Saša Škrabić (SDP): Stanovnici Solituda postavili su pitanje o šetnici od Copacabane prema Orsanu koja je uska, dvoje ljudi se teško mogu dvoje mimoići, a prolaze i biciklisti, neravna je, ima i skalina. Je li planirano uređenje i proširenje?

Što se tiče stanovnika u Hladnici, navode kako je duž cijele ceste LED rasvjeta dosta prigušena. Postoji li mogućnost pojačanja?

Mato Franković (gradonačelnik): Što se tiče Solituda, htjeli smo urediti to područje, imali smo potpisan ugovor vezan uz aglomeracije, no nakon 7 posto izvedenih radova raskinuli smo ugovor i pokrenuli novi jer nismo bili zadovoljni dinamikom. Tako da će značajan dio biti uređen u sklopu aglomeracije, a ostatak ćemo urediti nakon što ti radovi završe.

Kad smo odlučili ići u sustav promjene rasvjete, postoji jačina svjetlosnog snopa koji se smije emitirati da ne dolazi do svjetlosnog onečišćenja. Mi imamo sustav mogućnosti daljinskog upravljanja pripremljen kao nadogradnju, možemo vidjeti koji je maksimum koji se može izvući iz lampe, ali promjena je svakako kako kad dolazite iz pravca Orašca, grad više nije narančast. U područjima gdje je 'tamnije' pojačavamo dodatnim stupovima, ali provjerit ćemo što je s Hladnicom.

Krešimir Marković (Hrvatski suverenisti): Građanin pita da se makne slika Stjepana Mesića iz vijećnice.

Stanovnike Rijeke dubrovačke interesira gradi li se put za groblje na Rožatu i kojom rutom.

Franković: Svako doba nosi svoje izazove i određene osobe u datim trenucima rade i pozitivne i negativne stvari, nije na nama da važemo, ali je činjenica kako je u određenom trenutku GV donijelo odluku da se za počasnog građanina Grada proglasi Mesića. Možemo ga gledati kao na personu koja je imala različita promišljanja: 90-ih je bio najveći desničar, danas ljevičar. Ne možemo izbrisati jednu bitnu stvar – da je tada kao predsjednik Predsjedništva Jugoslavije došao u Dubrovnik s Konvojem Libertas što je Dubrovniku puno značilo. S druge strane, radi se o osobi koja je dvaput izabrana za predsjednika, voljom građana, ali nije zbog toga dobio status počasnog građanina nego zbog toga što je bilo teško i što nije njemu oportuno tada u bivšem sustavu ukrcati se na brod i poslati određene političke poruke. Stojimo u povijesnom objektu, moramo poštovati kontekst i odluke naših prethodnika. Imamo sad inicijativu – Božo Lasić je uputio pisani zahtjev da se urna Frana Supila položi u grobnicu u Cavtat jer ne negdje, na službenom dopisu, kad je urna putovala iz Londona, bilo dogovoreno da se izgradi grobnica. Kaže Ivan Vigjen da to nije dogovoreno, no Općina traži Supila. Moramo razmisliti je li primjereno da urna bude u vijećnici, a to je desetljećima.

Što se tiče drugog pitanja i pješačke edukacijske staze, koja ide od izvora, do groblja u Rožatu, radi se o projektu participativnog budžetiranja. Građani su predložili projekt, izglasali ga, dobio je potporu stanovnika i krenulo se čišćenje. Uređujući to područje, napravila se lijepa šetnica. Gospođe Matović tamo imaju parcelu čiji zid predstavlja ugrozu pa smo poslali redara koji je izdao rješenje za uređenje zida kako bismo mogli urediti šetnicu.

Maro Kristić (nezavisni): Prije nekoliko dana putem gradskih medija smo obaviješteni kako se gasi signalizacija vezana uz Zonu posebnog prometnog režima, a upaliti bi se trebala u ožujku kad bi trebalo sve zaživjeti. Kad će se krenuti s gradnjom kružnog toka na Ilijinoj Glavici, što je određeno suglasnošću policije na elaborat? Znači li to da će se odgoditi uspostava zone posebnog prometnog režima?

