Priča o bankomatima u Dubrovniku ne jenjava.
Hrvatska je zemlja u kojoj poslovni subjekti i dalje inzistiraju prije svega na “kešu”, velika većina ne dopušta da im bankarski POS uređaji uđu u prostore u kojima prodaju robu ili usluge, a od prevlasti gotovine nije ih uspjela odgovoriti ni famozna Linićeva fiskalizacija koju gdjekad i dalje uspješno zaobilaze., piše Novac Jutarnji.
Prema statistici Hrvatske narodne banke objavljenoj u lipnju prošle godine, u 2017. godini u Hrvatskoj su bila evidentirana samo 32.003 poslovna subjekata koji pružaju mogućnost plaćanja POS uređajem, a na razini zemlje u opticaju je, također prema podacima središnje banke, bio 118.621 POS aparat. Nama se pak brojka učinila premalenom pa smo HNB-u za svaki slučaj poslali i dodatni upit, zamolivši ih da nam objasne ulaze li u tu brojku od 32.000 poslovnih subjekata i ugostitelji, a oni su nam vrlo brzo poslali potvrdan odgovor, istaknuvši da se brojka odnosi na sve poslovne subjekte, neovisno o tome kakvu vrstu djelatnosti obavljaju.
Da bi stvar bila još gora, u brojku ulaze i sva trgovačka društva, poput Konzuma, Lidla, Kauflanda, Tommyja i svih ostalih, što znači da se dobar dio od ukupno 118.000 POS aparata odnosi na aparate u samoposlugama u kojima ih, ovisno o broju blagajni, gdjekad zna biti više od desetak.
Prema statistici središnje banke, obveznici fiskalizacije u 2017. godini tako su izdali 2,3 milijarde računa u vrijednosti od 170 milijardi kuna, no od toga je gotovinom plaćeno čak 86,1 posto ukupnog broja računa, odnosno 56,1 posto njihove ukupne vrijednosti, dok je kreditnim karticama plaćeno samo 37,2 posto vrijednosti izdanih računa.
Ironično, ovakav rezultat slijedi nakon što je vrijednost robe plaćene karticama u Hrvatskoj u 2017. godini, u odnosu na godinu prije, narasla za 12,48 posto pa bismo napravljenim rezultatom na kraju, vrlo vjerojatno, čak trebali biti zadovoljni.
