Mijić inače posjeduje prestižni certifikat Sveučilišta u Londonu iz Globalne diplomacije i završenim programom ESSEC poslovne škole iz Pregovaranja, posredovanja i rješavanja sukoba, te je sigurno idealna sugovornica za ovu temu.

Što je bilo u podlozi osnivanja Europske unije, koja je njezina važnost za države Europe?

- Važnost EU evidentna je iz samih njenih vrijednosti i ciljeva koji inkorporiraju i sublimiraju mnoge spoznaje i načela nastala kroz povijest i evoluciju moderne Europe. Vrijednosti EU su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost (pred zakonom), vladavina prava i ljudska prava zaštićena Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Može se konstatirati sve ono što je preduvjet stabilnosti i treba biti temelj djelovanja vlasti u svim oblicima suvremenih država.

SCHUMANOV PLAN

Mnoge svjetske organizacije kao i preteče EU nastale su nakon razornih svjetskih ratova u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Rat, u podlozi kojeg su najčešće ideološki ili ekonomski razlozi, zbog svojih razornih posljedica potaknuo je narode Europe predvođene nekolicinom državnika, među kojima su bili Robert Schuman, Konrad Adenauer, Alcide De Gasperi i Winston Churchill, da otvore novo poglavlje Europe. Osim razornih posljedica svjetskih ratova, globalizacija koja je povećala međuovisnost država i spoznaja da unutarnji sukobi ne ostaju zatvoreni unutar državnih granica, već dobivaju međunarodni značaj inducirali su promjene u promatranju i razvoju međunarodnih odnosa.

Naspram realističke perspektive koja akcentira ostvarenje fizičke sigurnosti i autonomije kao glavnu preokupaciju države, na važnosti počinje dobivati liberalistička perspektiva koja smatra da dobra međunarodna suradnja , povećanje razine međuovisnost (sa naglaskom na slobodnu trgovinu) i obrazovanja, mogu ostvariti mir. U okviru liberalističke perspektive razvila se i teorija demokratskog mira prema kojoj je nemoguće izbijanje oružanog sukoba između država koje su po svojem društvenopolitičkom uređenju demokracije te koja tvrdi da su takve države sklonije rješavanju međusobnih sporova kroz diplomaciju i međunarodne institucije (veća svijest o ljudskim pravima i odgovornost vladajućih za žrtve i posljedice rata).

Upravo u okviru ovakvih promišljanja o međunarodnim odnosima razvijaju se organizacije preteče EU a i u konačnici sama EU koja ujedno i predstavlja dokaz potonjoj prizmi međunarodnih odnosa.

Državnik Robert Schuman, pravnik i francuski ministar vanjskih poslova, u suradnji s Jeanom Monnetom pripremio je međunarodno poznat Schumanov plan, koji je predstavio 9. svibnja 1950., a taj se datum danas smatra danom rođenja Europske unije.

Predložio je zajedničku kontrolu proizvodnje ugljena i čelika, najvažnijih sirovina za proizvodnju oružja.

Plan se temeljio na uvjerenju da države koje ne upravljaju proizvodnjom ugljena i čelika ne mogu započeti oružani sukob. Kao što je rečeno vjerovalo se da će zemlje koje međusobno trguju postati gospodarski ovisne jedna o drugoj i zbog toga vjerojatno izbjegavati sukobe.

Godine 1958. nastala je Europska ekonomska zajednica (EEZ), 1960. osniva se EFTA (Europsko udruženje za slobodnu trgovinu), 1979. prvi neposredni izbori za Europski parlament, 1985. Schengenski sporazum i 1991. potpisan je u Maastrichtu Ugovor o Europskoj uniji koji je stupio na snagu 1993. kada je i uspostavljeno jedinstveno tržište. Tako se Europa razvija od gospodarske do političke unije i širi na nove članice. No potencijalno novim članicama EU je 1993. odredio tzv. kriterije iz Kopenhagena, koji se odnose na postojanje tržišne ekonomije, demokracije i pravne države te na poštovanje ljudskih prava, kao preduvjete za ulazak u Europsku uniju.

O INSTITUCIJAMA

Koje su institucije EU, kako djeluju i kako funkcionira donođenje i provedba zakona EU?

- Najvažnije institucije EU-a su: Europska komisija (European Commission), Vijeće Europske unije (Council of the European Union), Europsko vijeće (European Council), Europski parlament (European Parliament), Europski sud (European Court of Justice) i Revizorski sud (Court of Auditors).

Europska komisija predstavlja izvršno-administrativnu vlast EU-a. Njezine se zadaće sastoje u pripremi pravnih akata, razradi političkih prijedloga, posredovanju između država članica te provedbi politike EU-a.

Vijeće Europske unije tijelo je u kojem države članice izravno ostvaruju svoje interese i jedna od dviju institucija koje predstavljaju zakonodavnu vlast u EU-u. Predsjedanje u Vijeću mijenja se svakih šest mjeseci prema unaprijed utvrđenom redoslijedu rotiranja država članica. Vijeće zasjeda u sastavu ministara.

Europski parlament predstavničko je tijelo država članica EU-a. Izvorno su njegove članove birali parlamenti država članica, a 1976. donesena je odluka o izravnom izboru zastupnika u državama članicama.

Europski sud najviša je pravosudna institucija EU-a. Njegova je glavna zadaća da osigura primjenu prava na cijelom području EU-a te da odlučuje u sporovima između fizičkih i pravnih osoba i EU-a, država članica i EU-a, kao i država članica međusobno. Sud može obesnažiti propis države članice ako je on u suprotnosti s pravom EU-a.

