Otprilike 15 sekundi. Toliko će trebati Vjesniku da nestane sa zagrebačke vizure nakon što stručnjaci odrade svoj posao, piše Večernji list. Miniranje je najizglednija opcija za neboder, kako je jučer pojasnio ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić. Sama odluka o rušenju, rekao je ministar, donijet će se u idućih nekoliko dana, a prije toga mora se napraviti projekt uklanjanja nebodera.

"Imamo svu dokumentaciju, projekt će napraviti stručnjaci u maksimalno dva do tri tjedna te nakon toga slijedi ugovor s izvođačem i uklanjanje", kazao je Bačić, koji bi bio "jako zadovoljan da samo rušenje Vjesnika bude već u prosincu". Govorilo se o šest mjeseci, istaknuo je, ali sve bi moglo ići dosta brže.

Priprema li se već za Vjesnik?

"Mentalno da, ali tehnički još ne", rekao je dipl. ing. Marijo Dobrilović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta za Večernji list. On je i radio projekt i za rušenje dimnjaka ciglane na zagrebačkom Črnomercu nakon potresa.

"U rušenju miniranjem svaki je objekt jedinstven jer svaki se, naravno, ruši samo jednom. Kako će samo rušenje izgledati, ovisi o visini objekta, tlocrtu, rasporedu prostornog volumena, armiranosti, okolnom prostoru u koji može pasti, o onome što se u konstrukciji može slomiti, mnogo je tu faktora – objašnjava, a na pitanje može li što poći po zlu čak i ako se sve detaljno unaprijed izračuna, odgovara usporedbom s prometom.

"Kad se vozimo, poštujemo sva prometna pravila, ali opet se može dogoditi određena situacija. Faktor sigurnosti uvijek je prisutan, pogotovo kad ne postoji dovoljno informacija. Dodatni je aspekt kod Vjesnika to što je objekt oštećen, čujemo što statičari govore o 25 posto nosivosti, pa ćemo konačnu odluku kao mineri donijeti tek kad uđemo u zgradu – kaže Dobrilović. Odgvorio je i na pitanje je li optimistična procjena da bi se moglo rušiti već u prosincu.

"Dva su kanala ključna kod procjene vremena. Jedan je administrativno-upravni, koji podrazumijeva sve papire, dokumentacije, suglasnosti, vođenje projekta, i to je dio u kojem Ministarstvo daje podršku. Drugi je tehničko-sigurnosni, to je kad se odluči kako će se rušiti, ali tu je onda još niz mjera koje se odnose na zaštitu okolnog prostora, informiranje javnosti, treba postaviti tehničke barijere... – objašnjava Dobrilović, koji još ne zna kad će stručnjaci s Rudarskog fakulteta moći ući u neboder kako bi počeli izračune. A koliko kilograma eksploziva će postavljati? Na ciglani je to bilo 35 kilograma, dok se na katedralu, kad se minirao sjeverni toranj nakon potresa, stavilo 48 grama eksploziva pentrita.

"Teško je u ovom trenutku reći količinu eksploziva jer ne znamo kompletnu situaciju, ali to će biti vjerojatno nešto između nekoliko desetaka i stotina kilograma, ne ide se tu na neke velike količine, neće sigurno biti, primjerice, u tonama.

Eksploziv će se postavljati u bušotine u statički nosivim objektima, zapravo rušite "noge" objektu. Nakon takve eksplozije on se složi kao ruševina. Vjesnik je betonski objekt pa će malo drukčije pasti nego, primjerice, dimnjaci na Črnomercu koji su bili cigleni, ali rušenje će izgledati slično – objašnjava stručnjak.