Naime, bivši šef Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) Scott Gottlieb na svojem je Twitteru objavio grubu procjenu da bi se godišnje 40 posto ljudi - dakle, njih više od tri milijarde - trebalo cijepiti da bi se dosegao imunitet krda protiv Covida-19, piše Jutarnji. Otvara to i pitanje ima li svjetska farmaceutska industrija kapacitet za brzu proizvodnju i distribuciju više od tri milijarde doza cjepiva godišnje. Samo bi Hrvatska trebala oko 1,5 milijuna doza.

“Budući da bi oko 20 posto ljudi moglo biti zaraženo do trenutka pojave cjepiva, to bi značilo da bi bilo potrebno cijepiti još barem oko 40 posto građana da bi rezultat bio imunitet krda”, tvrdi Gottlieb. Naime, stručnjaci Škole za javno zdravstvo na Sveučilištu Johns Hopkins drže da je optimalni imunitet stanovništva koji sprječava širenje virusa oko 70 posto populacije, odnosno da je to brojka koja štiti ukupno stanovništvo od epidemije. Dakako, cijepljenje bi u tome imalo veliku ulogu.

“Vjerujem da će Svjetska zdravstvena organizacija u početku raditi raspodjelu cjepiva kako bi ona bila što pravičnija. U tom slučaju će, kao što je to bilo i za svinjsku gripu, ići tzv. interventni uvoz kako bi se izbjegle administrativne barijere. U svakom slučaju, Hrvatska za postizanje kolektivnog imuniteta treba oko 1,5 milijuna doza cjepiva”, naglašava epidemiolog, prof. dr. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

No iz farmaceutske industrije uvjeravaju da čine sve ne bi li se u trenutku kad se dođe do sigurnog i učinkovitog cjepiva mogle proizvesti milijune doza. Primjerice, tvrtka Astra Zeneca nedavno je dobila sredstva Ministarstva zdravstva Velike Britanije za pomoć u razvoju cjepiva Oxfordskog sveučilišta. Tvrde da bi u početku proizvodnje mogli isporučiti najmanje 400 milijuna doza. I Moderna, tvrtka čije je cjepivo mRNA-1273 daleko odmaknulo u istraživanju na ljudima, potpisala je desetogodišnji ugovor sa švicarskom farmaceutskom tvrtkom Lonza, a cilj je milijarda doza godišnje.

Nedavno je i Sanofi u suradnji s GlaxoSmithKlineom najavio proizvodnju do 600 milijuna doza cjepiva, a namjera je proširiti kapacitete na milijardu godišnje. Svi veliki proizvođači cjepiva, uključujući Pfizer i partnere BioNTech, Johnson & Johnson, a odnedavno i Merck & Co., pridružili su se naporima u razvoju cjepiva protiv Covida-19 koji bi mogli dodatno proširiti ponudu kako bi se pokrila potražnja. Riječju, kapaciteti proizvodnje značajno se šire, ali zasad nedostaje glavna karika - učinkovito i neškodljivo cjepivo.

Kritični komentari

Na Gottliebovu tvrdnju stigli su i kritični komentari, među kojima su najčešći bili oni kojima se problematizira činjenica da neće biti dovoljno vremena da se provedu sva klinička ispitivanja koja bi jamčila da će cjepivo koje stigne “po skraćenom postupku” biti sigurno, odnosno neškodljivo.

No istodobno s ponekim pesimističnim razmišljanjem vlade zemalja diljem svijeta upravo se uzdaju u cjepivo jer je virus gospodarstvo bacio na koljena proteklih mjeseci, a oporavak će potrajati godinama.

Rade se i usporedbe s vremenom kad se prije desetak godina pokušavalo doći do cjepiva za tzv. pandemijsku ili svinjsku gripu (H1N1). Naime, samo osam posto ljudi bilo je tada voljno cijepiti se. Sličan ubrzani postupak dogodit će se i s cjepivom za koronavirus jer je FDA već izdala odobrenja za hitno rješavanje problema u dijagnostici i terapiji Covida-19 (testovi i cjepivo). U SAD-u kažu da će im, u slučaju da je dovoljna jedna doza cjepiva, biti potrebno barem 130 milijuna doza da bi se postigla procijepljenost od 40 posto. Na svjetskoj razini to bi značilo da je godišnje potrebno oko 3 milijarde doza cjepiva, pa se postavlja pitanje ima li farmaceutska industrija dovoljno kapaciteta.