Upitan je li normalno i očekivano da je inflacija u veljači na razini kakva je bila u vrijeme velike globalne financijske krize 2008. godine, Serdarušić je rekao da smo imali dugo razdoblje niskih kamatnih stopa i zaboravili na inflaciju.

“Može se usporediti sa sedamdesetima, kad je nastupio naftni šok. U tom trenutku inflacija je bila vrlo visoka, pa su u SAD-u pokušali stezanjem, restriktivnom monetarnom politikom, podizanjem kamatnih stopa i smanjenjem operacija na tržištu smanjivati bilancu. Došli su do toga da su nakon par godina uspjeli staviti inflaciju pod kontrolu s dvoznamenkastih brojki na prihvatljivih oko četiri posto. Cijena za to je bila recesija”, rekao je Serdarušić.

Što se tiče moguće nestašice određenih namirnica, financijski analitičar je rekao da kad nema psihološkog efekta, ljudi nemaju ni potrebu za pojačanom kupnjom.

“U tom smislu je važno da se ne potiče javno takvo ponašanje i onda se izazivaju umjetne nestašice i cijena ide gore. Ovo je u Hrvatskoj troškovna inflacija, znači utjecaj porasta cijena energenata, koja raste otprije dvije godine kako je cijena nafte bila i negativna. Ja očekujem smirivanje cijene, sad su se tržišta vratila, apsorbirala su šok koji je nastao početkom rata u Ukrajini i izolacijom iz međunarodnog i globalnog financijskog sustava Rusije. Tržišta su se vratila na razine prije rata”, rekao je Serdarušić.

Ističe da problem inflacije postoji globalno, ali da vlasti različitih država različito na nju reagiraju. “Vlasti u SAD-u puno bolje reagiraju, puno prije su priznali problem, nego što je to slučaj s Europskom središnjom bankom, koja je čak i negirala problem, gdje su njeni čelnici rekli da su si duboko pogledali u dušu i rekli da nema inflacije, a to je smiješno”, rekao je Serdarušić.

“Ne smatram da je Hrvatska u nekom problemu, da će nastati ogromna nestašica hrane, u tom smislu možemo biti sigurni. Drugo je pitanje energetske neovisnosti, koja je bitna i to je strateška stvar”, rekao je Serdarušić.