Prema službenom izvještaju Povjerenstva 911, 19 osoba koje su pripadale Al-Qaidi, otele su četiri američka zrakoplova. Dva su udarila u WTC u New Yorku, nakon čega su se oba srušila, treći zrakoplov je udario u Pentagon, a četvrti je srušen u ruralnom dijelu u Pennsylvaniji, nakon što su putnici pružili otpor teroristima u avionu. 

Na teroristički napad, inače najubojitiji napad koji se dogodio na SAD ikada i koji spada među najznačajnije događaje 21. stoljeća, osvrnula se politologinja i profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku doc.dr.sc. Marijana Musladin.

RAZBUKTAO SE AMERIČKI PATRIOTIZAM, UVEDENI ZAKONI KOJI KRŠE SLOBODE I PRAVA

Govoreći o posljedicama, Musladin podsjeća kako su se posljedice napada osjetile najprije u samom SAD-u jer su napadi 11. rujna 2001. bili prvi napadi na američkom tlu od Pearl Harboura. Kako kaže, pokazalo se kako američki teritorij nije nedodirljiv, a sigurnost američkih građana iz temelja je poljuljana.

"Javnost SAD-a je snažno reagirala na napade, a jedna od reakcija bila je povećavanje patriotizma. Cilj terorizma je uvijek postizanje nekog političkog cilja nasilnim putem i djela terorizma obično su javna kako bi se stvorila atmosfera straha i kolektivnog šoka. Zato je cijeli svijet svjedočio live prijenosu udara aviona u drugi toranj WTC-A. Tu situaciju su kolegice Petra Kovačević i  Tena Perišin nazvale Televizijskom javnom dramom gdje su američki mainstream mediji teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. pretvorili u “9/11” – seriju dramatičnih priča koje su nametnule određene okvire shvaćanja tog događaja te se trajno urezale u kolektivno pamćenje. Događaji od 11. rujna homogenizirali su američku naciju i razbuktali domoljubne osjećaje," kaže Musladin. 

doc.dr.sc. Marijana Musladin

Takva situacija, u kojoj je naglasak na emocijama i strahu, ubrzo je dovela do preustroja na unutarnjem planu SAD-a. Musladin podsjeća kako su narušeni temeljni principi liberalnog političkog sustava u trenutku kada je  Američki Kongres usvojio zakon, tzv. PATRIOT ACT  koji je suspendirao niz sloboda i prava zajamčenih Ustavom.

Podsjetimo, radi se o zakonu koji je uveden u cilju povećanja sigurnosti i sprječavanja terorističkih napada, ali je izazvao i brojne kontroverze, posebno zbog mogućnosti neograničenog pritvora bez suđenja za imigrante te dopuštenja policijskim tijelima za pretraživanje imovine bez znanja, pristanka i potrebnog naloga. Savezni sudovi u više navrata su donijeli odluku kako su brojne odredbe predmetnog zakona neustavne. 

NAKON 11. RUJNA, TERORIZAM SE SHVAĆA KAO TEMELJNA PRIJETNJA EUROPSKOM IDENTITETU 

Bili bi to unutarnji učinci koji su se odrazili na SAD. Međutim, napad je ostavio trag i na globalnoj razini. Kako napominje Musladin, vanjska politika se militarizirala, prije svega u vidu uporabe bespilotnih letjelica u borbama, a preventivni napadi američke vojske postali su gotovo sami po sebi razumljivi. Osim toga, mnoge države su uvele stroge antiterorističke zakone, došlo je određenih rezova u području ljudskih prava i međunarodnog prava.

"Kada govorimo o Europi, odnosno Europskoj uniji, od terorističkih napada na SAD i kasnije na europski kontinent ( London, Madrid, Pariz) u dokumentaciji Europske unije, terorizam se prvi nabraja od svih ostalih prijetnji. U raspravama o terorizmu, razlikuju se shvaćanja prije i poslije terorističkih napada 2001. Terorizam je dobio posebnu dimenziju i može se ustvrditi kako su događaji od 11. rujna 2001. svojevrsna prekretnica u daljnjem razvoju međunarodnih odnosa. Prije 11. rujna 2001. godine, terorizam je bio shvaćen kao nešto što je potrebno suzbijati u promociji mira i stabilnosti. Dakle, nije bio viđen kao temeljna prijetnja europskom identitetu. Rasprave o terorizmu nakon 11. rujna upućuju na terorizam kao na nešto posebno dramatično, što bi moglo posve izmijeniti shvaćanje europskog identiteta," izjavila je Musladin. 

