Kako se već godinama u javnom prostoru debatiralo o prednostima i manama sezonskog pomicanja kazaljki, Europska komisija odlučila je građane Unije pitati što misle o tom pitanju, piše Net.hr.

Provedena je anketa koja je zabilježila rekordni odaziv od 4,6 milijuna ispitanika, a čak 84 posto njih usprotivilo se praksi pomicanja sata. Bio je to konačni okidač Europskoj komisiji da naloži zemljama članicama da do travnja 2019. godine donesu odluku o tome žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Davora Škrleca, hrvatski europarlamentarca član je radne skupine Europskog parlamenta koja se bavila tematikom ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata u EU.

Austrija će predložiti ljetno računanje vremena

“Hrvatska Vlada će sigurno odluku donijeti u internoj koordinaciji s ministarstvima te koordinaciji unutar EU-a. Budući da se odluka donosi izmjenom Uredbe Vlade RH, najjednostavnije je to provesti kroz sustav e-savjetovanja kao i za ostale zakonodavne izmjene”, kaže Škrlec koji u Europskom parlamentu djeluje u Klubu zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza.

Prema informacijama kojima Škrlec raspolaže, Austrija koja do kraja godine predsjedava Vijećem EU-a planira tu temu staviti na dnevni red neformalnog sastanka ministara transporta u listopadu.

“Isto tako je procurila informacija da će austrijski prijedlog biti da se zadrži ljetno računanje vremena”, otkriva hrvatski europarlamentarac za Net.hr.

Taj prijedlog poklapa se s mišljenjem Ministarstva turizma koje se već izjasnilo za ljetno računanje vremena budući da je turizam još uvijek naša najuspješnija grana gospodarstva. “Pretpostavljam da će to biti presudan kriterij, kao i činjenica za što će se odlučiti naši gospodarski najznačajniji pratneri u EU-u,” poručuje Škrlec.

No, pitanje je postoji li mogućnost da Hrvatska kroz nekoliko godina uslijed promjene vlasti promijeni odluku pa poželi s ljetnog prijeći na zimsko računanje vremena ili obratno.

“Postoji samo mogućnost promjene standardnog vremena, odnosno vremenske zone u kojoj se članica ili neki njezin teritorij nalazi i koja je predviđena u predloženom tekstu izmjene Direktive (članak 2.) i ta se promjena mora najaviti Europskoj komisiji najmanje šest mjeseci unaprijed. Nije predviđena mogućnost da pojedinačna država članica ponovno uvede zimsko-ljetno računanje vremena”, zaključuje Škrlec.