Franković: Što se tiče zone, danas 1.12. je službeno započeo s radom odsjek koji se time bavi, na čelu kojeg je gospodin Haris Zelentrović. Jedan dio djelatnika koji su dosad radili na sustavu će prijeći u taj odjel kako bi mogli odrađivati potrebne poslove, kao i dio zaposlenika koji bi radio administrativni dio poslova. Imamo situaciju oko kružnog toka, tu razgovaramo s Medicinskom školom koja ima nadogradnju  u planu, a nama je to zemljište ključno. Čekamo pisanu suglasnost. Idemo korak po korak.

Olga Muratti (HSU): Hrvatski zavod za hitnu medicinu ima projekt kojim se pokušava što više defibrilatora osigurati na ulicama. Gradonačelničke, hoćete li se priključiti ovom projektu i osigurati što više defibrilatora, posebno na našim otocima?

Je li se našlo rješenje za uređenjem pristupnog puta obitelji Škern na Šipanu?

Franković: Mislim kako je inicijativa dobra, mi već sad imamo pokriven dio Grada navedenim uređajima, no ključno je tko vodi računa o njima, tko ih servisira, koja ustanova to prati... Moramo staviti to u okvir nekakve institucije. Netko mora voditi računa o tim uređajima, a mi smo voljni izdvojiti sredstva.

Što se tiče obitelji, nije cesta samo za njih. Izrađena je projekta dokumentacija. Kad stigne papir, moći ćemo vas izvijestiti kako je stiglo zeleno svjetlo.

Petra Marčinko (Srđ je Grad) je postavila pitanja oko GUP-a.

„Ovo je drugi vaš mandat, prvi se započeli s tezom potrebe izrade GUP-a. Dva mandata nakon potrebna nam je prostorna sanacija. I danas još uvijek izdajemo građevinske dozvole temeljem starog GUP-a koji je sve samo ne koristan za naš Grad“, izjavila je Marčinko.

Franković: Što se tiče sveobuhvatnih izmjena GUP-a, moramo znati kako tek 20 godina nakon svjedočimo izmjenama i dopunama GUP-a koje su se dogodila u određenom vremenskom roku. Nakon GUP-a iz Jugoslavije je usvojen, u mandata Bogdanovića je napravljena procedura, a novi GUP u mandatu Šuice. A administracija u mandatu Bogdanovića je sve završila – zato se dogodila Šest vila, kuća Roka Tolića, ali tamo su dodjeljivana zemljišta za branitelje, na to se brzo zaboravlja. Veća katnost i obim su se omogućile 2014. godine i sve ono što nije smjelo, a dio parcela se pretvorio iz zelene u građevinsko i obratno. Sve što se danas gradi u Dubrovniku su relikti prošlosti, no napravili smo ciljane dopune i izmjene te smo smanjili katnosti, obima, riješili pitanje krovova, uveli nužne udaljenosti i sl., te ukinuli odredbu o nedostajućim parkirališnim mjestima. Htjeli smo usvojiti taj novi GUP, no uslijedile su nove zakonske odredbe što nas je usporilo, ali smatram kako će u listopadu sljedeće godine biti usvojen novi GUP. On će biti bolan. Brojna građevinska zemljišta na Pločama će se pretvoriti u zelene zone. Devastacija Ploča je započela već 70-ih i 80-ih. Nuncijata je Las Vegas sa Ploče. 

Anita Bonačić Obradović (SDP): Prvo pitanje, s obzirom na to da se na kolodvor odnedavno ne može s autom, hoće li se na web stranicama moći pratiti kretanja autobusa putem online platforme?

Drugo, na nedavno održanoj skupštini Udruge gradova, SDP-ovci su tražili odgodu poreza na 2026. Uvođenje novih poreza je loše za građane. Ove izmjene će negativno utjecati na male iznajmljivače. Hoćete li biti na strani građana ili krupnog kapitala?

