Na pitanje što će biti s promjenama u sustavu poreza na dohodak i kad će doći do povećanja plaća, sve se češće kao odgovor spominju poprilično tijesni rokovi zbog kojih smanjenje poreznog opterećenja na plaće možda neće početi od 2017. – Vidjet ćemo. Rokovi su zaista kratki – rekao je jučer ministar financija Zdravko Marić.
Njegovo je Ministarstvo počelo s pripremama za izradu proračuna za iduću godinu, no još je zatvoren kad su u pitanju porezne promjene.
Završavamo i brusimo detalje. Sve ovisi o formiranju Vlade – kazao je Marić. Stručnjaci koji su pripremili analizu poreznog sustava govore, međutim, da Marić nema glavobolju samo zbog vremenskog tjesnaca, glavni je problem novac. No njihovo je mišljenje da ne treba ići na kozmetičke promjene, nego bi trebalo pripremiti posve novi zakon o porezu na dohodak jer je sadašnji opterećen nizom izuzetaka i nelogičnosti. Povećanje neoporeziva dijela dohotka na 3750 kuna, s rastegnutom poreznom osnovicom prema 20.000 kuna za najveću stopu poreza na dohodak i spuštanje te stope na 36 posto, stajalo bi državu tri do četiri milijarde kuna! Državni proračun nema toliko prostora za porezno rasterećenje bude li se Marić držao plana o spuštanju deficita na dva posto. Povrh toga, pred Vladom su i razgovori sa sindikatima javnog sektora o njihovoj povišici.
U ovotjednom izvještaju o dosadašnjem radu, Vlada na odlasku nijednom riječju nije spomenula pripreme vezane uz oporezivanja plaća, ali je zato detaljno objasnila kako teku pripreme za uvođenje poreza na nekretnine. Željko Lovrinčević, jedan od ekonomista koji je član Marićeve radne skupine, kaže da rasterećenje plaća treba ići paralelno s uvođenjem poreza na imovinu. Ako bi ono išlo prije, trebale bi ga pratiti i promjene u sustavu olakšica jer proračun nije u poziciji da ostane bez tri-četiri milijarde kuna. Povećanjem neoporezivog dohotka na 3750 kuna prosječne bi plaće porasle 300-tinjak kuna. Velika su očekivanja i u stručnim krugovima zbog nisko postavljene granice na koju se primjenjuje najveća stopa poreza na dohodak od 40 posto,piše Večernji list.
Cijeli članak ovdje.
