Patrick Franolić, direktor agencije za nekretnine za N1 je govorio o kretanju kamata na stambene kredite iduće godine.

Govoreći o rastu kamata na stambene kredite iduće godine Patrick Franolić je istaknuo:

“Situacija je trenutno takva da je Hrvatska bila pošteđena naglog rasta kamata, a očekujemo da će iduće godine rasti. Situacija u Hrvatskoj je bolja jer je Hrvatska ublažila blagi rast koji vidimo u okruženju i ne očekujemo velik prisitak. Vani je kamata rasla jako, ali kod nas se ne očekuju nagli skokovi.”

Cijene stambenih kredita u Hrvatskoj su bile puno više nego u Europi, no to se promijenilo, napominje Franolić:

“Rizik banaka u Hrvatskoj je bio veći nego vani, no to se promijenilo jer su banke ovdje bile restriktivnije. Broj nenaplatljivih kredita pao je ispod tri posto što je u rangu europskih zemalja. Zato su hrvatske banke mogle davati jeftine kredite i dodatno je u Hrvatskoj likvidnost bila velika.

Za cijene je to značilo da je velik dio štediša koji nije dobio kamate na ulog, krenuo investirati u nekretnine i cijene su rasle. Sad treba razlikovati investitore koji trebaju stanove ili samo investicije. Taj trend je polako stao kako se nude alternativne investicije.”

Komentirajući može li se strah i recesija na europskom tržištu, posebno u Njemačkoj, odraziti na cijene nekretnina, kredite i kamate u Hrvatskoj, Franolić je rekao:

“Što se kamata tiče, banke su većinom u stranom vlasništvu i strah se djelomice prenosi iz matičnih institucija – Italije, Mađarske, Austrije itd. U zadnjih godinu dana strahovi su vani prevladavali pa su mjere restrikcije bile jače.”

Stručnjak za nekretnine otkriva da je u nekim regijama u Europi, primjerice u Beču u Austriji ili Hamburgu u Njemačkoj, zadnjih 18 mjeseci zabilježen pad od 10 do 15 posto za stambene nekretnine. U manjim gradovima nije tako velik rast bio, pa nije bio ni pad tako velik. Suzdržavanje kupaca vidljivo je i ovdje i u regiji, dodaje.

Na pitanje koliko je Hrvatska manje privlačna zbog događaja na tržištu za strane investitore i privatne kupce nekretnina, Franolić pojašnjava da nikad nismo bili zanimljivi europskom tržištu jer je broj stanova i projekata premalen. Što se tiče privatnih kupaca, kaže da je zanimljiva uglavnom samo obala, a od stranaca najčešće kupuju Austrijanci, Slovenci, Nijemci, Česi i Slovaci. Prošle je godine zabilježen i određen broj Ukrajinaca koji su kupili nekretnine, no radi se o stotinjak transakcija, otkriva.