Franković: U javni gradski prijevoz smo uveli online praćenje i to dobro funkcionira, što se tiče gradskih linija. Vi govorite o međunarodnim linijama, tako da moram vidjeti možemo li to poboljšati. Razumijem zašto je stavljena rampa, postojao je problem, moralo se to uvesti.

Što se tiče drugog pitanja, član sam Predsjedništva, no kako imam problema s bubrežnim kamencem, pokušavam odraditi što moram. Bio sam posljednji dan sastanka, upravo na panelu s Brankom Bačićem. Ako ste pratili moju raspravu u Saboru vezanu uz zakonske izmjene, koju je pohvalio i Lalovac, govorio sam o interesu građana. Zakoni će doživjeti izmjene u odnosu na prva čitanja. Prošli utorak smo održali sastanak na kojem smo upozorili na sve što je bitno, dogovorili smo tko je domaćin, dakle osoba koja iznajmljuje dio svog životnog prostora, on će plaćati samo paušal. Svi ostali su rentijeri i plaćat će porez koji će se moći stupnjevati po zonama. Ovim zakonom treba izjednačiti pitanje kratkoročnog i dugoročnog najma, ali samo za rentijere. Doći će vrijeme i da se donese odluka da se plaća porez, kao svugdje na svijetu, za gospodarsku djelatnost koju rade. Što se tiče suglasnosti za stanove, prvotni prijedlog je bio 80 posto, sad se spustilo na dvije trećine. Nisam za to, ja bih sto posto zabranio iznajmljivanje u zgradama. Izgubili smo kvartove, pođite u Zlatni potok pa ako nađete dvije obitelji u zgradi, ubijte me. Sve se pretvorilo u apartmane. Moji kolege gradonačelnici žele odgodu jer su u svibnju izbori. 

Ivan Vigjen (Srđ je Grad): Voda u Zatonu – nekoliko dana smo svjedočili da dio građana nije imao pitku vodu koja je prema njihovim riječima smrdjela po kloru, ulju i nafti. Kako doznajemo od građana, svako nekoliko voda, naročito u Zatonu, ima jak miris klora pa se građani pitaju što se klorom pokušava prikriti. U srijedu su deseci građana od Vodovoda pokušali doznati što se događa, a istodobno su svjedočili da se po docima prazne rezervoari s vodom. Smatrali su kako se nešto prikriva, a prvi put kad su tražili cisternu, rečeno im je da nemaju vozača. Vodovod se pokrenuo kad je informacija dospjela u medije. Najveće sumnje izaziva nedostatak informacija.

Franković: Nije istina da je Vodovod reagirao nakon medija, odmah su reagirali. Mene je zvao Emilijo Puljizević i upozorio da je voda neugodnog mirisa i da se nešto događa. Čuo sam se s predstavnicima Vodovoda, cijeli njihov tim je bio tamo. Nisu do danas utvrdili jasan uzrok, no problema više nema u sustavu. Da je došlo do nekog provoda, očito jest. Kvaliteta vode je ispravna za piće, što su pokazali rezultati Zavoda za javno zdravstvo, no čim voda ima neugodan miris, onda ne može biti ispravna. Izvorište Palata se nalazi gdje se nalazi, dovršavamo postupak za zaštitimo to područje, no državna cesta i dalje prolazi tuda. Plan je da idućih godinu dana spojimo izvorište Ombla s daljnjim sustavom, jer onda cijela voda prolazi preko pročistača.

Jasmin Deraković postavio je pitanje oko parkiranja gdje je GV utvrdilo uvjete, a jedno od njih je bilo minimalno 2 godine prebivališta, što je izjednačeno za privatne i pravne osobe. Tako imamo građane koji tu žive cijeli život, ali imaju novi obrt i ne spadaju pod zaštićenu kategoriju.

Franković: Zloupotrebljavalo se staro pravilo pa smo smanjili vremenska razdoblje jer bi došli strani radnici, odradili bi tu 2,3 mjeseca i parkirali na mjesta građana. Možemo napraviti izmjenu, možemo to pripremiti do sljedećeg Gradskog vijeća.

