Na optuženičkoj klupi u ovom postupku sjede Mato Mišković kao tadašnji direktor HE Dubrovnik, Željko Starman i Nikola Rukavina kao čelni ljudi sestrinske tvrtke HEP Proizvodnje, te Ivica Nuić i Miljenko Vučić kao nadzornici radova na rekonstrukciji HE Plat. 

Osim njih, kroz postupak i svjedočenja mogla su se često čuti imena Pera Miletića, Iva Lise, Tea Sekonda i Miljenka Vučića, a odvjetnici optuženih i oštećenih do sada su, iako na suprotnim stranama, izjavljivali kako na optuženičkoj klupi nedostaju određene osobe. 

Odvjetnica dijela oštećenih Doris Košta danas je precizirala kako je protiv gore navedenih podnijela kaznene prijave, a sve je objasnila u izjavi za medije.

Pojasnila je kako odvjetnici oštećenih, ali i Državno odvjetništvo znaju puno više o glavnom projektu jer je Košta još na početku ovog postupka podnijela kaznene prijave protiv sudionika u glavnom projektu.  

"Govorilo se o elaboratu protupožarne zaštite, i svugdje se decidirano navodilo da ne smiju biti zapaljive stvari. Tako da mi znamo malo više nego ona druga strana koja vjerojatno nije upoznata jer je to drugi predmet. Ovo je sve na tragu jedne stvari. Ono što bih ja rekla i zašto sam pitala tko je donio odluku da se ide na uporabnu dozvolu - oni su izvršili radove i bili su svjesni da su postupili protivno pravilima, pa su onda to htjeli nekako legalizirati i išli su na tu uporabnu. Mene interesira tko je dao nalog da se to napravi", kazala je Košta pa nastavila: 

"Imate pojedine osobe koje su zadužene i oni moraju svojim položajem i znanjem jamčiti sigurnost, meni je jako čudno da direktor ne zna ništa. Ali to smo već u ovom postupku naučili, nitko ne zna ništa", poručila je. 

Nove kaznene prijave prijete kaznom zatvora do pet godina 

Pojasnila je razloge podnošenja novih kaznenih prijava.  

"Ja sam danas kao opunomoćenica oštećenih podnijela kaznene prijave protiv arhitekta Miljenka Miljka, protiv Pera Miletića, Iva Lise, i Tea Sekonda. Iz dosadašnjih iskaza i stanja spisa evidento je da su počinili  kaznena djela iz članka 221. Stavila sam stavak 1. jer su bili  svjesni s obzirom na svoja znanja i položaj i svjesno su to propustili napraviti. U čijem interesu? Vjerojatno investitora. Međutim, podnošenje te kaznene prijave samo će po nama doprinijeti jednom cjelovitom i potpunom utvđenju odgovornosti svakog pojedinca, ali neće ekskulpirati ove koji se sada nalaze na optuženičkim klupama", kazala je.

Inače, riječ je o članku Kaznenog zakona koji govori o 'opasnom izvođenju građevinskih radova'.
U stavku 1. ovog članka Zakona navedeno je: "Tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju ili izvođenju pojedinih radova ili uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Hoće li se optužnica širiti?

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da se tnda, temeljeno na podnesenim novim kaznenim prijavama, optužnica proširi, Košta je pojasnila kako to ovisi i o tijeku ovoga postupka. 

"Kada bi se postupalo po tome, izvidima našlo utemeljenosti, a mi ne bismo podnijeli kaznene prijave da nema utemeljenosti, onda bi državno odvjetništvo moralo podignuti optužnicu, ali zavisi u kojoj ćemo fazi ovoga postupka biti. Međutim, vjerujem da oni mogu ići samostalno, da se ovaj postupak dalje ne produžava", iznijela je. 

Komentirala je i današnje svjedočenje Iva Miletića, direktora Hidroelektrane Plat u trenutku tragedije. 

"Meni je nepojmljivo da nitko ne zna ništa, i vrlo je interesantno u cijelom postupku da je investitor HEP dao značajna sredstva za izradu glavnog projekta, a 2015. su zadnji kontakti i njega se više ne spominje. Ja bih rekla da je to vrlo skupa investicija i onda se išlo pribjeći na ovaj način, uporabnim dozvolama prikriti ono što je napravljeno i to za znatno manja sredstva", izjavila je. 

"Mi u spisu raspolažemo informacijom, gdje se na upit izvođača koji kaže da ne može naći istovjetne vijke, od naručitelja traži da oni budu što kraći, kako bi bili što manji po težini, a isto tako i manje koštali. Zato se pribjeglo i ovim pločama, jer su one vjerojatno bile na otpadu", zaključila je odvjetnica Doris Košta.