dubrovnika nije ni počela, a već se nazire kašnjenje
Mreža autocesta u Hrvatskoj trebala bi se u narednim godinama proširiti za novih 47 kilometara, i to dionicom od Metkovića do Dubrovnika. No, već sada je, prema pisanju Poslovnog dnevika, jasno kako će radovi na najzahtjevnijem dijelu, od Dola do Dubrovnika, kasniti, ponajprije zbog postupka javne nabave i ažuriranja dokumentacije.
Nakon dugotrajnog procesa oko pokretanja izgradnje sektora Metković – Dubrovnik, posebno dionice između Rudina i Osojnika, prošlog je tjedna objavljeno kako se dokumentacija za prve dvije poddionice – Rudine – Slano i Slano – PUO Mravinjac – mijenja. Prema pisanju Poslovnog dnevnika, to bi moglo značiti kašnjenje u realizaciji projekta.
Hrvatske autoceste (HAC) službeno su objavile da se krajnji rok za dostavu ponuda za obje trase pomiče na 17. srpnja. U ažuriranoj dokumentaciji navodi se da su odgovori na sporna pitanja sada uključeni, kao i dodatni tehnički detalji. Za prvu poddionicu priloženi su arhitektonski projekti RCNUP Slano i VP Slano, dok je za drugu dopunjen troškovnik te pojašnjene specifikacije za izvedbu radova.
Pezo i Franković razgovarali o autocesti s Plenkovićem
Tijekom nedavnog posjeta Dubrovniku, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom i gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem. Razgovarali su o infrastrukturnim projektima važnim za regiju, s naglaskom na ključne cestovne poveznice.
Posebno su istaknute prometnice između Brijeste i Orebića, brza cesta između Dubrovnika i aerodroma, te dovršetak autoceste do samog juga Hrvatske, dionice koja je već sada poznata kao najskuplja u zemlji. Radi se o gradnji tri poddionice između Rudina i Osojnika, od kojih samo jedna premašuje vrijednost od 200 milijuna eura.
Projekt nije ni krenuo, a već - kašenjenja
Projekt je već na samom početku suočen s ozbiljnim kašnjenjima. Tijekom ove godine žalbeni postupci pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) usporili su procedure za prve dvije poddionice. Unatoč tome, pokretanje nabave za treću fazu nije bilo zaustavljeno. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 1. travnja donijelo je odluku da za tu dionicu nije potrebno provesti ocjenu utjecaja na okoliš.
Zbog iznimno zahtjevnog terena, sama prva dionica procijenjena je na 201 milijun eura. Prema aktualnim procjenama, kompletna dionica mogla bi premašiti milijardu eura, a ukupna cijena izgradnje mogla bi doseći čak 1,2 milijarde eura. Gotovo dvije trećine trase, njih 19 od ukupno 28 kilometara, činit će tuneli i vijadukti.
Uz ovu dionicu, planirana je i izgradnja dodatnih 19 kilometara autoceste od Metkovića do Pelješkog mosta, kao i 15 kilometara spojnih cesta. Ako se predviđanja ostvare, kilometar autoceste stajat će prosječno 25,5 milijuna eura, značajno više od dosad najskuplje hrvatske ceste D403 u Rijeci, čija je izgradnja koštala oko 20 milijuna eura po kilometru.
Složenost terena kao glavni izazov
Stručnjaci ističu kako je, uz financijsku težinu projekta, ključna briga sigurnost prometa. Poseban izazov predstavlja izuzetno složen teren na kojem će se trasa autoceste graditi. U projektnim dokumentima, dionice koje bi napokon trebale trajno povezati jug Hrvatske s ostatkom zemlje dosljedno se opisuju kao "konfiguracijski iznimno zahtjevne".
Početak radova, dakle, i dalje ovisi o završetku javnih natječaja i ishođenju svih potrebnih dozvola. Prema ranijim, optimističnim procjenama, gradnja je trebala krenuti još ove godine, a završiti do 2029. godine. No, s obzirom na to da su Hrvatske autoceste već naišle na prepreke u početnoj fazi, sve upućuje na to da će doći do znatnih odgoda.
Najrealniji rok za početak radova sada je pomaknut na prvo tromjesečje iduće godine.