Željko Raguž (DUSTRA): Sutra se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Što Grad poduzima po pitanju podizanju svijesti, pomoći i sl?

Stanari Ulice A. Hebranga žale se na kolnik gdje je došlo do pucanja asfaltne površine. Kad se može očekivati uređenje navedene ulice?

Franković: Vezano za osobe s invaliditetom, provodimo cijeli niz programa, podupirući cijeli niz ustanova, pa i udruga. Prvi smo grad u RH koji je uveo i sportski program inkluzije. Centar za pružanje usluga u zajednici osnovan je na našu inicijativu, dodijelili smo prostor u Gružu, izradili projektnu dokumentaciju… Početkom iduće godine ćemo krenuti u uređivanje prostora.

Što se tiče ulice, u planu je redovnog održavanja, u idućoj godini bismo to trebali odraditi.

Andro Vlahušić (nezavisni): Na današnji dan Grad je ostvario preko 4 milijuna noćenja, od čega u hotelima preko 2 milijuna, oko 2 milijuna privatni smještaj, a oko 70 tisuća kampovi. Godine 2012. bili su hoteli na milijun i 900 tisuća noćenja. Je li Grad napravio analizu koliko se privatnih iznajmljivača nalazi u privatnim kućama, a koliko u višestambenim zgradama? Imaju li građani neki drugi ozbiljniji biznis?

Zašto nas niste obavijestili da je jutros otvaranje Arene Lapad, a samo ste Pera (op.a Vićana) poslali?

Franković: U Gradu Dubrovniku je ukupno 47 tisuća ležajeva, od toga 12 700 na hotelsko, ostalo je privatni smještaj. Maksimalni broj noćenja u sezoni u jednom danu je 27 800. Kad nekog pitate kakva mu je bila sezona, onda morate znati kako taj odgovor svakom godinom će biti lošija za pojedinca jer se sve širi i sve postaje apartman. Imamo najveći broj noćenja u Hrvatskoj, ali porast privatnog smještaja u zadnjih 5 godina od preko 30 posto. To znači da ste smanjili kapacitet prostora za stanovanje, a povećali ono što vam ne treba.

Nisam znao da je danas otvaranje, jer ako jest, mi odmah moramo podnijeti kaznenu prijavu protiv osobe koja je izgradila arenu jer za vrijeme dok ste vi bili gradonačelnik, izbrisali ste je i nacrtali tamo zgrade.

Marko Potrebica (predsjednik GV): Imali smo situaciju da su tri političke opcije postavile isto pitanje – kako spriječiti da stanovnici Rožata mogu doći do groblja? Postavljam pitanje u ime stanovnika Rožata – svi mi koji smo vezani za Rožat znamo koliko je izazovno kad imate sahranu, s jedne strane prenijet tijelo, a s druge strane, ako ste stariji teško se uspeti gore. Prosto mi je nevjerojatno da tri političke opcije ne mogu shvatiti da privatni interes ne može biti ispred javnog. A iznimno cijenim gospođe Matović. One su vazda bile prvi branitelj javnog interesa. Postoji jedna solidarnost da za opće dobro dajemo svoju zemlju, a koja se izgubila u situaciji viška para. To je jedino mjesno groblje gdje ljudi koji rade kao da su u 16. stoljeću. Drage kolegice i kolege, selektirajte pitanja. Gradonačelničke, na ovo ste odgovorili tri puta, ne morate sad.

Franković: Kad su ljudi složni i kad je mjesto složno, sve se može. Tako je bilo kad se postavljala voda. Za nula kuna su ljudi od Kliševa i Mrčeva dali zemlju za nula kuna. Iza toga smo asfaltirali, ponovno uz pisanu suglasnost. Poznajem gospođe Matović i osobno sam im poslao poruku i molio da ih drugi ne zavode, one su počele pričati priču da ih je netko uvjerio da radimo cestu do neke kuće nekog HDZ-ovca, a u biti vodi do skalina groblja, tamo nema kuća. Na javnu parcelu su nabacili draču i sl. Ima tih ja mislim niti 15 metara koji su kao sporni tu.