Naime, dok su cijene stambenih nekretnina u EU u drugom tromjesečju bile 4,3 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju, u Hrvatskoj je taj rast iznosio 4,5 posto. S druge strane, u usporedbi s prvim tromjesečjem, cijene nekretnina u Hrvatskoj u drugom su tromjesečju bile neznatno manje, za 0,2 posto, dok je na razini EU zabilježen njihov rast od 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata. Pad vrijednosti nekretnina na kvartalnoj razini u Hrvatskoj ujedno je i jedini pad cijena nekretnina u usporedbi s prvim tromjesečjem među članicama EU, piše Jutarnji.hr.

"Stanje na tržištu nekretnina u Hrvatskoj prilično je različito: ako na obali i u Zagrebu rastu cijene nekretnina, to ne znači da je isti trend prisutan i u Slavoniji i nekim drugim krajevima, gdje obično padaju, pa je prosjek takav kakvog prikazuje službena statistika," objašnjava direktor agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Boro Vujović za Jutarnji.hr.

Dodaje kako je primjetan rast potražnje za stanovima i apartmanima, posebno na obali, ali i u Zagrebu, dok kod kuća takav rast potražnje baš i nije vidljiv. Oko petine kupaca nekretnina u Hrvatskoj lani su, dodaje Vujović, bili stranci, posebno Slovenci, Austrijanci i Nijemci.

Vujović ne očekuje da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj u narednom razdoblju mogle značajnije rasti. U prilog tome govori, ispričao je Vujović, masovno iseljavanje, koje smanjuje i broj potencijalnih kupaca, ali i izmjene Ovršnog zakona, koje su smanjile kreditnu sposobnost stanovništva i otežale dobivanje stambenih kredita.

Veće stope rasta cijena nekretnina na godišnjoj razini od Hrvatske u EU je u drugom tromjesečju imalo čak 17 članica. Rekordan rast cijena nekretnina u EU zabilježila je Slovenija, 13,4 posto na godišnjoj i 4,2 posto na kvartalnoj razini. No, visoke stope rasta cijena stambenih kvadrata imale su i Irska, 12,6 posto na godišnjoj i 2,4 posto na kvartalnoj razini, zatim, Portugal, 11,2 posto na godišnjoj i 2,3 posto na kvartalnoj razini, te Mađarska, 10,4 posto na godišnjoj i 1,4 posto na kvartalnoj razini. S druge strane, najveći pad cijena nekretnina na godišnjoj razini u drugom su kvartalu euro-statističari zabilježili u Švedskoj, 1,7 posto, i Italiji, 0,2 posto.