Revizorski sud utemeljen je 1975., a stara se o ispravnosti financijskog poslovanja te o prihodima i rashodima Unije.

Europska unija temelji se na vladavini prava što podrazumijeva da se svako djelovanje EU-a temelji na ugovorima koje su na demokratski način odobrile države članice. Zakonodavstvom EU-a nastoji se pridonijeti postizanju ciljeva ugovora EU-a te primjeni politika EU-a. Postoje dvije glavne vrste zakonodavstva EU-a, primarno i sekundarno zakonodavstvo.

Ugovori predstavljaju polazište za zakonodavstvo EU-a te su poznati kao „primarno zakonodavstvo”.

Pravni sustav koji proizlazi iz načela i ciljeva ugovora poznat je kao „sekundarno zakonodavstvo” te uključuje uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.

Postoje tri načela prema kojima se određuje kako i u kojim područjima EU može djelovati:

Dodjela ovlasti – EU ima samo ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ugovora o EU-u, koje su ratificirale sve države članice

Proporcionalnost – djelovanje EU-a ograničeno je na ono što je nužno za postizanje ciljeva ugovora

Supsidijarnost – u područjima u kojima može djelovati ili EU ili nacionalne vlade, EU može intervenirati samo ako je to učinkovitije

U nekim područjima samo EU može donositi zakonodavstvo (carinska unija, pravila tržišnog natjecanja, monetarna politika za države europodručja, trgovina i međunarodni sporazumi pod određenim okolnostima, morske biljke i životinje što je regulirano zajedničkom ribarstvenom politikom). Uloga država članica ograničena je na primjenu zakonodavstva, osim ako ih EU ovlasti da samostalno donesu određene zakone.

U nekim područjima zakonodavstvo može donositi EU ili države članice. No države članice to mogu činiti samo ako EU nije već predložio zakonodavstvo ili ako je odlučio da to neće učiniti.

U nekim područjima EU može samo podupirati, koordinirati ili nadopunjavati djelovanje država članica. EU tu nema ovlasti za donošenje zakonodavstva i ne smije ometati države u tom postupku.

Što članstvo u EU znači za građane?

- Uz sve ono napisano u prvom pitanju bitno je naglasiti da su svi građani države članice EU-a a i građani EU-a što im pruža dodatna prava i obveze.

Konkretno Europskom parlamentu građani mogu uputiti predstavku za rješavanje pitanja osobne prirode i pritužbi ili pitanja od javnog interesa. Predmet mora biti u nadležnosti EU-a (tj. ne smije biti nešto o čemu se odlučuje na lokalnoj ili nacionalnoj razini) i mora izravno utjecati na vas.

Europskom ombudsmanu mogu uputiti pritužbu na propuste institucija ili tijela EU-a.

Mogu se i izravno obratiti institucijama ili savjetodavnim tijelima EU-a pri čemu imaju pravo na odgovor na jednom od 24 službena jezika EU-a.

Prava građana EUa navedena u Ugovoru o funkcioniranju Europske Unije (Članak 18.) i Povelji o temeljnim pravima (poglavlje V.).

Koja je uloga predsjedništva Vijeća EU i što predsjedanje znači za državu predsjedateljicu?

- Kao što sam spomenula kad sam pričala o Institucijama EU, Vijeće Europske unije, koje se često naziva samo Vijeće, jedna je od triju temeljnih institucija Europske unije, koja predstavlja zajedničke interese država članica.

Države članice EU-a izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća svakih šest mjeseci. Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada EU-a u Vijeću.

Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom „trio”. Tri zemlje koje uzastopno predsjedaju sačinjavaju trio i od njih se očekuje da se dogovore oko zajedničkih dugoročnih ciljeva i prioritetnih pitanja, te imaju zadatak surađivati na zajedničkoj agendi koja ima služiti kao temelj svakog pojedinog programa.

PREDSJEDANJE DONOSI BROJNE PRILIKE

Najkraće rečeno predsjedajuća zemlja predstavlja Vijeće prema drugim institucijama Europske unije, a njen je glavni zadatak planirati i voditi sastanke u Vijeću i njegovim pripremnim tijelima.

Ministri predsjedajuće zemlje organiziraju i olakšavaju diskusiju između ministara sviju država članica kako bi se došlo do dogovora i koordiniralo zajedničke interese i djelovanje. Predsjedništvo stvara unaprijed određen program i prioritetna pitanja te po njima postupa tako da osigura kontinuitet.

Korist predsjedanja predsjedanja za državu proizlazi ni manje ni više nego iz glavne uloga u određivanju dnevnog reda sastanaka Vijeća. Putem određivanja dnevnog reda ili planiranja i facilitiranja sastanaka, predsjedavajuća država članica može pokušati tempirati pregovore sebi u korist, ubrzavajući ili odlažući raspravu ili odluku o nekoj temi, a ima i priliku da uokviri i vremenski rasporedi uvedena pitanja – što sve može utjecati na proces pregovora. Na taj način predsjedavajuća zemlja može gurati pitanja koja odgovaraju njenom nacionalnom interesu.

Predsjedništvo dodatno državi članici osigurava i povećanu prisutnost u međunarodnim medijima, kao i među drugim državama članicama i europskim institucijama.

U svakom slučaju predsjedanje Vijećem EU iako donosi određene izazove donosi i brojne prilike. No sigurna sam da ćemo predstaviti zemlju u najboljem svjetlu i nadam se da će ovo ujedno i biti prilika da se građani podsjete na neospornu važnost EU-a kao i na njihova prava i načine njihova ostvarenja unutar iste.