IZAZOVI KOJI SLIJEDE ZA SAD SU ITEKAKO VELIKI 

Od terorističkog je napada prošlo 20 godina, a kako tvrdi Musladin, trenutno najveće sigurnosne prijetnje SAD-a teško je i definirati. 

"To su potvrdili i čelnici najviših američkih obavještajnih agencija kada su u Kongresu poručili da su, uz  krizu pandemije Covid-19 i klimatskih promjena, najveće prijetnje američkoj nacionalnoj sigurnosti prerasle u složene i međusobno povezane izazove na koje obavještajna zajednica može samo upozoriti. U idućim godinama SAD će se sigurno suočavati s brojnim izazovima sigurnosti i na unutarnjem i na međunarodnom planu. Od  pandemije Covid 19, terorizma, islamskog fundamentalizma, planiranja  duga, odnosa s Kinom i Rusijom, odnosa sa saveznicima u vidu budućnosti NATO saveza itd. Izazovi su jako veliki i SAD će se trebati pripremiti za veće i dugotrajnije napore u njihovom rješavanju," smatra Musladin. 

NAKON NAPADA NA SAD, STRAH OD TERIRIZMA SE GLOBALIZIRAO 

Jedna od temeljnih ciljeva terorizma svakako je iazzvati strah, paniku i osjećaj šoka kod što šireg broja ljudi. Čini se kako su izvršitelji napada na SAD u tome itekako uspjeli. 

"Terorizam je svakako globalna pojava i on je sveprisutan, nema dijela svijeta koje nije posredno ili neposredno ugrožen od te opasnosti. U suvremenim međunarodnim uvjetima globalni terorizam je visoko na listi prioriteta nacionalne sigurnosti. Geopolitika terorizma globalna je i ako se netko ne bavi terorizmom, terorizam se sigurno bavi njime. Globalni terorizam je fenomen koji je u različitim oblicima kontinuirano prisutan u međunarodnim odnosima, međutim nakon terorističkih napada na SAD postao je najveći izazov globalnoj sigurnosti i u činjenici da se globalizirao strah od terorizma. U tom smislu dobio je visoko mjesto i u teorijskom proučavanju znanosti o međunarodnim odnosima i u praktičnoj realizaciji pokušaja njegova sprječavanja na globalnoj razini," tvrdi Musadin. 

POBJEDA TALIBANA U AFGANISTANU MOGLA BI BITI POTICAJ ISLAMSKIM TERORISTIMA U SVIJETU

Odgovornost za napade koji su se dogodili prije točno 20 godina preuzela je Al-Qaida koja se dovodi i u kontekst nemira u Afganistanu. Naime, i Al-Qaida i talibani su povezani borbenim iskustvima u Afganistanu, a u određenim segmentima ih je zapravo i teško odvojiti. Vrijedi podsjetiti kako je rat u Afganistanu počeo u listopadu 2001. godine, a pokrenule su ga SAD i Velika Britanija kao odgovor na napade 11. rujna. Cilj je bio uništiti Al-Qaidu i talibanski režim koji joj je pružao utočište. 

"Vojna sila glavni je instrument američkog globalnog utjecaja i intervencionizma. To je posebno izraženo nakon 11.rujna 2001. u vidu tzv. preventivnog ratovanja. Doktrina preventivnog ratovanja praktično je primijenjena upravo u Afganistanu, u listopadu 2001. protiv talibanskog režima. Talibanski režim tada je pao brzo kao što je dvadeset godina poslije ponovno uspostavljen. Pobjeda talibana u Afganistanu velik je poraz Zapada, posebice SAD-a jer su godinama ulagali velika financijska sredstva i energiju, i dali  brojne ljudske živote. Nažalost, ulaganje u Afganistan bilo je selektivno, uživao ga je manji postotak urbanog stanovništva što je politički sustav u Afganistanu učinilo visoko koruptivnim i nepopularnim, dok je većina ruralne populacije Afganistana ostala živjeti konzervativno kao i prije. Osim toga, širenju islamističke propagande i jačanju islamskog fundamentalizma pridonijele su i brojne nezakonite metode tzv. 'rata protiv terorizma' koji je prije dva desetljeća proglasio tadašnji predsjednik SAD-a George W. Bush," tvrdi dubrovačka politologinja. 

Iako sada nije riječ o džihadu, odnosno revoluciji, Musladin napominje kako postoji opravdana sumnja kako bi pobjeda talibana u Afganistanu mogla dati poticaj islamskim ekstremistima diljem svijeta, a brojni stručnjaci upozoravaju na to da bi Afganistan ponovno mogao postati poligon za proizvodnju terorista.